Istorija vizantijskog carstva (Š. Dil) 10

Izvor: Викизворник
ISTORIJA VIZANTIJSKOG CARSTVA
Pisac: Šarl Dil


KRATKA BIBLIOGRAFIJA GLAVNIH DELA


Na stranim jezicima[uredi]

Opšta istorija vizantiskog carstva. - Danas još ne postoji, osim možda u Rusiji, podrobna i potpuna opšta istorija vizantiskog carstva koja bi se osnivala na najnovijim naučnim istraživanjima. History of the decline and fall of the Roman empire od Gibbon-a je veoma tendenciozna i zastarela, a novo izdanje koje je priredio Bury (London, 1896, 7 sv.) najviše vredi zbog dragocenih primedaba kojima ga je propratio priređivač. History of Grece from its conquest by the Romans to the present time od Finlay-a (novo izdanje od Tozer-a, Oksford, 1877, 7 sv.) kao i, nešto kraća, Geschichte der Byzantiner und des Osmanischen Reiches bis gegen Ende des XVI Jahrhunderts (Berlin, 1883, 1 sv.) od Hertzberg-a pojavile su se pre velikih naučnih radova poslednjih godina; i ma da je delo Ch. Hopf-a, objavljeno u Enciklopediji od Ersch-a i Gruber-a (sv. 85 i 86) pod naslovom Geschichte Griechenlands vom Beginn des Mittelalters bis auf unsere Zeit. 1867, još i danas zadržalo svoju vrednost, to je poglavito za doba posle četvrtog krstaškog rata i za istoriju latinskih država koje su osnovane u Grčkoj posle 1204. Chronographie byzantine od Muralt-a (Petrograd, 1855-1873, 2 sv.), uprkos mnogobrojnim netačnostima, još uvek je koristan hronološki zbornik.

Ovih poslednjih godina nekoliko ruskih naučnika su otpočeli sa objavljivanjem opštih istorija Vizantije. Istorija od Kulakovskog (Kijev, 1910-1915) obuhvata tri sveske u kojima su izneti događaji od 395 do 717 g. Istorija od Uspenskog (Petrograd, 1913) obuhvata dosada samo jednu svesku i dopire takođe do 717 g. Istorija od Vasiljeva (Petrograd, 1917) obuhvata, u prvoj svesci, doba od IV veka do 1081 g. Treba najzad pomenuti i istoriju od Lambrosa čije III-VI sveska (Atina, 1892-1908) izlažu istoriju carstva počev od Konstantina do 1453 g.

U nedostatku opšte istorije Vizantije postoji nekoliko kratkih priručnika: najbolji su od Gelzer-a, Abriss der byzantinischen Kaisergeschichte (Minhen, 1897, u delu Geschichte der byz. Litteratur od Krumbacher-a), od Jorga, The byzantine empire (London, 1907) i od Foord-a, The byzantine empire (London, 1911). Najzad, sveska II i IV Cambridge mediaeval history (Kembridž, 1913 i 1923) sadrže odlična poglavlja iz vizantiske istorije.

Monografije koje se odnose na vizantisku istoriju. - U naknadu postoje mnogobrojna dela koja raspravljaju o većem ili manjem otseku vizantiske istorije. Ovde će biti pomenuta najglavnija:

Za doba koje se prostire od kraja IV veka do kraja IX veka:
Bury, A history of the later Roman empire, from Arcadius to Irene (London, 1889, 2 sv.).
Isti, History of the later Roman empire (395-565) (London, 1923, 2 sv.).
Diehl, Justinien et la civilisation byzantine au VIe siècle (Pariz, 1901).
Pernice, L' imperatore Eraclio (Florenca. 1905).
Schwartzlose, Der Bilderstreit (Gota, 1890).
Bréhier, La querelle des images (Pariz, 1904).
Lombard, Constantin V, empereur des Romains (Pariz, 1902).
Bury, History of the eastern Roman empire (800-867) (London, 1912).

Za doba koje se prostire od kraja IX veka do početka XIII veka:
Vogt, Basile Ier (Pariz, 1908).
Rambaud, L' empire grec au Xe siecle (Pariz, 1870).
Schlumberger, Nicéphore Phocas (Pariz, 1890).
Isti, L' épopée byzantine à la fin du Xe siecle (969-1057) (Pariz, 1896-1905, 3 sv.).
Bréhier, Le schisme oriental du XIe siècle (Pariz, 1899).
Neumann, Die Weltstellung des byz. Reiches vor den Kreuzzügen (Lajpcig, 1894).
Chalandon, Essai sur le règne d' Alexis Comnène (Pariz, 1900).
Isti, Jean II Comnène et Manuel Comnène (Pariz, 1912).
Cognasso, Partiti politici e lotte dinastiche in Bisanzio (Turin, 1912).
Isti, Isaac Ange (Bessarione, 1915).
Luchaire, Innocent III: la question d'Orient (Pariz, 1907).
Norden, Der vierte Kreuzzug (Berlin, 1898).

Za doba koje se prostire od 1204 do 1453:
Gerland, Geschichte des lateinischen Kaiserreiches (Homburg, 1905).
Gardner, The Lascarids of Nicaea (London, 1913).
Buchon, Recherches sur la principauté franque de Morée (Pariz 1841-1846, 5 sv).
Renell Rodd, The princes of Achaia (London, 1907, 2 sv.).
Miller, The Latins in the Levant (London, 1908).
Schlumberger, Expédition des Almugavares (Pariz, 1902).
Berger de Xivrey, Manuel II Paléologue (Pariz, 1853).
Schlumberger, La prise de Constantinople (Pariz, 1914).
Fallmerayer, Geschichte des Kaisertums Trapezunt (Minhen, 1827).

Treba spomenuti, osim toga, nekoliko monografija koje se odnose na istoriju pojedinih provincija ili pojedinih gradova:
Diehl, Afrique byzantine (Pariz, 1896).
Isti, Etudes sur l' administration byzantine dans l' exarchat de Ravenne (Pariz, 1888).
Gay, L' Italie meridionale et l' empire byzantin (867-1071) (Pariz, 1904).
Gregorovius, Geschichte der Stadt Athen im Mittelalter (Štutgart, 1889, 2 sv.).
Tafrali, Thessalonique au XIVe siècle (Pariz, 1912).
Diehl, Venise, une république patricienne (Pariz, 1915).

Od monografija posvećenih pojedinim znamenitim ličnostima pomenućemo:
Hergenröther, Photius (Regensburg, 1867-1869, 3 sv.).
Diehl, Théodora (Pariz, 1904).
Isti, Figures byzanties (Pariz, 1906 i 1908, 2 sv.).
Rambaud, Psellos (u Etudes sur l' histoire byzantine, Pariz, 1912).
Vast, Le cardinal Bessarion (Pariz, 1878).

Za istoriju naroda koji su bili u odnosima sa grčkim carstvom:
Jirecek, Geschichte der Bulgaren (Prag, 1876).
Isti, Geschichte der Serben, sv. I (Gota, 1911).
Jorga, Geschichte des osmanischen Reichs, sv. I i II (Gota, 1908-1909).

Najzad, za opštu istoriju Vizantije pomenućemo najnoviji rad:
Diehl, Byzance, grandeur et décadence (Pariz, 1919).

Za crkvenu istoriju:
Gasquet, De l' autorité imperiale en matière de religion (Pariz 1879).
Pargoire, L' Eglise byzantine de 527 a 847 (Pariz, 1905).
Norden, Das Papsttum und Byzance (Berlin, 1903).
Oeconomos, La vie religieuse dans l' empire byzantin au temps des Comnènes et des Anges (Pariz, 1918).

Za administrativnu istoriju carstva:
Diehl, Etudes byzantines (Pariz, 1905).
Gelzer, Die Genesis der byz. Themenverfassung (Lajpcig, 1899).
Burу, The imperial administrative system in the ninth century (London, 1910).
Schlumberger, Sigillographie byzantine (Pariz, 1884).

Za istoriju vizantiske civilizacije:
Paparrigopoulo, Histoire de la civilisation hellénique (Pariz, 1878).
Hesseling, Essai sur la civilisation byzantine (Pariz, 1907).
Turchi, La civiltà bizantina (Florenca, 1910).

Za istoriju prava:
Zachariae von Lingenthal, Geschichte des griechisch - römischen Rechts (3 izd., Berlin, 1892).

Za istoriju trgovine:
Heyd, Histoire du commerce du Levant au mоуеп âge (Lajpcig, 1885, 2 sv.).

Za istoriju književnosti:
Krumbacher, Geschichte der byz. Litteratur (2 izd., Minhen, 1897).

Za topografiju Carigrada:
Ducange, Constantinopolis christiana (Pariz, 1680).
Mordmann, Esquisse topographique de Constantinople (Lil, 1892).
Ebersolt, Le grand palais de Constantinople (Pariz, 1910).

Za istoriju umetnosti:
Bayet, L' art byzantin (2 izd., Pariz, 1904).
Millet, L' art byzantin (Pariz, u A. Michel, Histoire de l' art, sv. I 1905 i sv. III 1908).
Diehl, Manuel d' art byzantin (Pariz, 1910).
Dalton, Byzantine art and archeology (Oksford, 1911).
O. Wulff, Altchristliche und byzantinische Kunst (Berlin, 1914-1918, 2 sv.).

Na srpskohrvatskom jeziku (izradio prevodilac)[uredi]

Politička istorija
Anastasijević Dr. Dragutin, Ostrogotski odlazak sa Balkana u Španiju 488 g. (Prilozi za knjiž. I, 1921).
Isti, Članci u »Narodnoj enciklopediji« I-IV (Važniji: Vizantija, Dalmacija, Epirska despotovina, J. Kantakuzin, Konstantin Dragaš, Latinsko carigradsko carstvo, Mavrikije, Makedonija, Manojlo II Paleolog, Mihailo VIII Paleolog, Nikejsko carstvo, Seoba Srba i Hrvata na Balkan, Hrvati i Vizantija, Carigrad).
Bogdanović Simeon, »Siniša«, Ratovi Stevana Nemanje s Vizantincima i Dubrovčanima (Letopis M.s. 177-8, 1894).
Vulić Dr. Nikola, Konstantin Veliki (Bratstvo XVII, 1924).
Isti, Ratovanje cara Konstancija u današnjoj Bačkoj (Glasnik Ist. društva II, 1929).
Isti, Justiniana Prima (Glasnik Skopskog naučnog društva V, 1929).
Klaić Vjekoslav, Byzantisko vladanje u Hrvatskoj za vreme cara Emanuela Komnena (Izvješće o kralj. vel. gimn. u Zagrebu za 1882-3).
Laskaris Dr. Mihailo, Vizantiske princeze u srednjevekovnoj Srbiji (Beograd, 1926).
Manojlović Dr. Gavro, Jadransko primorje IX stoljeća u svijetlu istočno-rimske (bizantiske) povijesti, I (Rad J. a. 150, 1902).
Isti, Carigradski narod (»Demos«) od god. 400-800 po Hr. s osobitim obzirom na njegove vojne sile, elemente njegove i njegova ustavna prava u ovoj periodi (Nast. vjesnik XII, 1904).
Mijatović Čedomir, Pad Carigrada 1453 g. (Godišnjica N. Č. III, 1879).
Nikolajević Konstantin, Kritička pokušenija u periodu od prvih pet vekova Srbske Istorije (Letopis M. s, 103-113, 1862-1872).
Novaković Stojan, Stara Vizantija i život u njoj /Po Dr. J. X. Krauzu/ (Matica, 1869).
Isti, Despot Đurađ Branković i opravka carigradskog grada 1448 g. (Glas S. k. a XXII, 1890).
Isti, Srbi i Turci XIV i XV veka (Beograd, 1893).
Isti, Strumska oblast u XIV veku i car Stefan Dušan (Glas S. k. a. XXXVI, 1893).
Nodilo Natko, Historija srednjega vijeka za narod hrvatski i srpski: I Rimski svijet na domaku propasti i varvari. - II Bizantija i germanski zapad do smrti cara Justinijana I. - Ш Varvarstvo otima mah nad Bizantijom, do smrti cara Heraklija (Zagreb, 1898, 1900, 1904).
Radojčić Dr. Nikola, Dva poslednja Komnena na carigradskom prijestolu (Zagreb, 1907).
Isti, O nekim gospodarima grada Proseka na Vardaru (Letopis M. s. 259-260, 1909).
Isti, Prva ženidba Stefana Prvovenčanog (Glas S. K. a. ХС, 1912).
Radonić Dr. Jovan, Zapadna Evropa i balkanski narodi prema Turcima u prvoj polovini XV veka (N. Sad, 1905).
Isti, Liutprand, episkop Kremone, i njegov izveštaj o Vizantiji i istočno-evropskim prilikama (Prosvetni glasnik, 1913).
Isti, Germanska opasnost u Carigradu pre 1500 g. (Letopis M. s. 335, 1933).
Rački Dr. Franja, Borba Južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI vieku (Rad J. a. 24, 25, 27, 28, 30, 31, 1873-5; II izd. C. k. akad. nauka, 1931).
Srećković Panta, Stanje i odnosi srpskih arhontija prema Ugarskoj i prema Vizantiji u polovini XII veka (Glasnik Srp. učenog društva LIV, 1883).
Stanojević Dr. Stanoje, Vizantija i Srbi, I-II (N. Sad, 1903, 1906).
Franić D., Stanje Balkanskog poluostrva na osvitku XIII vijeka (Glasnik zem. muz. VII, 1898).
Šišić Dr. Ferdo, Zadar i Venecija od god. 1159 do 1247 (Rad J. a. 142, 1900).
Šufflay Dr. Milan, Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075-1180) (1901).


Samuilovo makedonsko carstvo i pitanje o »zapadnoj Bugarskoj«
Anastasijević Dr. Dragutin, Hronologija izašiljanja Borisa II i Romana u talaštvo na vizantiski dvor (Glasnik Skopskog naučnog društva II, 1927). Isti, Hipoteza o »Zapadnoj« Bugarskoj (Glasnik, Skopskog naučnog društva III, 1928).
Isti, Godina saveza Fokina s Bugarima protiv Rusa (Glasnik Skopskog naučnog društva XI, 1932).
Isti, Samuilo (»Narodna enciklopedija« IV).
Prokić Dr. Božidar, Početak Samuilove vlade (Glas S. k. a. LXIV, 1901).
Isti, Vojvoda Ivac (Bratstvo IX-X, 1902).
Isti, Postanak jedne slovenske carevine u Maćedoniji (Glas S. k. a. LXXVI, 1908).
Isti, Jovan Skilica kao izvor za istoriju maćedonske slovenske države (Glas S. k. a. LXXXIV, 1910).
Isti, Prvi ohridski arhiepiekop Jovan (Glas S. k.a. LXXXVIII, 1911).
Isti, Postanak ohridskog patrijarhata (Glas S. k. a. -{HS, 1912).
Rački Dr. Franja, vid. Borba Južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI vieku, str. 12-74 II izd.

Crkvena istorija
Avramović Dimitrije, Sv. Gora sa strane vere, hudožestva i povestnice (Beograd, 1848).
Anastasijević Dr. Dragutin, Sveta Gora u prošlosti i sadašnjosti (S. k. glasnik XVIII, 1907).
Isti, Prvobitni postanak imena i manastira Hilandara (Bogoslovlje II, 1927).
Isti, Članci u »Narodnoj enciklopediji« (Važniji: Lionska unija, Sveta Gora, Florentiska unija, Fotije, Carigradska patrijaršija u srednjem veku).
Granić Dr. Filaret (Branko), Odnos izmeću države i crkve u istočnorimskoj (vizantiskoj) imperiji (Crkva i život III, 1924).
Isti, Osnivanje arhiepiskopije u gradu Justiniana Prima 535 g. po Hr. (Glasnik Skopskog naučnog društva I, 1926).
Isti, Pravni položaj organizacija grčkih manastira po Justinijanovom pravu (Bogoslovlje III, 1928).
Isti, Privatno-pravni položaj monaha u grčkim oblastima poznorimske istorije u V i VI veku (Glasnik Skopskog naučnog društva V, 1929).
Isti, Akt osnivanja manastira u grčkim oblastima poznorimskog carstva u V i VI veku (Glasnik Skopskog naučnog društva VII-VIII, 1930).
Isti, Novelarno zakonodavstvo cara Lava VI u stvari manastira i monaha (Skoplje, 1930).
Isti, Prilozi pravnoj istoriji manastira u grčkim oblastima poznorimskog carstva u IV-VI veka (Bogoslovlje VI-VII, 1931-1932).
Isti, Uzimanje monaha u klir u stapoj crkvi (Bogoslovlje VII, 1932).
Isti, Crkveni odnosi na teritoriji Vojvodine do konca vizantiske vladavine (Glasnik Ist. društva V, 1932).
Grujić Dr. Radoslav, Hrišćanska pravoslavna crkva (Beograd, 1920).
Živković J., Propoved na Istoku od Prokla do razdeljenja Crkve (Bogoslovski glasnik, 1904).
Jelenić Dr. fra Julijan, Povijest Hristove crkve II-III /312-692-1054/ (Zagreb, 1924, 1928).
Kanižlić Antun, Kamen pravi smutnye velike iliti pocsetak i uzrok istinti rastavlyenya cerkve istočne od zapadne (Osijek, 1780).
Laskaris Dr. Mihailo, Povelje srpskih vladalaca u grčkim publikacijama (Prilozi za knjiž. VIII, 1928).
Manojlović Dr Gavro, Nešto o crkvenoj lirici vazantisko-grčkoj (Glasnik Zem. muz. XVI, 1904).
Marić Dr. J., Novi pogled u monoteletizam i monergetizam (Bogoslovska smotra, 1917-8).
Marković Dr. fra Ivan, Cesarizam i bizantinstvo u poviesti istočnoga razkola, I-II (Zagreb, 1891).
Matasović Dr. Josip, Ogledi paulikijanske historiografije (Glasnik Zem. muz. XXXII, 1920).
Milaš Dr. Nikodim, Dostojanstva u pravoslavnoj crkvi po crkveno-pravnim izvorima do XIV veka (Pančevo, 1879).
Isti, Carigradski sabor 381 r. (Izvještaj o pravosl. bogosl. sjemeništu u Zadru za školsku 1879-80 g.).
Isti, Grčko-rimsko zakonodavstvo o crkvenoj imovini (Beograd, 1908).
Novaković Stojan, Crkva Pantokratorova-Zejrek-džamija (Iskra, 1898).
Isti, Ohridska arhiepiskopija u početku XI veka (Hrisovulje cara Vasilija II) (Glas S. k. a. LXXVl, 1908).
Pavić Matija, Arijanstvo u Panoniji Srijemskoj (Đakovo, 1891).
Popović Petar, Lepota carigradske Svete Sofije (Zbornik B. Popovića, Beograd, 1929).
Radonić Dr. Jovan, Vizantija i rimokatolička crkva u prvoj polovini XV veka (Istočnik, 1905).
Ružić Nikanor, Kratki istorijski pregled uzajamnih odnošaja između srpske i grčko-carigradske prkve i njihovih predstavitelja od prvog vremena njihovog poznavanja pa do danas (Beograd, 1875).
Stanojević Dr. Stanoje, Kako je postao Hilendar (»Politika« od 7 januara 1933).
Srebrnić Dr. Josip, Odnošaj pape Ivana X prema Bizantu i Slavenima na Balkanu (Zagreb, 1925).
Carević Dr. Josip, Konstantin Veliki i kršćanstvo (Spljet, 1913).

Pravna istorija
Vesnić Dr. Milenko, Justinijanovi zakoni i staro srpsko prvo (Branič III, 1889).
Granić Dr. Branko, Osnovi državnog ustrojstva istočnorimske (vizantiske) imperije (Južna Srbija IV, 1924).
Đorić Sv., Postanak domaćih kompilacija vizantiskog prava (Arhiv za pravne i društvene nauke IV, 1909).
Novaković Stojan, Rimsko-vizantisko pravo i narodni pravni običaji (Godišnjica N. Č. IX, 1887).
Isti, Srednjovekovna Srbija i rimsko pravo (Arhiv za prav. i društ. nauke I, 1906).
Isti, Sintagmat Matije Vlastara (predgovor) (Beograd, 1907).
Popović Dr. Relja, Interpolacije u pandektama (Arhiv za prav. i društ. nauke IV, 1922).
Isti, Neka pitanja iz Justinijanove kodifikacije (Arhiv za prav. i društ. nauke XVI, 1928).
Isti, Članci u »Narodnoj enciklopediji« (Važniji: Vizantisko ili grčko rimsko pravo, Justinijanova kodifikacija, Rimsko i vizantisko pravo kod S. X. S.).
Radojčić Dr. Nikola, Snaga zakona po Dušanovu zakoniku (Glas S. k. a. SH, 1923).
Solovjev Dr. Aleksandar, Zakonodavstvo Stefana Dušana, cara Srba i Grka (Skoplje, 1928).
Isti, Značaj vizantiskog prava ua Balkanu (Godišnjica N. Č. XXXVII, 1928).
Isti, Jedan slovenski uticaj u vizantiskom pravu (Ariv za prav. i društ. nauke XXV, 1932).
Strohal Dr. Ivan, Pravna povijest dalmatinskih gradova. Dio I, Osnovke razvitku pravne povijesti dalm. gradova (Zagreb, 1913).
Strohal Dr. Rudolf, Tako zvani zakon cara Konstantina i Justinijana u Srba i uopće u Južnih Slovena (Mjesečnik, 1911).
Taranovski Dr. Teodor, Političke i pravne ideje u Sintagmatu Vlastara (N. Sad, 1928).

Vizantiski istoričari
Anastasijević Dr. Dragutin, Porfirogenit (»Narodna enciklopedija« III).
Županić Dr. Niko, Bela Srbija (Narodna starina II, 1922).
Jovanović D., Kralj Uroš I i grčki povesničar Lahimer (Bratstvo III, 1889).
Manojlović Dr. Gavro, Studije o spisu »De administrando imperio« cara Konstantina VII Porfirogeneta (Rad J. a. 182, 186, 187, 1910-11).
Novaković Stojan, Srpske oblasti X i XII veka (Glasnik Srp. učenog društva XLVIII, 1880).
Pavić Armin, Cara Konstantina VII Porfirogenita »De administrando imperio« glave 29-36 (Zagreb, 1906) (II izd. Zagreb, 1909. III izd. predgovora pod naslovom »Postanje Gundulićeva Osmana i glava 29-36 u Porfirogenitovoj »De adm. imp.«, Zagreb, 1913).
Radojčić Dr. Nikola, Kako su nazivali Srbe i Hrvate vizantiski istorici XI i XII veka Jovan Skilica, Nikifor Vrienije i Jovan Zonara (Glasnik Skopskog naučnog društva II, 1927).
Isti, Vesti Ane Komnine o Srbima (Glasnik Skopskog naučnog društva III, 1928).
Isti, Grčki izvori za kosovsku bitku (Glasnik Skopskog naučnog društva VII-VIII, 1930).
Radonić Dr. Jovan, Kritovul, vizantiski istorik XV veka (Glas S. k. a. CXXXVIII, 1930).
Rački Dr. Franja, Ocjena starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest srednjega vieka (K. Porpirogenita) (Književnik I, 1864).
Isti, Biela Hrvatska i Biela Srbija (Rad J. a. 52, 1880).
Skok Dr. Petar, Kako bizantiski pisci pišu lična i mjesna slovenska imena (Starohrvatska prosvjeta N. s. I, 1927).
Tomašič pl. Nikola, Život i djela cara Konstantina VII Porfirogeniia (Vjesnik kralj. zem. arhiva XX, 1918, i N. s. III, 1923).
Šišić Dr. Ferdo, Ime Hrvat i Srbin i teorije o doseljenju Hrvata i Srba (Godišnjica N. Č. XXXV, 1923).

Razno
Anastasijević Dr. Dragutin, Vizantiologija, Vizantiologija u Južnih Slovena (»Narodna enciklopedija« I).
Đorđević Dr. Vladan, Grčka i srpska prosveta (Beograd, 1896).
Đorđić Dr. Petar, Jezik i kulturna orijentacija u našoj prošlosti i sadašnjosti (Bogoslovlje VII, 1932).
Nikolajević Dr. Božidar, Vizantiska umetnost (Delo XXXVI-XXXVII, 1905).[1]
Novaković Stojan, Vizantiski činovi i titule u srpskim zemljama XI-XV veka (Glas LXXVIII, 1908).
Popović Pavle, Pregled srpske knjkževnosti, I izd. (Odeljci »Stara književnost« i »Izdanja i rasprave«) (Beograd, 1909).
Trivunac Dr. Miloš, Vita ili beta? Itacizam ili etacizam? (S. k. glasnik XXIX, 1930).
Ćorović Dr. Vladimir, Utjecaj i odnošaj izmeću starih grčkih i srpskih zapisa i natpisa (Glas LXXXIV, 1910).
Isti, Grčki slikari u Kotoru u XIV veku (Starinar V, 1928-9).
Šišić Dr. Ferdo, Kako je vizantiski car Justinijan postao Slaven (Ivan Tomko Mrnavić) (Nast. vjesnik IX, 1901).


Beleške[uredi]

  1. O uticaju vizantiske umetnosti na našu srednjevekovnu vid. L' art byzantin chez les Slaves. - Les Balkans. - A la mémoire de Théodore Uspenskij. Tome II (Paris 1930) (Bibliografija).