Page:O Makedoniji i Makedoncima - Stojan Protić.pdf/52

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana
48

Dalje valja još znati da se u bugarskom jeziku grupa glasova ije sažima u e: zdrave, loze, cvete, grozde, trъne.[1]

Za ć i đ pomenuli smo, da na mesto njih uvek bugarski jezim ima št i žd. Istina Miklošić navodi, da se nalazi mesto njih i k i g, ali prvo: to su navodi sve iz Makedonije, drugo Miklošić sam veli da k i g iz tj i dj, resp. št i žd, glasi vrlo verovatno kao srpsko ć i đ, oslanjajući se na Vukov Dodatak i na fakat: da Puljevski piše ć i đ na mesto tj i dj, da jedan bugarski pisac veli da se kj izgovara kao tj, a dj kao meko d t. j. dj, i na posletku da se tь i dь zamenjuju sa ć: pameć, smrъć, glać (gj), stuć (gj). Na kraju ovoga raspravljanja Miklošić veli: „es ist noch zu bedenken dass, wie gesagt, ć i gj Serbische laute sind.“[2]

Da bugarski jezik nema glasova lj i nj tvrdi P. Draganov, dopuštajući izuzetak za Kotelski govor u narodnom jeziku, a književni jezik, veli, za te glasove sa svim ne zna Vredno bi bilo bliže ispitati otkuda ga u Kotelskom govoru. Da nije sa strane uneto?[3] I

  1. ibid. str. 370.
  2. Lautlehre, str. 378-379.
  3. Draganov, Izvѣstія, 1888. Br. 1. str. 36.