Page:O Makedoniji i Makedoncima - Stojan Protić.pdf/23

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

19

varalištvo (merkwürdiger Schwindel), koje sa neocenjivim narodnim dobrom tera fantastičke spekulacije. Neodobravanje koje pisac (A. Pipin i Spasović) iskazuje prema postupanju Rakovskoga i Verkovića sa svim je zasluženo; opravdana bi želja bila, da njihov primer ne samo ne nađe poslednika, no da sami Bugari poprave ono što su oni pokvarili. I študije Besonova o bugarskoj narodnoj pojeziji nisu takve prirode, da bi naše znanje, koliko bi želeti trebalo, unapredile: više uobraženja nego razumevanja......[1]


III
Etnografija i lingvistika.

Zemlja, koja se danas zove Makedonijom, imala je od najstarijih vremena pa do danas tako promenljivu političku sudbinu, a od dolaska Turaka na balkansko poluostrvo bila je opet tako daleko od civilizovanih centrova, da nije nimalo čudno ako danas nema jasno određenih i sigurno utvrđenih granica. U različno doba istorisko ona je, kao i mnoge druge zemlje i oblasti na balkanskom poluostrvu, imala vrlo različne granice; a posle dolaska Turaka, budući najmanje pristupna, ona je, kao najmanje

  1. Archiv für Slawische Philologie, vierter Band drittes Heft, str. 471-2.