Rasla jabuka sred Carigrada!

Izvor: Викизворник
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rasla jabuka sred Carigrada!
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
10. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić




10.

Rasla jabuka sred Carigrada!


001 Rasla jabuka sred Carigrada
002 vrh je pustila do vedra neba,
003 grane pustila do crne zemlje,
004 cveće caftila belim biserom.
005 Pod njom prostrta meka postelja
006 puna nastrta rumene ruže
007 na njoj sedi Jela devojka.
008 Tu mi doleti do tri goluba,
009 do tri goluba, sva tri od c[a]ra,
010 i da mi reče jedan golub:
011 "Božija ti pomoć, Jelo devojko
012 tako ti boga, Jelo devojko,
013 moreš li biti c[a]ru c[a]rica,
014 moreš li roditi sina Uroša
015 sebi pofalu a zemlji c[a]ra?"
016 I da mi reče Jela devojka:
017 "Tako mi boga, jedan golub,
018 biti ne mogu c[a]ru c[a]rica,
019 rodit['] ne mogu sina Uroša,
020 sebi pofalu a zemlji c[a]ra."
021 I da mi reče drugi golub etc.
022 I da mi reče treći golub:
023 "Božja ti pomoć, Jelo devojko,
024 možeš li biti c[a]ru ca[arica,
025 možeš li c[a]ru sina roditi?"
026 I osvrnu se Jela devojka
027 te mi govori tome golubu:
028 "Dao bog dobro, beo golube,
029 ti nisi golub veće c[a]rević.
030 Ja mogu biti c[a]ru c[a]rica,
031 mogu roditi sina Uroša
032 sebi pofalu a zemlji cara."
033 I uze Jela bele hartije,
034 napisa Jela tri bele knjige.
035 Knjige odnela do tri goluba
036 svetlome caru u ruke dala.
037 Kada mi c[a]ru knjige razgleda,
038 knjige razgleda, vojsku kupi,
039 vojsku kupio, konja sedla,
040 otide care s vojskom devojki,
041 dovede k sebi dobru devojku
042 koja će c[a]ru c[a]ra roditi,
043 sebi pofalu a zemlji cara.



Intervencije[uredi]

srѣdь (jat = e)
e = je
cvѣće, bѣlim (jat = e)
p = b (biserom)
s = c (caftila)
nѡm = njom
noi = njoj
dѣvoika (jat = e) i= j
doleti = dolete
ѿ = od
c' = ca (cara)
i = j (devojko)
boži'ѩ = božja
l = lj (zemlji)
ѡcver'nuse = osvrnu se
bѣle (jat = e)
ѿnѣla (jat = e)
svѣt'lome (jat = e)
n = nj (knjige)

Napomene[uredi]

stih 4: saftila (cvetala, cvatila, cavtila) MH VIII, 2:3 – U proljeće kadno cavti cv'jeće
stih 40: devojki, sa e

Komentar[uredi]

Lirska narodna pesma, koja pokazuje fleksibilnost modela. Može se odnositi i na etapu svadbe (prosidbu), ali se uočava i udeo epske tehnike (lokalizacija; imenovanje junaka). Uz izrazitiji proces epizacije mogla bi biti uvodni fragment junačke ženidbe (najverovatnije tip sa preprekama). Reminiscencije se odnose na carevu izabranicu i proveru neveste. Samouverena devojka zna da može caru roditi ,,sina Uroša“. Sličan tip ponašanja-tvrdnje odlikuje anonimnu junakinju bajke. Razgovor tri devojke (sestre) čuje sluga, a car se oženi najmlađom, zato što je izjavila kako caru može roditi zlatnu decu. Uostalom, liku cara Uroša pripisane su slične tipske crte, jer je on ili veoma mlad ili žrtva careubice.
Varijante: Krstić 1984: G 4, 1− Drvo visoko do neba, grane mu pokrivaju ceo svet: 169.
Literatura: Deretić 2000: 179.

Izvori[uredi]

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.