Nazli-Stojko i njegova dragana

Nazli-Stojko i njegova dragana
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

214. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

* * *

214.
Nazli-Stojko i njegova dragana

Službu služi Nazli Stojko
u Danojla gospodara.
U Danojla gospodara
mila sestra Vidosava
i nju ljubi Nazli Stojko 5
kano svoju vernu ljubu.
To začuli gospodari
i Danojlu kazivali:
"He Danojlo, gospodaru,
u teb['] ima mila sestra, 10
mila sestra Vidosava,
kod teb['] služi verni sluga,
verni sluga Nazli Stojko.
Upitaj ga zašto služi:
il['] za srebro, il['] za zlato, 15
il['] za sestru Vidosavu?"
Skočio je mlad Danojlo,
skupio je gospodare
i dozvao verna slugu
i molio gospodare: 20
"Molim vam se, gospodari,
upitajte Nazli Stojka
zašto dvori gospodara:
il['] za srebro, il['] za zlato,
il['] za onu drobnu spensu?" 25
Govorio Nazli Stojko:
"A boga mi, gospodari,
ja ne dvorim gospodara
ni za srebro, ni za zlato,
već za onu dobru volju 30
mile sestre Vidosave."
Rasrdi se mlad Danojlo
te povika druge sluge:
"Nazli Stojka ufatite,
zatvorite u zlu kuću, 35
u zlu kuću u tavnicu."
Skočile su druge sluge
Nazli Stojka ufatile
zatvorile u zlu kuću,
u zlu kuću u tavnicu. 40
Gledala ga Vidosava
iz majkina bela dvora,
gledajući suze roni
ali ništa ne govori.
K njoj do[`o]di mili bratac 45
te govori Vidosavi:
"Vidosavo, sestro moja,
ti ispleti jedan gajtan
Nazli Stojku oko grla,
ja ću Stojka obesiti 50
u gradini o dafini."
Posluša ga Vidosava
i otide na čardaku
te sanduke otvorila,
te izvadi čistu svilu 55
polak zlatom pomešanu
da isplete jedan gajtan
Nazli Stojku oko grla.
Ne isplete jedan gajtan,
već isplete dva gajtana: 60
jedan sebi, drugi Stojku.
Pak otide Vidosava
Nazli Stojku na pendžer:
"Nazli Stojko, srce moje,
tebe vele da obise 65
u gradini o dafini.
I ja ću se obesiti
o dafini naporedo
s tobom, Stojko, srce moje."
Govorio Nazli Stojko: 70
"Vidosavo, srce moje,
ti se nemoj obesiti,
a ja vidim, Nazli Stojko,
da će mene obesiti.
Već pristupi k men['] na pendžer 75
da cjelujem belo lice
i da metnem belu ruku
u hubava svil`na nedra
to je prvo i posljednje."
Pristupila Vidosava 80
Nazli Stojku na pendžer
celivao bjelo lice
i metnuo bjelu ruku
u hubava svil`na nedra.
I otide Vidosava 85
i sabra se divan sabor
izvedoše Nazli Stojka
obesiše u gradini,
u gradini o dafini.
Gledala ga Vidosava 90
iz majkina bela dvora (perivoja)
jedva čeka Vidosava
da [se] raziđe divan sabor.
Sabor se rashodio
Vidosava ušetala 95
iz majkina perivoja
Nazli Stojka položila
a sama se obesila.
Tražila je mila majka
tražila i našla je, 100
teške jade učinila:
"Vidosavo, čedo moje,
zašto majki ne kaziva
da miluješ Nazli Stojka,
ja bi tebi Stojka dala!" 105
Tražio je mili bratac
tražio i našao,
tešku žalost činio:
"Vidosavo, sestro moja,
zašto bracu ne kaziva 110
il['] miluješ Nazli Stojka,
ja bi tebi Stojka dao!"
Slušala i['] dvorkinjica
slušajući govorila:
"Vi ste znali, razumeli, 115
ili su se milovali,
ali niste verovali,
veće ste ih izvešali!"

Izmene

s = z (Nazli)
i = j (Stojko)
t = d (Vidosava)
vѣrnu (jat = e)
e = je
stoіku = Stojka
z = s (rasrdi)
bѣla (jat = e)
knoi = k njoj
doide = do'odi
v = b (obesiti)
čertaku = čardaku
pomѣšanu (jat = e)
ne iz'pleti = ne isplete
č = dž (pendžer)
srdce = srce
ovѣsiti (jat = e) = obesiti
nѣdra (jat = e)
per'vo = prvo
tebi = tebe
bratcu = bracu
vѣrovali (jat = e)
ž = š (izvešali)

Napomene

Lirsko-epska pesma, balada. Smrt ljubavnika. Služenje zbog devojke. Kada se tajna otkrije momka obese, a devojka se obesi pored njega. Brat i majka žale.
Varijante: ER 56, 65, 213; Bogišić 56; Pešić 1988: 559-565; Krstić 1984: U 2, 3, 5 – Vešanje: 380.
Preštampano: Krnjević 1978: 56-59
Literatura: Latković 1975: 265-266; Krnjević 1978: 242-243; Krnjević 1980: 239; Pešić 1988: 547-548; Deretić 2000: 180.

Izvori

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.