Iz nauke o svetlosti

Izvor: Викизворник
Iz nauke o svetlosti  (1895) 
Pisac: Đorđe Stanojević
Stanojević, Đorđe (1895). Iz nauke o svetlosti. Beograd: Srpska književna zadruga. Državna štamparija Kraljevine Srbije


Predgovor[uredi]

I ako čovek ima pet čula, pet „kapija“ kroz koje spoljašnji utisci i prirodne pojave ulaze u njegovu unutrašnjost, ipak su i najmnogobrojniji i najvažniji oni utisci i one pojave, za koje čovek doznaje pomoću svojih očiju. Svetlost i svetlosne pojave obaveštavaju nas ne samo o onome što se zbiva u neposrednoj blizini našoj, na našoj zemlji i njenoj atmosferi, već nam je svetlost i jedini glasnik svega onoga, što postoji i što se događa daleko van zemlje, na nebu, u vaseljeni.

Pozvan od Uprave Srpske Književne Zadruge da za njena izdanja spremim jednu knjigu iz predmeta kojim se bavim, držao sam da je najprirodnije početi tim opštim i najvažnijim posrednikom između bliskog i dalekog sveta s jedne, i nas s druge strane. Tako su postale ove pouke iz nauke o svetlosti.

Svetlosne pojave, raznolike po postanku i po uticaju svome, mogu izazvati, a vrlo često i izazivaju, nešto usled nesavršenosti naših očiju, a nešto zbog našega nepoznavanja svetlosnih zakona, strana IV mnoge pogrešne misli, mnoga pogrešna verovanja, mnoge zablude i praznoverice. Svega toga ima kod svih naroda, pa dakle i u našem narodu. Zbog toga narodna knjiga, kao što je ova, pa ma bila i iz nauke, valja na tu stranu da skrene pažnju onih kojima je upućena; treba da im te pojave iznese i opiše, i da ih pouči, kako će u njima videti ono što je istinito, a izdvojiti ono što je varljivo I na prvi pogled nerazumljivo, i što ih upućuje da baš tome pripisuju neku čudotvornost i vanprirodnost.

Rukovođen takvim mislima, starao sam se da ovu knjigu tako i napišem: da naučnim istinama o svetlosti protumačim jedan deo nerazumljivih i čudnovatih svetlosnih pojava, s kojima se ili sami sretamo ili nam od njima drugi pričaju. Kolino sam, u tome uspeo, ostaje čitaocima da ocene.

Naučne pouke, upućene bilo početnicima bilo široj publici, moraju biti očigledne i uzete iz svagdašnjeg života. S toga bi najpotpuniji način poučavanja u ovim stvarima bio eksperimentalan: valjalo bi da se pred čitaoce izazovu, izvedu i pokažu sve pojave, o kojima se govori, onako kako se one u istini zbivaju. Nu pošto je to stvar nemogućna, starao sam se da tu očiglednost predstavim zgodno izabranim slikama, ali ne slikama geometriskim (kao što se to obično radi), već slikama iz života, iz prirode, slikama koje je svaki ili video ili o njima od drugih slušao i po kojima bi izvesnim pojavama u drugoj prilici veću pažnju obratio ili bi ih i sam izazvati mogao. Na taj način držim da sam uspeo, ako ne sasvim, a ono bar približno da zamenim eksperimenat, koji je strana V inače tako važan za popularisanje prirodnih nauka. Po sebi se razume da su te slike, gde je trebalo, morale biti objašnjene geometriskim crtežima, kako radi onih, koji bi hteli samu stvar bolje da razumeju, i radi onoga ne malog broja čitalaca, koji u ovom predmetu nisu početnici.

Pored slika i njihovih opisa, pozajmljenih od priznatih stranih autora (Guillemin, Desbeaux, Marion i dr.), pokušao sam, da kod nekih pojava skrenem pažnju na naše, srpske svetlosne lepote, i da na taj način uputim čitaoce na pažljivije posmatranje one raznolike igre svetlosti, koja se u svima našim predelima tako često javlja.

Đ. M. St.

PREGLED SADRŽINE[uredi]

STRANA
Pristup1
I Izvori svetlosti10
 Prirodni izvori svetlosti10
 Veštački izvori evetlooti16
 Hladna svetlost, fosfornost26
II Prostiranje svetlosti39
 Senka i polusenka41
 Atmosferske senke i noćna priviđenja47
 Mračna komora56
 Zora i suton61
III Brzina svetlosti65
IV Odbijanje svetlosti74
 Ravna ogledala75
 Paralelna i nagnuta ogledala84
 Istorija i primena ravnih ogledala89
 Atmosfersko odbijanje svetlosti96
 Šuplja ogledala103
 Ispupčena ogledala112
 Cilindrična, kupasta i parabolska ogledala114
 Arhimedova ogledala118
 Mađiska ogledala126
 Difuzna svetlost128
V Prelamanje svetlosti138
 Prelamanje u opšte138
 Totalna refleksija148
 Atmosfersko prelamanje153
 Fata morgana i ostale slične pojave158
 Prelamanje kroz pločasta tela174
 Prelamanje kod prizme178
 Prelamanje kod sočiva185
 Istorija i primena sočiva197
 Kule svetlilje200
 Lupa202
 Mikroskop206
 Durbin215
 Teleskop231
 Nekromantija238
 Čarobna lampa243
 Fantasmagorija245

Dodatak[uredi]