Jedan mali črni moro
|
Napomena
Možda najteže oštećena pjesma u zbirci, pa ipak očarava naivnost kojom ju je ukrasilo do kraja zatajeno sjećanje. Vrlo raširena i drevna pjesma. Prvi se na nju osvrnuo Pavao Ritter Vitezović, koji ju je pokušao politički protumačiti. Mara bi bila Hrvatska, a Moro Mađar. U XVIII. st. preveo ju je na latinski jezik B. Krčelič u djelu »De regnis« (1770.). Tako je romanca o Marinoj kruni prva hrvatska narodna pjesma prevedena na strani jezik. Fortis je »Hasanaginicu« objavio na talijanskom jeziku 4 godine kasnije u svome djelu »Viaggio in Dalmazia« (1774.). Šteta da nijč Krčelić kao što je uradio Fortis, uz prijevod donio i original. Marine krune i mora mnogi će se sjećati iz Kranjčevićeve popularne pjesme »Iseljenik« (1898.).
Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka
1. Franjo S. Kuhač »Južno-slovjenske narodne popievke«. I. Zagreb, 1878., br. pjesme: 122 (»Neće da bude Morova ljuba«). Početni stih: »Projahala orešnica«. Iz Hrvatskog primorja.
2. Ibid. 123 (ibid). Početni stih: »Projahala orešnica«. Pjesma je iz Baške na otoku Krku. Ima samo četiri stiha a dva su pripjev.
3. Ibid. 124 (ibid.). Početni stih: »Projahala uresnica«. Pjesma je iz okolice Otočca.
4. Ibid. 125 (ibid.). Početni stih: »Prohajala j’ juresnica«. Pjesma je iz Istre.
5. Ibid. 126 (ibid.). Početni stih: ibid. Pjesma je iz Like. Ima samo dva stiha, od kojih je drugi pripjev.
6. Ibid. 127 (ibid.). Početni stih: »Popuhnul je tihi vetar«. Pjesma je iz Hrvatskog primorja. Ima samo jedan stih i pripjev.
7. Ibid. 128 (ibid.). Početni stih: ibid. Pjesma je iz Duge Rese u Hrvatskoj.
8. »Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih Otocih«. Trst, 1879., br. pjesme: XXIV., II. diel (»Marina kruna«). Početni stih: »Naranča se vetru moli«. Pod ovom pjesmom nalazi se varijanta za koju se kaže, da joj je tekst najobičniji u Istri. Evo je:
Popuhnul je hladan vetar,
hladan vetar od Levanta,
i odnesal Mari krunu.
Sprogovara lipa Mare:
»Ajme meni kruno moja,
ki bi meni krunu našal,
njegova bim ljuba bila.«
Šli ju iskat dva Bakrana,
dva Bakrana, tri Rečana
i još jedan černi Moro.
Našal ju je černi Moro.
I govori lipa Mare:
»Volila bim krunu zgubit,
leh černoga Morca ljubit.«
9. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija. Zagreb: 1905., X/I, str. 108—109 (Frano Ivanišević, »Poljica: pjevanje«). Početni stih: »Urodila sitna resa«.
10. Ibid. 1933., XIX/1, str. 185—186, br. pjesme: 7 (Joca Ćosić, »Narodne pjesme: Rekaš u Rumunjskoj«). Početni stih: »Sidi Mara navrh dara«.[1]
11. Stj. Mažuranić, »Hrvatske narodne pjesme (čakavske«). Crikvenica, 1907., 2. popunjeno izdanje, str. 169 (»Mare crnca neće«). Početni stih: »Spoigrala j’oresnica«
12. »Istarske narodne pjesme«. Opatija, 1924., br. pjesme: 2, ženske I. dio (»Marina kruna«). Početni stih: »Našli su se tri Frlani«. Pjesma je iz Rakotola.
13. Vj. Štefanić, »Narodne pjesme otoka Krka«. Zagreb, 1944., II. Dobrinjska zbirka. br. pjesme: 3 (»Marina kruna«). Početni stih: »Naranža se vetru moli«.
14. Dr. V. Zganec, »Hrvatske narodne pjesme, kajkavske«. Matica Hrvatska. Fagreb, 1950., br. pjesme: 190 (»Marina kruna«). Početni stih: »Divlji jelen boga moli«. Pjesma je iz Severina na Kupi. 15. Ibid. 77 (»U kolu je lepa Mara«). Početni stihovi: »Oj divojka, duša moja«. Pjesma je iz Miholjanca u Podravini. Iako je navedena varijanta u Zgančevoj zbirci prije prethodne (kako joj i broj pokazuje), stavili smo je u ovim bilješkama poslije, jer je sadržajem nešto dalja od osnovnog motiva, nego je ona iz Severina na Kupi. U varijanti iz Miholjanca osobito je uspio završetak:
Popuhnol je tihi vetar,
tihi vetar ispod gore,
odnesel je biser parto,
biser parto popartačo[2]
i dva zlatna pavijača
i četiri popartača.
16. Volčić, rkp. MH 59 I., br. 29 (»Mare i zlatna kruna«). Početni stih »Projahala j’ uresnica«.
17. Ibid. II.: br. 54 Početni stih: »Podpuhnul je hladan vetar«.
18. Ibid., br. 65. Početni stih: »Prohajala j’ juresnica«.
19. Jelušić—Štrkov, rkp. MH 17, br. LI. Početni stih: »Sprohajala juresnica«.
20. Bonifačić Rožin, rkp. INU 90, br. 1. Početni stih: »Popuhnuv je tihi vetar«.
21. Ibid., rkp. INU 118, br. 48. Početni stih: »Potpuhnul je tihi vetar«.
22. Ibid., rkp. INU 140, br. 47. Početni stih: »Propuhnuv tihi vetar«.
23. Ibid.. br. 49.: »Mara crnca ne će«. Zanimljiva kao dosta osamostaljeni fragment.
24. Ibid., br. 95, Početni stih: »Propuhnul je tjehi mi vjetar«. Nedovršena pjesma, s prekidom na samom početku.
25. Bošković—Stulli, rkp. INU 80, br. 18. Početni stih: »Tihi vjetar popuhnul je«. Teško oštećena varijanta.
26. Ibid., br. 20. Početni stih: »Popuhnul je tihi vjetar«. I ova je varijanta oštećena, ali ne toliko koliko prethodna.
27. Bošković—Stulli, rkp. INU 78, br. 30. Početni stih: »Vrbničik na moru«. Drugi dio varijante pripada pjesmi s drugim sadržajem i s drugim ritmom, ali koje nema u našem izboru, a obično sadrži među ostalim ove stihove:
ruže su ti povenule,
koj’ si nabrala
itd. i koja je raširena u mnogim hrvatskim krajevima.
28. Delorko, rkp. INU 69, br. 6. Početni stih: »Popuhnul je tihi vetar«.
29. Ibid., br. 76. Početni stih: »Popuhnul je tihi vitar«.
30. Ibid., rkp. INU 85, br. 9. Početni stih: »Popuhnuv je tihi vetar«.
31. Francetić, rkp. INU 239, br. 74. Početni stih: »Popuhnul je tihi vctar«,
32. Jardas, rkp. INU 79, br. 9. Početni stih: »Naranča se vitru moli«.
33. Jelenović, rkp. INU 97, br:. 7. Početni stih: »Naranča se vitru moli«. Zanimljiva varijanta.
34. Karabaić, not. rkp. INU 151, br. 69. Početni stih: »Propuhnul je tihi vjetar«.
35. Ibid., not. rkp. INU 146, br. 24. Početni stih: »Propuhnul je tihi vitar«.
36. Matetić-Ronjgov, not. rkp. INU 148, br. 2. Početni stih: »Naranča se vitru moli«.
37. Ibid., not. rkp. INU 165, br. 11. Početni stih: »Aj, popuhnul je tihi vetar«.
38. Ibid., br. 17. Početni stih: »Popuhnul je tihi vetar«.
39. Ibid., br. 47. Početni stih: »Potpuhnul je tjehi vjetar«.
40. Taš, rkp. INU 83, br. 57. Početni stih: »Popuhnul je tihi vjetar«.
Референце
Извор
Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 40-42.