Šćeri moja, gdi si sinoć bila
|
Napomena[уреди]
Jedna od zanimljivijih varijanata veoma raširenog motiva. Često početnim stihovima ove pjesme zapocinju i pjesme drukčijeg sadržaja.
Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]
1. Vuk Stef. Karadžić, »Srpske narodne pjesme«. I., Beč, 1841., br. pjesme: 531 (»Marina kletva«). Početni stih: »Majka Maru kroz tri gore zvala«. Nije označeno otkuda je pjesma.
2. Ibid., br. pjesme: 533 (»Zejnina kletva«). Početni stih: »Vezir Zejna po bostanu vezla«. Nije označeno otkuda je pjesma.
3. Fr. Š. Kuhač, »Južno-slovjenske narodne popievke«. II., Zagreb, 1879., broj pjesme: 652 (»Majka i kći«), Početni stih: »Mila moja, gdi si sinoć bila?«. Pjesma je iz Slavonije.
4. Ibid., br. pjesme: 653 (»Mila moja, gdje si sinoć bila?«). Početni stih isti kao i naslov.
5. Ibid., III. br. pjesme: 830 (»Marina kletva«)- Početni stih: »Majka Maru preko gore zvala«. Pjesma je iz Kreševa u Bosni.
6. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija, Za-greb, 1918., XXIII, str. 242, br. pjesme: 31 (Stojan Rubić, »Narodne pjesme: Duvno u Bosni«). Početni stih: »Maruša je crne oči klela«.
7. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VII., Matica Hrvatska, Zagreb, 1929., br. pjesme: 71 (»Marina kletva«), Početni stih: »Majka Maru kroz tri gore zvala«. Pjesma je iz Bosne.
8. Ibid., br. pjesme: 253 (»Kletva uslišana«). Početni stih: »Majka Mihu rano dozivala«. Pjesma je iz Drvenika u Dalmaciji. Ova se varijanta dosta razlikuje od primjera u našem izboru. Nalik su im samo ovi stihovi: »Biži, sinko, voda je odnila!« // »Majko moja, na me je nanila«. I nije u ovoj varijanti, kao u našem primjeru, a i u ostalim varijantama, glavno lice Mara, nego Miho.
9. Ibid., br. pjesme: 285 (»Pravdanje matere i kćeri«). Početni stih: »Moja mila di si sinoć bila?« Pjesma je iz Stativa kraj Karlovca.
10. Vj. Stefanić, »Narodne pjesme otoka Krka«. Zagreb, 1944., I. Petrisova zbirka, br. pjesme: XXXII. Početni stih: »Majka j’ Maru priko mora zvala«. Iz pjesme, koja je očito fragment, ali cjelovit i uspio, ne zna se kojim bi putem krenuo njen sadržaj,_ da li putem, primjera u, našem izboru, ili k onim drugim sadržajima za koje smo već kazali da su drugačiji.
11. Bonifačić Rožin, rkp. INU 89, br. 25. Početni stih: »Majka Maru s priko mora zvala«. U ovoj je pjesmi svršetak drukčiji nego u našem primjeru.
12. Ibid., rkp. INU 91. br. 1. Početni stih: »Oj šćerko moja«. U ovoj varijanti ne kune majka dragoga niti kćer njene kletve pretvara u blagoslove. Kćer samo kaže na kraju pjesme, da je »snoća« brala ruže, koje je poklonila »mlađemu«.
13. Ibid., rkp. INU 140, br. 56. Početni stih: »Milko moja, gdje si sinoć bila?« Nešto neobičniji svršetak.
14. Delorko, rkp. INU 85, br. 33. Početni stih: »Majka Maru preko mora zvala«. Ni u ovoj varijanti ne dolazi do toga da majka kune dragoga, a kći da ga blagosliva.
15. Ibid., br. 70. Početni stih: »Mila moja, gdi si sinoć bila?« I ova varijanta završava time, da kćerka kaže majci, da je bila u bašči, da je tamo ružice brala i da ih je dala dragome. Ni u ovoj pjesmi nema ni majčinih kletava ni kćerkinil blagoslova.
16. Francetić, rkp. INU 239, br. 77 Početni stih: »Majka Maru priko mora zvala«. I ova je varijanta u sličnom odnosu s našim primjerom kao i prethodna.
17. Jardas, rkp. INU 170, br. 22. Početni stih: »Majka Maru preko mora zvala«. Drugi dio pjesme pripada motivu pod br. 51 ovog dijela našeg izbora.
18. Matetić-Ronjgov, not. rkp. INU 148, br. 24. Početni stih: »Oj, šćerko moja, ma di si snoćas ma bila?« Pjesma svršava s tim da kćerka kaže majci, da joj je »mladi« dao »veru« (prsten).
19. Ibid., not. rkp. INU 165, br. 31. Početni stih: »Majka je Maru priko mora zvala«. Fragment, koji se uspjelo osamostalio.
Референце[уреди]
Извор[уреди]
Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 108-110.