GLIUBAV mi dodija, ka se bez razbora

Izvor: Викизворник
GLIUBAV mi dodija, ka se bez razbora
Писац: Џоре Држић


Iz zbornika Nikše Ranjine[uredi]



 
Ljubav mi dodija ka se bez razbora
   o meni razbija jak vali kraj mora,
jadovne sve sile puštaje bez mire
   i zlate nje strile u kojih nî vire;
od kojih uzdišu, boližljiv suzeći, 5
   svudi me zač stižu a nî im moć uteći.
Raju, nam i svemu oj kralju jedini,
   nepravdu tuj čemu ljubav mi učini?
Er da sam nevirnik glavom i svim dužan,
   taj bi me sam krvnik žaleći bil tužan, 10
mal hip da posluša gdi cvilim tužbeno, -
   ne takoj ni duša u muci pakleno';
ajli da moj vidi obraz jak u mrca
   gdi sahne i blidi s uzdahom od srca.
A ljubav neharnu jak tvrdo kamen'je 15
   ne bi moć da svrnu na nidno smiljen'je,
koj sâm se dah mirno, sam od dobra htin'ja,
   služit jo' privirno vas moj vik živin'ja.
Krostoj mi dodija i tač bez razbora
   o mni se razbija jak vali kraj mora.20




Iz dablinskog rukopisa[uredi]



 
GLIUBAV mi dodija, ka se bez razbora
   O meni razbija jak voli kraj mora.

Jadovne sve sile puštaje bez mire
   I zlate nje strile u kojih ni vire.

Od kojih uzdišu boližljiv suzeći, 5
   Svudi me zać stižu, a nî (i)m moći uteći.
 
Raju nam i svemu oj kralju jedini,
   Nepravdu tuj čemu ljubav mi učini?

Er da sam nevirnik glavom i svim dužan,
   Taj bi me sam krvnik žaleći bil tužan,10
 
Mal hip da posluša, gdi cvilim tužbeno,
   Ne takoj ni duša u muci раkljenо;
 
Aj li da moj vidi obraz jak u mrca
   Gdi sahne i blidi s uzdahom od srca.
 
A ljubav neharnu jak tvrdo kamenje 15
   Ne bi moć da svrnu na nîdno smiljenje,
 
Kojzi se dah mirno sam od dobra ktinja,
   Služit joj privirno vas moj vik živinja.

Krostoj mi dodija i tač bez razbora
   O mni se razbija jak voli kraj mora. 20



Извор[uredi]

Stari pisci hrvatski, knjiga 33, Džore Držić: Pjesni ljuvene, strana 52, Jugosalavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1965.


Јавно власништво
Овај текст је у јавном власништву у Србији, Сједињеним државама и свим осталим земљама са периодом заштите ауторских права од живота аутора плус 70 година јер је његов аутор, Џоре Држић, умро 1501, пре 523 године.