Ranjen leži aga Kazun-aga

Izvor: Викизворник
Ranjen leži aga Kazun-aga
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
86. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić




86.

Ranjen leži aga Kazun-aga


0001 Ranjen leži pod šatorom ago
0002 pokrio se zelenom dolamom
0003 a po licu srmajli maramom
0004 nad njim se viju orle i gavrane.
0005 Onda veli ranjen Kazun-ago:
0006 „A boga ti, orle i gavrane,
0007 koje sam vam dobro učinio
0008 te stojite na jeli zelenoj?“
0009 Ali veli orle i gavrane:
0010 „Ne budali, ranjen Kazun-ago,
0011 kako nisi dobro učinio.
0012 Kad izgibe vojska pod Udvarom
0013 onde si nas naranio, braco,
0014 naranio mesa junačkoga
0015 a i crne krvce napojio.“
0016 Ali veli ranjen Kazun-ago:
0017 „A boga ti, orle i gavrane,
0018 junaci, bog vas ne ubio,
0019 otidite na vodu Cetinu
0020 pak padnite na jelu zelenu
0021 zagrakćite obadva zajedno
0022 na lijepoj, na grani jelovoj,
0023 ne bi li čula moja stara majka.“
0024 To su vrani za boga primili
0025 otidoše na vodu Cetinu
0026 pak padoše na jelu zelenu
0027 na lijepu, na jelovu granu,
0028 zagraktaše obadva zajedno
0029 a čula je Kazun-age majka
0030 pake pita dva crna gavrana:
0031 „A boga vam, dva crna gavrana,
0032 niste li vi od Zadra bijela
0033 ne znate li što za moga sina?
0034 Je li vojska zdravo i veselo
0035 je li zdravo sinak Kazun-ago?“
0036 Ali vele dva crna gavrana:
0037 „Mila majko mlada Kazun-age
0038 sva je vojska izginula mahom
0039 ranjen ti leži pod šatorom ago.
0040 Ali majko, bog te ne ubio,
0041 otidi Zadru bijelome
0042 te ogledaj sina Kazun-agu
0043 gde ti leži ranjen pod šatorom.“
0044 A kad čula mila stara majka,
0045 sede majka na lake kočije
0046 pak otide Zadru bijelomu.
0047 A kad dojde Zadru bijelomu,
0048 ali sinak i dušu pustio.
0049 Vrlo žali Kazun-bega majka:
0050 „Ah moj Kazun, moj[e] ljepo djete,
0051 jel ti, sinko, crna zemlja teška?
0052 Piju l' ti zmije crne oči,
0053 viju li ti gnizdo u perčinu?“
0054 Ali mrtav govorio ago:
0055 „A nemoj me, moja mila majko,
0056 nije mi, majko, crna zemlja teška,
0057 niti mi zmije crne oči piju,
0058 niti mi viju gnizdo u perčinu,
0059 a za onom lijepom djevojkom,
0060 lijepom Ajkom jedinom u majke.“



Intervencije[uredi]

i= i (pokrio)
i= j (srmajli)
n = nj (njim)
kasanago = Kazun-ago
i = ji (stojite)
e = je (jeli)
cer'ne = crne
napoiѡ = napojio
bratco = braco
cetenu = Cetinu
sakratite = zagrakćite
lѣpoi (jat = ije)
elevoi = jelovoj
sa edno = zajedno
ѿ = od
bѣla (jat = ije)
s = z t = d (Zadru)
maіko = majka
moi = moje
dѣte (jat = je)
biюl'ti = viju li ti
b = p (perčinu)
dѣvoikom (jat = je)

Napomene[uredi]

između stihova 58 i 59 verovatno je ispušten (najmanje) jedan stih u kojem Kazun aga mora reći da mu je teško zbog devojke (npr. Nego mi je, majko, doteščalo... - ili nešto slično)

Komentar[uredi]

Lirsko-epska pesma, balada, kontaminacija motiva. Zahvalne ptice, orlovi i gavranovi, pomažu ranjeniku. Gavranovi javljaju majci o porazu vojske. Ona kreće na poprište, nalazi mrtvog sina i pita ga da li mu je teška zemlja. On odgovara da mu je najteža tuga za lepom devojkom.
Varijante: Vuk, SNP I, 368; Vuk, SNP II, 53, 54 (uvodni segment); o odnosu junak – soko/orao: Pantić 2002: 29-33. Bogišić, 32; Vuk, SNP II 44, 53, 97; Vuk, SNP III 86; Vuk, SNP IV 2, 26, 30, 45, 52, 59; Vuk, SNP V 128; Vuk, SNP VI 28, 54; Vuk, SNP VII 56; Vuk, SNP VIII 2, 28, 65; Vuk, SNP IX 6, 25; Krstić 1984: F 2, 1, 2 – Gavran – glasonoša (donosi vesti s bojišta; javlja o nečijoj pogibiji): 152. Detelić 1996: 150-151. Krstić 1984: F 2, 5, 5 – Orao – prijatelj čoveku (zahvalna životiwa, hrani i poji bolesnog junaka, budi ga u opasnosti): 155; Krstić 1984: F 2, 5, 8 – Orao – glasonoša: 155; Krstić 1984: F 2, 7, 1 – Soko prijatelj čoveku: 156; Krstić 1984: p. v. 63: 608; Krstić 1984: F 2, 7, 9 – Soko govori – razno: 157. B: Krstić 1984: J 1, 1, 8 – Poslednja želja momka da poljubi dragu: 233; M 4, 15: 262. V. u ER pesme br. 90, 179.
Literatura: Gezeman 1926/1982: 252-283; Šmaus 1937: 1-20; Pantić 1984: 7-32; Pešić 1988: 590-591; Pavlović 1986: 57-63.

Izvori[uredi]

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.