Pređi na sadržaj

Poturče Nukica ugrabi sestru Vida Miljkovića

Izvor: Викизворник
Poturče Nukica ugrabi sestru Vida Miljkovića
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
138. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


138.

Poturče Nukica ugrabi sestru Vida Miljkovića


0001 Podigli se od Knina konjici,
0002 podiže se trideset konjikah
0003 i prid njima Konjić arambaša
0004 i turčeno dijete Nukica.
0005 A kad biše na konaku prvom,
0006 svi mi konj`ma sitnu zopcu daše
0007 i svi konji zopcu pozobaše,
0008 Nukin đogat zobi zobat neće.
0009 A kad sjutra osvanuo danak,
0010 govorio Konjić arambaša:
0011 "O družino, družinice moja,
0012 kuda ćemo, na koju li stranu?
0013 Ako bismo robili Kotare,
0014 Kotare smo skoro porobili,
0015 a oni su vrlo kameniti
0016 a naši se konji obosili;
0017 ako bismo išli na Marinu,
0018 Marina je harač c[a]ru dala;
0019 već idemo na selo bogato,
0020 na bogato selo Miljkovića.
0021 Al['] ne ima druga u družini mojoj
0022 koji bi mi junak otišao
0023 uhoditi selo Miljkovića:
0024 je li doma Miljkoviću Vide
0025 i njegovi šest stotin['] katane."
0026 Onda veli dijete Nukica:
0027 "Evo ja bi junak otišao
0028 ali ne imam konja od potaje
0029 poznaće me po mome đogatu."
0030 Veli njemu Konjiću Alija:
0031 "O Nukica, od nevolje druže,
0032 u mene [je] konjic vranac dobar
0033 koji konjic putovati more
0034 od nedilje opet do nedilje
0035 ni pijući ni zobi zobljući."
0036 A kad čuo dijete Nukica,
0037 on oblači katanske haljine
0038 pusti perčin po pleća junačka
0039 na se meće kalpak i čelenku
0040 učini se banova katana
0041 pak otide pod selo bogato.
0042 Ali ide sestra Miljkovića
0043 sa njom ide dvanaist robinja
0044 skute nose da se ne izrose
0045 a rukave da se ne otrune
0046 droban biser i drago kamenje.
0047 Kako ide dijete Nukica
0048 božiju [joj] pomoć nazivao:
0049 "Božja ti pomoć, sestro Miljkovića,
0050 daj ti meni ja vode ja vina
0051 teška mi je žeđa dodijala."
0052 Onda veli sestra Miljkovića:
0053 "Zdravo da si, banova katano,
0054 otkuda meni vodice studene?
0055 Mi pijemo vinca za vodicu!"
0056 Pak mu dade jedan kondir vina,
0057 napio se dijete Nukica.
0058 A kada se ponapio vina,
0059 govorio dijete Nukica:
0060 "Davor kurve Miljkovića Vida!
0061 Da ljepu ti junak sestru ima
0062 da ju hoće pokloniti mene!"
0063 Onda veli sestra Miljkovića:
0064 "Davor ljuto banovo katanče,
0065 nisam ovog lica nagojila
0066 za takovo banovo katanče,
0067 već sam ovo lice nagojila
0068 za turčeno dijete Nukicu."
0069 Govori[l]o banovo katanče:
0070 "Davor ljuta sestro Miljkovića,
0071 da je Nuko siv zelen sokole
0072 i da jaše konja bjelu vilu,
0073 ne bi tebe junak iznesao
0074 od njegovi šest stotin['] katanah!"
0075 Onda veli sestra Miljkovića:
0076 "Davor ljuta banova katano,
0077 kakva Nuko dobra konja jaše,
0078 što [je] ono šest stotin['] katanah
0079 da su oni sivi sokolovi
0080 i da jašu konje bjele vile,
0081 ne bi pod njim đoga ulovili."
0082 A kad čuo dijete Nukica,
0083 djevojki je ljepo govorio:
0084 "Ostani s bogom, sestro Miljkovića!"
0085 Pak otide u dvoru družini
0086 pak oblači turske haljetine
0087 i savija saruk bjelu čalmu
0088 pak uzjaše đoga dobra konja
0089 pak otide pod selo bogato.
0090 Al['] mu ide sestra Miljkovića
0091 skupila je mnoge žeteoce,
0092 sastavila za šezdeset srpa
0093 moba žanje, a ona pristaje.
0094 A kada ga kučka ugledala,
0095 k njemu leti, raskriliše ruke
0096 pod njim ljubi đoga među oči
0097 i dade mu obe bjele ruke
0098 i uzeo ju dijete Nukica
0099 te [je] meće za se na konjica
0100 tri krat je pasom pripasao
0101 a četvrti od sablje kajasom
0102 pak pobiže priko polja ravna.
0103 Dok katane konje osedlaše,
0104 dotle Nuko na sred polja bio;
0105 dok katane konje usidoše,
0106 dotle Niko na sred gore bio;
0107 dok katane došle do gorice,
0108 dotle Nuko do družine dođe.
0109 A kad Nuko družini došao,
0110 s konja meće lijepu djevojku
0111 ruku kvasi te ohladi đogat['].
0112 Svima konjma daše sitnu zopcu
0113 i svi konji pozobaše zopcu,
0114 Nukin đogat zobi zobat neće,
0115 nogom kopa i ušima striže
0116 često đogat uz natrag pogleda.
0117 Govorio dijete Nukica:
0118 "O Konjiću, od nevolje druže,
0119 svi nam konji zopcu pozobaše
0120 a moj đogat zobi zobat neće,
0121 nogom kopa i ušima striže
0122 često đogat uz natrag pogleda
0123 nije dobro ja meni, ja đogu."
0124 Govorio Konjić arambaša:
0125 "O Nukico, od nevolje druže,
0126 mislio sam da si dobar junak
0127 ali ti se vrlo pripadnuo.
0128 Kako ti je đogat dobar konjic,
0129 kako ti je doneo robinju,
0130 onako se i potjeri nad[aj]."
0131 Onda veli dijete Nukica:
0132 "Kurva njemu i otac i majka
0133 koji bi se junak pripadnuo!"
0134 Pak uside dobra konja đogu
0135 meće za se tananu robinju.
0136 U to doba Miljkoviću Vide
0137 i njegovi šest stotin['] katana
0138 isjekoše trideset konjikah
0139 sam uteče dijete Nukica
0140 i odnese lijepu djevojku,
0141 njega tjera Miljkoviću Vide.
0142 A kad je ga blizu sastigao,
0143 onda veli Miljkoviću Vide:
0144 "Stani kurvo, dijete Nukica!
0145 Nećeš svoju iznijeti glavu,
0146 a kamoli dragu sestru moju."
0147 Govorio dijete Nukica:
0148 "Davori đogo, milo dobro moje,
0149 smijem li se u te pouzdati
0150 da ja s tebe ne smećem djevojku?"
0151 Đog['] mu konjic skoka primicaše.
0152 A kad Nuko do gorice dođe,
0153 s konja meće tananu robinju
0154 pak pošteno Vida dočekao
0155 s golom sabljom i rukom desnicom
0156 Miljkoviću glavu odsjekao
0157 pak je meće k pasu u jankesu
0158 pake meće tananu robinju
0159 na bratova dobra konjica
0160 pak otide u bijela Knina,
0161 pak povika po bijelu Kninu:
0162 "O junaci, kninski sokolovi,
0163 izgiboše družinici moji."
0164 Isto junak u riječi biše,
0165 trgoše se zeleni barjaci
0166 pokazuju kako mrki vuci
0167 otidoše na nove razboje
0168 isjekoše šest stotin['] katana.


Intervencije

ѿ = od
tur'čino = turčeno
dѣte (jat = ije)
per'vѡm = prvom
b = p (zopcu)
ćokatь = đogat
drugo = druga
i = j (mojoj)
koi = koji
vite = Vide
rad poznaѥ = iz potaje
haline = haljine
p = b (banova)
nѡm = njom
nosi = nose
na rukave = i rukave
ž = š (teška)
mie = mi je
ć = đ (žeđa)
davori = davor
lѣpu (jat = je)
nukica = Nukicu
bѣlu (jat = je)
sokolini = sokolovi
nѥm = njim
dѣvoіki (jat = je)
prestanѥ = pristaje
šestь desetь = šezdeset
ser'pa = srpa
mol'ba = moba
razkrѣliše (jat = i )
s = z (za)
z = s (pripasao)
srѣd (jat = e)
gorici = gorice
družini = družine
zkonѩ = s konja
do = od
potѣri (jat = je)
iz'sѣkoše (jat = je)
ѿnѣse (jat = e) = odnese
tѣra (jat = je)
iznѣti (jat = ije)
tanѥnu = tananu
vitu = Vida
ѿsѣkao (Jat = je) = odsjekao
ga = je
kpazu = k pasu
rѣči (jat = ije)

Napomene

 

Komentar

Epska pesma. Konj sluti da će ići u boj. Turci se spremaju da orobe Miljkoviće. Prerušen Nukica presreće sestru Vida Miljkovića, a ona ga odbija i kaže da bi pošla samo za Nukicu, kojeg prepoznaje po
konju. Junak se vraća i otima je sa mobe. Konj se ponovo čudno ponaša i upozorava gospodara, ali otmičar savlada poteru.
Još jedan primer postojanog modela i dinamične narativne perspektive otkriva i emotivnu angažovanost pevača/slušalaca. Na takve procese ukazao je Vuk još 1834. u predgovoru prve knjige Lajpciškog izdanja Srpskih narodnih pjesama: "Pjesama junački danas ima najviše iz šesnaestoga i sedamnaestog vijeka od primorski junaka i uskoka, koji su prebjegavali iz Bosne i iz Ercegovine u primorje pod Mletačku zaštitu, i odande četovali (kao ajduci) i branili Mletačku krajinu od Turaka (kao što su u III knjizi pjesme 7 – 15). Ovake pjesme pjevaju i Srbi turskog zakona po Bosni, samo što oni ponajviše pjevaju, da su njiovi nadjačavali i rišćanske žene i đevojke robili i premamljivali“ (Vuk, SNP I: 569). Sadržina Erlangenskog rukopisa (dominantni epski tematski krugovi i varijante o junacima ,,srednjih vremena“; nestabilnost, tj. ambivalentnost narativne perspektive pri karakterizaciji likova; zastupljenost određenih sižejnih modela; zagovaranje osobenog etičkog kodeksa itd.) potvrđuje, po običaju tačno i sažeto Vukovo zapažanje o bitnim postupcima stilizacije i uslovima trajanja usmene epike. Varijante: Vuk, SNP III, 35, 36; Krstić 1984: T 3, 1, 8, 3 − Turčin se prerušava u hrišćanina da bi ugrabio devojku/ženu: 363.
Literatura: Gezeman 1926/2002: 89-92; Schmaus 1953: 233-234, 236; Pešić 1967/1972: 260-284 ; Krnjević 1980: 242, 270-271

Izvori

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno društvo za slovenske umetnosti i kulture. Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506. Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit. Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost. Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost. Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41. Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213. Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS II/4: 276–278. Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska. Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283. Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina. Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322. Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci, sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009]. Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija. Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332. Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu ,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126. Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd: Filološki fakultet: 183–200. Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ. Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić. Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ. Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU. Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU. Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1: 65–66. Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54. Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju. Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine. Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet. Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica srpska. Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit. Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI: 278–295. Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8. Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku. Južnoslovenski filolog XIII: 165–169. Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202. Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239. Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105. Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Državna štamparija. Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije književnosti SANU 7: 209–268. Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ. Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit. Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo. Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139. Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd: Filip Višnjić. Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227. Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251. Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU. Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159. Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga. Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska. Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU. Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Novi dani. Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229. Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit. Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd: Prosveta: 75–78. Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Prosveta. Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska. Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska. Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger. Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61. Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265. Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj narodnoj epici. Beograd: SANU. Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ. Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet. Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost. Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić. Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S. Karadžića I. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343. Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku. Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München: 536–537. Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S. Karadžića IV. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska. Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV: 41–60, 220–235. Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić. Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta. Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama. Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403. Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96. Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388. Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena. ZMSS I: 117–122. Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta. Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa. Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima, Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 333–344. Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad: Matica srpska. Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik. Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7: 49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V. Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284. Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95. Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291. Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S. Karadžića V. Beograd: Prosveta. Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić. Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti. PPNP IV/1: 29–132. Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak Muzeja grada Beograda I: 105–110. Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32. Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236. Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396. Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda. Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija XXXV/119: 25–46. Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42. Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu I: 107–113. Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA. Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184– 199. Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga. Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73. Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane 36/2: 141–152. Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska. Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković, prir.). Beograd: Zepter book world. Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171. Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42. Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“. Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija. Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 147–189. Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191. Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148. Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta XIV/3: 69–70, 4: 116–119. Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318. Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5: 116–118. Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221. Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257. Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20. Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU. Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138. Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.