Poslovnik Narodne skupštine Republike Srpske

Izvor: Викизворник


Na osnovu člana 78. Ustava Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske, na Petoj sjednici, održanoj 23. marta 2011. godine, donijela je


POSLOVNIK NARODNE SKUPŠTINE

REPUBLIKE SRPSKE

I - UVOD­NE OD­RED­BE[uredi]

Član 1.

Ovim po­slov­ni­kom ure­đu­ju se unu­tra­šnja or­ga­ni­za­ci­ja Na­rod­ne skup­šti­ne Re­pu­bli­ke Srp­ske (u da­ljem tekstu: Na­rod­na skup­šti­na), na­čin ostva­ri­va­nja pra­va i du­žno­sti na­rod­nih po­sla­ni­ka i dru­ga pi­ta­nja od zna­ča­ja za rad i ostva­ri­va­nje za­da­ta­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 2.

Na­rod­na skup­šti­na ra­di na sjed­ni­ca­ma, ko­je mo­gu bi­ti re­dov­ne, po­seb­ne i sve­ča­ne.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je o pi­ta­nji­ma iz svo­je nadle­žno­sti, u skla­du sa Usta­vom i za­ko­nom, po postup­ku utvr­đe­nom ovim po­slov­ni­kom.

Član 3.

Sje­di­šte Na­rod­ne skup­šti­ne je u Ba­njoj Lu­ci.

Na­rod­na skup­šti­na i nje­na rad­na ti­je­la mo­gu dr­ža­ti sjed­ni­ce i van sje­di­šta.

Član 4.

Na­rod­nu skup­šti­nu pred­sta­vlja pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 5.

Na­rod­na skup­šti­na ima pe­čat ko­ji se iz­ra­đu­je u skla­du sa Za­ko­nom.

O ču­va­nju i upo­tre­bi pe­ča­ta sta­ra se ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne.

II - KON­STI­TU­I­SA­NjE NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE[uredi]

1. Sa­zi­va­nje pr­ve sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 6.

Pr­vu sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne sa­zi­va pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne pret­hod­nog sa­zi­va, u ro­ku od 15 da­na od da­na ob­ja­vlji­va­nja iz­vje­šta­ja nad­le­žnog or­ga­na za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne pret­hod­nog sa­zi­va, naj­ka­sni­je 10 da­na od da­na ob­ja­vlji­va­nja iz­vje­šta­ja nad­le­žnog or­ga­na za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra, sa­zi­va pred­stav­ni­ke par­la­men­tar­nih stra­na­ka u funk­ci­ji pripre­me pr­ve sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne no­vog sa­zi­va.

Ako je spri­je­čen pred­sjed­nik, od­no­sno pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne iz pret­hod­nog sa­zi­va da sazo­ve pr­vu sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne, pr­vu sjed­ni­cu će sa­zva­ti naj­sta­ri­ji na­rod­ni po­sla­nik.

Na po­čet­ku pr­ve sjed­ni­ce in­to­ni­ra­ju se him­ne Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne i Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Pr­voj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, do iz­bo­ra pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­sje­da­va naj­sta­ri­ji po­sla­nik, ko­me u ra­du po­ma­žu osta­li čla­no­vi rad­nog pred­sjed­ni­štva, a ko­je sa­či­nja­va­ju: predsjedavaju­ći, ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne iz pret­hod­nog sa­zi­va i tri naj­mla­đa na­rod­na po­sla­ni­ka iz re­da tri po­li­tič­ke stran­ke, od­no­sno ko­a­li­ci­je ko­je ima­ju naj­ve­ći broj na­rod­nih poslani­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Do iz­bo­ra pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­sje­da­va­ju­ći pr­ve sjed­ni­ce ima sva pra­va i du­žno­sti pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, u po­gle­du sa­zi­va­nja i pred­sje­da­va­nja sjed­ni­ci.

Član 7.

Ras­po­red sje­de­nja na­rod­nih po­sla­ni­ka u sa­li Na­rod­ne skup­šti­ne od­re­đu­je se spo­ra­zu­mom pred­stav­ni­ka par­la­men­tar­nih stra­na­ka na sa­stan­ku, u funk­ci­ji pri­pre­me prve sjed­ni­ce.

Uko­li­ko na ovom sa­stan­ku ni­je mo­gu­će po­sti­ći spo­ra­zum, ras­po­red sje­de­nja se od­re­đu­je na na­čin da pred­stav­ni­ci par­la­men­tar­nih stra­na­ka, sra­zmjer­no bro­ju po­sla­ni­ka, bi­ra­ju ras­po­red sje­de­nja svo­jih po­sla­ni­ka u sa­li Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 8.

Na pr­voj sjed­ni­ci Na­rod­na skup­šti­na:

- bi­ra Ko­mi­si­ju za iz­bor i ime­no­va­nje;
- raz­ma­tra iz­vje­štaj Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje i po­tvr­đu­je man­dat na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma;
- bi­ra pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne;
- do­no­si od­lu­ku o bro­ju pot­pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skupšti­ne;
- bi­ra pot­pred­sjed­ni­ke Na­rod­ne skup­šti­ne u skla­du sa od­lu­kom iz ali­ne­je 4. ovog čla­na;
- mo­že da bi­ra pred­sjed­ni­ka i čla­no­ve stal­nih rad­nih ti­je­la, od­no­sno ko­mi­si­ja i od­bo­ra Na­rod­ne skup­šti­ne;
- mo­že da ime­nu­je ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra i za­mje­ni­ka ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne;
- na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne ili pred­sje­da­va­ju­ćeg pr­ve sjed­ni­ce, ako pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ni­je iza­bran, po­kre­će ini­ci­ja­ti­vu za iz­bor de­le­ga­ta u Dom na­ro­da Par­la­men­tar­ne skup­šti­ne Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne i u Vi­je­će na­ro­da Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Na pr­voj sjed­ni­ci sve­ča­nu za­kle­tvu po­la­žu no­vo­i­za­bra­ni pred­sjed­nik i pot­pred­sjed­ni­ci Re­pu­bli­ke Srpske.

Po­tvr­đi­va­njem man­da­ta po­sla­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne pre­sta­je man­dat po­sla­ni­ci­ma pret­hod­nog sa­zi­va Narod­ne skup­šti­ne. Istog da­na pre­sta­je na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma pret­hod­nog sa­zi­va član­stvo u rad­nim tijeli­ma Na­rod­ne skup­šti­ne, kao i ti­je­li­ma i or­ga­ni­za­ci­ja­ma na ko­je ih je ime­no­va­la Na­rod­na skupšti­na, ako je ime­no­va­nje uslo­vlje­no oba­vlja­njem du­žno­sti po­sla­ni­ka.


Ve­ri­fi­ka­ci­ja man­da­ta

Član 9.

Na osno­vu iz­vje­šta­ja Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje, Na­rod­na skup­šti­na po­tvr­đu­je man­dat iza­bra­nih na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Ko­mi­si­ju za iz­bor i ime­no­va­nje sa­či­nja­va­ju pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va, ko­je Na­rod­na skup­šti­na bi­ra jav­nim gla­sa­njem na pr­voj sjed­ni­ci iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Člano­vi Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje bi­ra­ju se na prin­ci­pu sra­zmjer­ne za­stu­plje­no­sti, ko­je uz prethod­ne kon­sul­ta­ci­je pred­la­že pred­sje­da­va­ju­ći sa stra­nač­kih, od­no­sno ko­a­li­ci­o­nih iz­bor­nih li­sta i sa iz­bor­nih li­sta ne­za­vi­snih kan­di­da­ta.

Člano­ve Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje mo­gu da predlo­že i naj­ma­nje 10 na­rod­nih po­sla­ni­ka, u skla­du sa pret­hod­nim sta­vom.

Ko­mi­si­ja za iz­bor i ime­no­va­nje je iza­bra­na ako je za nju gla­sa­la ve­ći­na od ukup­nog bro­ja na­rod­nih posla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 10.

Ko­mi­si­ja za iz­bor i ime­no­va­nje pre­gle­da akt or­ga­na za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra o spro­ve­de­nim iz­bo­ri­ma, utvr­đu­je da li su po­da­ci iz uvje­re­nja o iz­bo­ru sva­kog po­sla­ni­ka isto­vjet­ni sa po­da­ci­ma iz ak­ta i da li su uvje­re­nja iz­da­ta od nad­le­žnih or­ga­na, te o utvr­đe­nom sta­nju pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni izvještaj sa pri­je­dlo­gom za po­tvr­du man­da­ta.

Na­rod­na skup­šti­na raz­ma­tra iz­vje­štaj Ko­mi­si­je za izbor i ime­no­va­nje i od­lu­ču­je o po­tvr­đi­va­nju mandata no­vo­i­za­bra­nih na­rod­nih po­sla­ni­ka jav­nim gla­sa­njem, ve­ći­nom gla­so­va ukup­nog bro­ja na­rod­nih po­sla­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 11.

Na­kon što Na­rod­na skup­šti­na pri­hva­ti iz­vje­štaj Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje o po­tvr­đi­va­nju man­da­ta na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma, pri­stu­pa se da­va­nju sve­ča­ne za­kle­tve.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci, u sto­je­ćem sta­vu, po­na­vlja­ju tekst sve­ča­ne za­kle­tve, ko­ji iz­go­va­ra predsjedavajući Na­rod­ne skup­šti­ne, na­kon če­ga pot­pi­su­ju tekst po­lo­že­ne za­kle­tve.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­ji ni­je bio pri­su­tan na pr­voj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, od­no­sno na­rod­ni poslanik ko­me je na­knad­no po­tvr­đen man­dat, da­je sve­ča­nu za­kle­tvu na pr­voj sjed­ni­ci Na­rod­ne skupštine ko­joj pri­su­stvu­je.


Klu­bo­vi po­sla­ni­ka i po­sla­nič­ke gru­pe

Član 12.

U Na­rod­noj skup­šti­ni obra­zu­ju se po­sla­nič­ki klu­bo­vi.

Klub po­sla­ni­ka se kon­sti­tu­i­še ta­ko što se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne pod­no­si spi­sak čla­no­va, ko­ji je pot­pi­sao sva­ki član klu­ba po­sla­ni­ka. Na spi­sku se po­seb­no na­zna­ča­va­ju pred­sjed­nik klu­ba posla­ni­ka i nje­gov za­mje­nik.

Klub po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni mo­gu osno­va­ti na­rod­ni po­sla­ni­ci iza­bra­ni sa jed­ne iz­bor­ne liste, ako bro­je če­ti­ri i vi­še čla­no­va.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci iza­bra­ni sa dvi­je ili vi­še iz­bor­nih li­sta, od ko­jih sva­ka li­sta po­je­di­nač­no ima ma­nje od če­ti­ri na­rod­na po­sla­ni­ka, mo­gu udru­ži­va­njem obra­zo­va­ti klub po­sla­ni­ka od naj­ma­nje če­ti­ri člana.

Ako po­li­tič­ka par­ti­ja ili iz­bor­na li­sta sa ko­je je po­sla­nik iza­bran u Na­rod­nu skup­šti­nu ima klub po­sla­ni­ka, po­sla­nik, dok je član te po­li­tič­ke par­ti­je ili ko­a­li­ci­je, ne mo­že bi­ti član dru­gog kluba po­sla­ni­ka.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, iste par­ti­je, ko­ji ne­ma­ju pro­pi­sa­ni mi­ni­mal­ni broj po­treb­nih čla­no­va, a ne že­le da se sa dru­gim udru­žu­ju u klub po­sla­ni­ka, či­ne po­sla­nič­ku gru­pu.

Na­rod­ni po­sla­nik mo­že bi­ti član sa­mo jed­nog klu­ba po­sla­ni­ka.

Uko­li­ko na­rod­ni po­sla­nik na­pu­sti klub po­sla­ni­ka ili po­sla­nič­ku gru­pu ili pri­stu­pi dru­gom poslaničkom klu­bu ili gru­pi, du­žan je da u ro­ku od tri da­na o to­me pi­sa­nim pu­tem oba­vi­je­sti predsjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne i pred­sjed­ni­ka klu­ba, od­no­sno gru­pe ko­je na­pu­šta i ko­ji­ma pri­stu­pa.

Klub po­sla­ni­ka uče­stvu­je u ra­du Na­rod­ne skup­šti­ne na na­čin utvr­đen ovim po­slov­ni­kom.

Član 13.

Klub po­sla­ni­ka pred­sta­vlja pred­sjed­nik klu­ba po­sla­ni­ka ili nje­gov za­mje­nik. Ako po­sla­nič­ki klub ima vi­še od 20 po­sla­ni­ka, pred­sjed­nik po­sla­nič­kog klu­ba mo­že ima­ti dva za­mje­ni­ka.

Ako klub po­sla­ni­ka pred­sta­vlja za­mje­nik pred­sjed­ni­ka, od­no­sno ovla­šće­ni pred­stav­nik, on pre­u­zi­ma ovla­šće­nje pred­sjed­ni­ka klu­ba.

Član 14.

Po­sla­nič­ku gru­pu pred­sta­vlja od­re­đe­ni na­rod­ni po­sla­nik.

Po­sla­nič­ka gru­pa uče­stvu­je u ra­du Na­rod­ne skup­šti­ne, u skla­du sa ovim po­slov­ni­kom.

2. Iz­bor pred­sjed­ni­ka i potpredsjednikā, ime­no­va­nje ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra i za­mje­ni­ka ge­ne­ral­nog sekre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

a) Iz­bor pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 15.

Sva­ki po­sla­nik mo­že pred­lo­ži­ti kan­di­da­ta za pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­rod­ni po­sla­nik mo­že da uče­stvu­je u pred­la­ga­nju sa­mo jed­nog kan­di­da­ta.

Pri­je­dlog sa­dr­ži: ime i pre­zi­me kan­di­da­ta, bi­o­gra­fi­ju, stra­nač­ku pri­pad­nost, pot­pi­se na­rod­nih posla­ni­ka ko­ji po­dr­ža­va­ju kan­di­da­tu­ru, ime na­rod­nog po­sla­ni­ka izvje­sti­o­ca, obra­zlo­že­nje i saglasnost kan­di­da­ta.

Član 16.

Pred­sje­da­va­ju­ći do­sta­vlja na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma sve pri­mlje­ne pi­sa­ne pri­je­dlo­ge kan­di­da­ta za predsjedni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

U ime pred­la­ga­ča, na­rod­ni po­sla­nik iz­vje­sti­lac ima pra­vo da obra­zlo­ži pri­je­dlog.

O pri­je­dlo­gu kan­di­da­ta za pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne otva­ra se ras­pra­va.

Na­kon ras­pra­ve pred­sje­da­va­ju­ći utvr­đu­je li­stu kan­di­da­ta za pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, i to po azbuč­nom re­du pre­zi­me­na.

Član 17.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne bi­ra se jav­nim gla­sa­njem, ako Na­rod­na skup­šti­na dru­ga­či­je ne od­lu­či.

Na­rod­ni po­sla­nik mo­že gla­sa­ti sa­mo za jed­nog kan­di­da­ta.

Taj­no gla­sa­nje za iz­bor pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne vr­ši se pre­ma od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka o dono­še­nju od­lu­ka Na­rod­ne skup­šti­ne taj­nim gla­sa­njem.

Kan­di­dat za pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne ne mo­že da ru­ko­vo­di gla­sa­njem, ni­ti da po­ma­že u rukovođenju.

Član 18.

Za pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne iza­bran je na­rod­ni po­sla­nik ko­ji je do­bio ve­ći­nu od ukup­nog broja gla­so­va na­rod­nih po­sla­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ako su pred­lo­že­na dva kan­di­da­ta, a ni­je­dan ni­je do­bio po­treb­nu ve­ći­nu, po­stu­pak iz­bo­ra se po­na­vlja.

Ako je pred­lo­že­no vi­še od dva kan­di­da­ta, a ni­je­dan ni­je do­bio po­treb­nu ve­ći­nu, po­no­vi­će se gla­sa­nje o dva kan­di­da­ta ko­ji su do­bi­li naj­ve­ći broj gla­so­va.

Ako ni u dru­gom kru­gu pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ni­je iza­bran, po­na­vlja se po­stu­pak iz­bo­ra.

b) Iz­bor potpredsjednikā Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 19.

Na­rod­na skup­šti­na bi­ra dva do če­ti­ri pot­pred­sjed­ni­ka.

Je­dan pot­pred­sjed­nik bi­ra se iz re­da naj­broj­ni­je opo­zi­ci­o­ne stran­ke u Na­rod­noj skup­šti­ni, pri če­mu od­lu­ču­ju­ći kri­te­ri­jum pri­li­kom nje­go­vog iz­bo­ra ni­je pri­pad­nost kon­sti­tu­tiv­nom na­ro­du, ako je ona zado­vo­lje­na iz­bo­rom pred­sjed­ni­ka i osta­lih potpredsjednikā.

Na­rod­na skup­šti­na utvr­đu­je broj potpredsjednikā na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pri­je­dlog i iz­bor potpredsjednikā Na­rod­ne skup­šti­ne vr­ši se pre­ma od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na iz­bor pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

v) Ime­no­va­nje ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra i za­mje­ni­ka ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 20.

Na­rod­na skup­šti­na ime­nu­je ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne i nje­go­vog za­mje­ni­ka na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pri­je­dlog sa­dr­ži: ime i pre­zi­me kan­di­da­ta, bi­o­gra­fi­ju, obra­zlo­že­nje i sa­gla­snost kan­di­da­ta, u pismenom obli­ku.

3. Iz­bor pred­sjed­ni­ka i čla­no­va stal­nih rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 21.

Rad­no ti­je­lo ima pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i od­re­đe­ni broj čla­no­va.

Uku­pan sa­stav svih rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, kao i sa­stav ime­no­va­nih pred­sjed­ni­ka ovih tijela, utvr­đu­je se sra­zmjer­no za­stu­plje­no­sti po­sla­nič­kog klu­ba, od­no­sno po­sla­nič­ke gru­pe u Narodnoj skup­šti­ni.

Ras­po­red za­stu­plje­no­sti sva­kog po­sla­nič­kog klu­ba, od­no­sno po­sla­nič­ke gru­pe u rad­nim ti­je­li­ma Narodne skup­šti­ne utvr­đu­je Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne.

Klu­bo­vi po­sla­ni­ka, od­no­sno po­sla­nič­ke gru­pe pred­la­žu čla­no­ve rad­nih ti­je­la iz svog sa­sta­va, u skladu sa raspo­re­dom ko­ji utvr­di Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne, vo­de­ći ra­ču­na da sva­ki na­rod­ni poslanik u pra­vi­lu je član naj­ma­nje jed­nog rad­nog ti­je­la.

Ako po­je­di­ni klu­bo­vi po­sla­ni­ka, od­no­sno po­sla­nič­ke gru­pe ne pred­lo­že kan­di­da­te za iz­bor čla­no­va rad­nih tije­la do po­treb­nog bro­ja, čla­no­ve rad­nog ti­je­la će pred­lo­ži­ti Ko­mi­si­ja za iz­bor i imenovanje, vo­de­ći ra­ču­na da sva­ki na­rod­ni po­sla­nik u pra­vi­lu je član naj­ma­nje jed­nog rad­nog ti­je­la.

Za čla­no­ve po­je­di­nih rad­nih ti­je­la mo­gu se, ka­da je to od­re­đe­no ovim po­slov­ni­kom ili od­lu­kom o obra­zo­va­nju rad­nih ti­je­la, bi­ra­ti spolj­ni čla­no­vi, s tim da je nji­hov broj ma­nji od tre­ći­ne ukup­nog bro­ja čla­no­va rad­nog ti­je­la.

Član 22.

Na­rod­na skup­šti­na bi­ra pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i čla­no­ve rad­nih ti­je­la, na pri­je­dlog Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje jav­nim gla­sa­njem, uko­li­ko Na­rod­na skup­šti­na dru­ga­či­je ne od­lu­či.

Pri­je­dlog iz sta­va 1. ovog čla­na sa­dr­ži kan­di­da­te za pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i onoliko kan­di­da­ta ko­li­ko se čla­no­va rad­nog ti­je­la bi­ra.

Pri­li­kom gla­sa­nja o pri­je­dlo­gu, gla­sa se o pri­je­dlo­gu u cje­li­ni.

Rad­no ti­je­lo je iza­bra­no, ako je za nje­ga gla­sa­la ve­ći­na od ukup­nog bro­ja na­rod­nih po­sla­ni­ka u Narod­noj skup­šti­ni.

Ako rad­no ti­je­lo u Na­rod­noj skup­šti­ni ne bu­de iza­bra­no, po­stu­pak se po­na­vlja.

Na­knad­ni iz­bor po­je­di­nog čla­na rad­nog ti­je­la vr­ši se na osno­vu pri­je­dlo­ga Ko­mi­si­je za iz­bor i imeno­va­nje.

III - UNU­TRA­ŠNjA OR­GA­NI­ZA­CI­JA NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE[uredi]

1. Pred­sjed­nik, pot­pred­sjed­ni­ci, ge­ne­ral­ni se­kre­tar i za­mje­nik ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

a) Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 23.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne:

- pred­sta­vlja Na­rod­nu skup­šti­nu;
- pred­la­že go­di­šnji pro­gram ra­da Na­rod­ne skup­šti­ne;
- sa­zi­va sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne i pred­sje­da­va sjed­ni­ca­ma;
- pred­la­že dnev­ni red sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne;
- sta­ra se o pri­mje­ni Po­slov­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne;
- uskla­đu­je rad rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne;
- upu­ću­je na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma i rad­nim ti­je­li­ma na­cr­te i pri­je­dlo­ge za­ko­na, dru­ge ak­te i materijale na razma­tra­nje, po­kre­će ini­ci­ja­ti­vu za raz­ma­tra­nje po­je­di­nih pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Narodne skup­šti­ne, a mo­že po­kre­nu­ti ini­ci­ja­ti­vu za raz­ma­tra­nje od­re­đe­nih pi­ta­nja i u rad­nim ti­je­li­ma Na­rod­ne skup­šti­ne;
- pot­pi­su­je za­ko­ne i dru­ge ak­te ko­je do­no­si Na­rod­na skup­šti­na;
- za­ko­ne ili dru­ge pro­pi­se ili ak­te ko­je iz­gla­sa Na­rod­na skup­šti­na, do­sta­vlja Vi­je­ću na­ro­da;
- upu­ću­je do­ne­se­ne za­ko­ne pred­sjed­ni­ku Re­pu­bli­ke, ra­di pro­gla­še­nja;
- pred­la­že pred­stav­ni­ke Na­rod­ne skup­šti­ne, iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka, u Za­jed­nič­ku ko­mi­si­ju;
- sta­ra se o ostva­ri­va­nju na­če­la jav­no­sti u ra­du Na­rod­ne skup­šti­ne i o ostva­ri­va­nju pra­va na­rod­nih po­sla­ni­ka u oba­vlja­nju po­sla­nič­ke funk­ci­je;
- do­no­si akt o kri­te­ri­ju­mi­ma za utvr­đi­va­nje ko­ji se ma­te­ri­ja­li i po­da­ci sma­tra­ju po­vjer­lji­vim, odnosno dr­žav­nom taj­nom i utvr­đu­je na­čin ru­ko­va­nja tim ma­te­ri­ja­li­ma;
- pri­ma sve­ča­ne za­kle­tve funk­ci­o­ne­ra ko­ji, u skla­du sa Usta­vom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom sve­ča­nu za­kle­tvu da­ju pred Na­rod­nom skup­šti­nom;
- pri­hva­ta po­kro­vi­telj­stvo u svoj­stvu pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne;
- od­re­đu­je pred­stav­ni­ke Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ji će pri­su­stvo­va­ti do­ga­đa­ji­ma i ma­ni­fe­sta­ci­ja­ma na koje je po­zvan pred­sjed­nik ili Na­rod­na skup­šti­na;
- raz­vi­ja me­đu­na­rod­nu i me­đu­par­la­men­tar­nu sa­rad­nju Na­rod­ne skup­šti­ne;
- pred­la­že de­le­ga­ci­ju Na­rod­ne skup­šti­ne u do­ma­ćim i stra­nim par­la­men­tar­nim in­sti­tu­ci­ja­ma, organizaci­ja­ma i ti­je­li­ma;
- odo­bra­va, vo­de­ći ra­ču­na o ras­po­lo­ži­vim sred­stvi­ma, pu­to­va­nja po­sla­ni­ka iz­van Re­pu­bli­ke Srp­ske, ako su po­zva­ni u svoj­stvu po­sla­ni­ka;
- vr­ši dru­ge po­slo­ve pred­vi­đe­ne Usta­vom, po­seb­nim pro­pi­si­ma i ovim po­slov­ni­kom.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vlja po­vje­re­ne du­žno­sti do po­čet­ka pr­ve sjed­ni­ce no­vo­i­za­bra­nog sazi­va Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 24.

Pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne pre­sta­je funk­ci­ja pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­je je iza­bran razrješenjem, ostav­kom ili pre­stan­kom man­da­ta na­rod­nog po­sla­ni­ka.

U slu­ča­ju pod­no­še­nja ostav­ke, pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne pre­sta­je funk­ci­ja da­nom odr­ža­va­nja sjedni­ce na ko­joj je pod­nio ostav­ku, od­no­sno na pr­voj na­red­noj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, ako je ostav­ku pod­nio u vre­me­nu iz­me­đu dvi­je sjed­ni­ce.

O pod­ne­se­noj ostav­ci ne otva­ra se ras­pra­va, ni­ti se od­lu­ču­je, već se pre­sta­nak funk­ci­je predsjednika po ovom osno­vu sa­mo kon­sta­tu­je.

Član 25.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že raz­ri­je­ši­ti du­žno­sti pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­je je iza­bran, uko­li­ko mu Na­rod­na skup­šti­na iz­gla­sa ne­po­vje­re­nje ili uko­li­ko po­vje­re­nu du­žnost ne oba­vlja u skla­du sa Usta­vom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom pre­ma po­stup­ku pred­vi­đe­nim za iz­bor predsjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pri­je­dlog za ra­zr­je­še­nje iz sta­va 1. ovog čla­na mo­ra bi­ti obra­zlo­žen.

Član 26.

U slu­ča­ju pre­stan­ka funk­ci­je pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­je je izabran, Na­rod­na skup­šti­na će na is­toj, a naj­ka­sni­je na na­red­noj sjed­ni­ci, za­po­če­ti po­stu­pak izbora pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, u skla­du sa od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka.

Ako je pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne pre­stao man­dat pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­je je iza­bran, dužnost pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, do iz­bo­ra no­vog pred­sjed­ni­ka, vr­ši je­dan od potpredsjednika bi­ran iz re­da po­sla­ni­ka par­la­men­tar­ne ve­ći­ne u Na­rod­noj skup­šti­ni, a uko­li­ko ni­je mo­gu­će, naj­sta­ri­ji pot­pred­sjed­nik.

b) Pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 27.

Pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne po­ma­žu pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne u oba­vlja­nju po­slo­va iz njegove nad­le­žno­sti.

Pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, u slu­ča­ju pri­vre­me­ne spri­je­če­no­sti, za­mje­nju­je je­dan od potpredsjedni­ka, ko­ga on od­re­di, o če­mu oba­vje­šta­va pot­pred­sjed­ni­ke i ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne. Uko­li­ko pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ni­je od­re­dio pot­pred­sjed­ni­ka ko­ji će ga zamjenjivati, a na­stu­pi­la je pri­vre­me­na spri­je­če­nost, pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne za­mje­nju­je potpred­sjed­nik, bi­ran iz re­da po­sla­ni­ka par­la­men­tar­ne ve­ći­ne u Na­rod­noj skup­šti­ni, a uko­li­ko ni­je mo­gu­će, naj­sta­ri­ji pot­pred­sjed­nik.

Na­rod­nu skup­šti­nu mo­že da pred­sta­vlja i pot­pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, ko­jeg pret­hod­no ovla­sti pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vlja­ju po­vje­re­ne du­žno­sti do po­čet­ka pr­ve sjed­ni­ce novoizabranog sa­zi­va Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 28.

Pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu pod­ni­je­ti ostav­ku ili bi­ti raz­ri­je­še­ni funk­ci­je, po postupku i na na­čin pred­vi­đen za pre­sta­nak funk­ci­je pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

U slu­ča­ju pre­stan­ka funk­ci­je pot­pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­je je izabran, izbor pot­pred­sjed­ni­ka vr­ši se po po­stup­ku i na na­čin pred­vi­đen za iz­bor pred­sjed­ni­ka Narod­ne skup­šti­ne.

v) Ge­ne­ral­ni se­kre­tar i za­mje­nik ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 29.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne po­ma­že pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne u pri­pre­ma­nju i organizova­nju sjed­ni­ca Na­rod­ne skup­šti­ne i ra­di dru­ge po­slo­ve ko­je mu po­vje­re Na­rod­na skup­šti­na i pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne ru­ko­vo­di Slu­žbom Na­rod­ne skup­šti­ne.

U po­gle­du pra­va, du­žno­sti i od­go­vor­no­sti rad­ni­ka iz ra­da i na osno­vu ra­da u Slu­žbi Na­rod­ne skupštine ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne ima pra­vo i du­žno­sti funk­ci­o­ne­ra ko­ji ru­ko­vo­di samostal­nim or­ga­nom dr­žav­ne upra­ve.

Na za­htjev pred­sjed­ni­štva Na­rod­ne skup­šti­ne i Na­rod­ne skup­šti­ne, ge­ne­ral­ni se­kre­tar iz­vje­šta­va Narod­nu skup­šti­nu i pred­sjed­ni­štvo o ra­du nje­ne Slu­žbe.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne je na­red­bo­da­vac za fi­nan­sij­sko i ma­te­ri­jal­no po­slo­va­nje Narodne skup­šti­ne i Slu­žbe Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne za svoj rad i rad Slu­žbe Na­rod­ne skup­šti­ne od­go­vo­ran je Narodnoj skup­šti­ni i pred­sjed­ni­štvu Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 30.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne ima za­mje­ni­ka, ko­ji mu po­ma­že u ra­du.

Za­mje­nik ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra za­mje­nju­je ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra u vri­je­me nje­go­ve od­sut­no­sti ili sprije­če­no­sti i ra­di dru­ge po­slo­ve ko­je mu po­vje­ri ge­ne­ral­ni se­kre­tar.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar mo­že ima­ti jed­nog ili vi­še po­moć­ni­ka.

Član 31.

Ge­ne­ral­nom se­kre­ta­ru Na­rod­ne skup­šti­ne pre­sta­je funk­ci­ja pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­ju je ime­no­van ostav­kom i ra­zr­je­še­njem.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar, od­no­sno za­mje­nik ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra, mo­že bi­ti raz­ri­je­šen pri­je is­te­ka vremena na ko­je je ime­no­van:

- ako se ne pri­dr­ža­va pro­pi­sa i op­štih aka­ta Na­rod­ne skup­šti­ne ili ne iz­vr­ša­va za­ključ­ke Na­rod­ne skup­šti­ne ili se po­na­ša u su­prot­no­sti sa nji­ma;
- ako svo­jim ra­dom pro­u­zro­ku­je šte­tu ili za­ne­ma­ru­je i ne­u­red­no oba­vlja svo­je du­žno­sti.

Do ime­no­va­nja no­vog ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne, du­žnost ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra vr­ši zamjenik ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra.

2. Pred­sjed­ni­štvo i Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 32.

Pred­sjed­nik i pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne či­ne Pred­sjed­ni­štvo Na­rod­ne skup­šti­ne. Sjed­ni­ca­ma Pred­sjed­ni­štva pri­su­stvu­je i ge­ne­ral­ni se­kre­tar.

Član 33.

Pred­sjed­ni­štvo Na­rod­ne skup­šti­ne:

- ras­pra­vlja o pi­ta­nji­ma ve­za­nim za rad Na­rod­ne skup­šti­ne,
- po­kre­će ini­ci­ja­ti­vu za sta­vlja­nje od­re­đe­nih pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne na dnev­ni red sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne,
- uskla­đu­je rad rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne,
- bri­ne se o sa­rad­nji Na­rod­ne skup­šti­ne sa Vla­dom i Vi­je­ćem na­ro­da, par­la­men­tar­noj sa­rad­nji u Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni i van Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, sa­rad­nji sa dru­gim or­ga­ni­ma i or­ga­ni­za­ci­ja­ma u Re­pu­bli­ci Srp­skoj i Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni,
- da­je sa­gla­snost na Pra­vil­nik o ra­du, si­ste­ma­ti­za­ci­ji i or­ga­ni­za­ci­ji Slu­žbe Na­rod­ne skup­šti­ne,
- pra­ti sprovo­đe­nje za­klju­ča­ka Na­rod­ne skup­šti­ne,
- sta­ra se o pra­vo­vre­me­nim od­go­vo­ri­ma na po­sla­nič­ka pi­ta­nja,
- oba­vlja i dru­ge po­slo­ve od­re­đe­ne ovim po­slov­ni­kom.

O ra­du Pred­sjed­ni­štva Na­rod­ne skup­šti­ne vo­di se za­pi­snik.

Član 34.

Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne ima ko­or­di­ni­ra­ju­ću funk­ci­ju, a u slu­ča­je­vi­ma od­re­đe­nim ovim poslovnikom do­no­si od­lu­ku.

Člano­vi Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne su: pred­sjed­nik i pot­pred­sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, predsjedni­ci klu­bo­va po­sla­ni­ka i pred­stav­ni­ci po­sla­nič­kih gru­pa.

Na sjed­ni­ci Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne uče­stvu­je ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne, a po pozivu pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne sjed­ni­ci mo­gu pri­su­stvo­va­ti pred­stav­ni­ci Vla­de Re­pu­bli­ke Srpske, pred­sjed­ni­ci rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, za­po­sle­ni rad­ni­ci struč­ne slu­žbe Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­gi uče­sni­ci.

Sjed­ni­ce Ko­le­gi­ju­ma su jav­ne.

Sjed­ni­ce Ko­le­gi­ju­ma, pri­je sa­zi­va­nja, a po po­tre­bi i pri­je odr­ža­va­nja sva­ke sjed­ni­ce Na­rod­ne skupštine, sa­zi­va i vo­di pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Obra­zlo­že­nu ini­ci­ja­ti­vu za sa­ziv sjed­ni­ce Ko­le­gi­ju­ma mo­že pod­ni­je­ti sva­ki član Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na za­htjev klu­ba po­sla­ni­ka, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne sa­zi­va sjed­ni­cu Ko­le­gi­ju­ma, naj­ka­sni­je u ro­ku od se­dam da­na od da­na pod­no­še­nja za­htje­va.

Ko­le­gi­jum utvr­đu­je:

- usa­gla­še­ni pri­je­dlog dnev­nog re­da, da­tum i vri­je­me tra­ja­nja za­sje­da­nja Na­rod­ne skup­šti­ne,
- ori­jen­ta­ci­o­ni ras­po­red ra­da Na­rod­ne skup­šti­ne za pe­ri­od od naj­ma­nje dva mje­se­ca, ko­ji sa­dr­ži da­ne u ko­ji­ma su pla­ni­ra­ne sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne i da­ne kad je pla­ni­ra­no za­sje­da­nje rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne,
- pri­je­dlog bro­ja mje­sta u rad­nim ti­je­li­ma, sa pri­je­dlo­gom pred­sjed­ni­ka rad­nih ti­je­la, ko­ja pripada­ju po­je­di­nim po­sla­nič­kim klu­bo­vi­ma, po­sla­nič­kim gru­pa­ma i po­sla­ni­ci­ma ko­ji ni­su u sa­sta­vu po­sla­nič­kih klu­bo­va i po­sla­nič­kih gru­pa u Na­rod­noj skup­šti­ni,
- ori­jen­ta­ci­o­ni ras­po­red stal­nih ter­mi­na za­sje­da­nja stal­nih rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne,
- pri­su­stvo na­ja­vlje­nih go­sti­ju na skup­štin­skom za­sje­da­nju i od­lu­ču­je o nji­ho­vom uče­šću u ra­du istog.

Ko­le­gi­jum od­lu­ču­je o pri­je­dlo­gu pred­la­ga­ča za­ko­na da se oba­vi pret­hod­na ras­pra­va za­ko­na.

Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne raz­ma­tra pi­ta­nja i ini­ci­ja­ti­ve po­sla­ni­ka ko­ji se od­no­se na rad Na­rod­ne skup­šti­ne. O sta­vo­vi­ma Ko­le­gi­ju­ma ko­ji se od­no­se na pi­ta­nja i ini­ci­ja­ti­ve pred­sjed­nik Na­rod­ne skupšti­ne oba­vje­šta­va po­sla­ni­ke.

Sjed­ni­ca Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne je pu­no­va­žna ako joj pri­su­stvu­ju pred­sjed­ni­ci klu­bo­va poslani­ka či­ji čla­no­vi pred­sta­vlja­ju vi­še od po­lo­vi­ne svih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Ako sjed­ni­ca Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne i po dru­gom sa­zi­va­nju ni­je pu­no­va­žna, a ra­di se o hit­nim pred­me­ti­ma, od­lu­ke iz nad­le­žno­sti Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne do­no­si pred­sjed­nik Na­rod­ne skupštine.

U slu­ča­je­vi­ma ka­da Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne odlu­ču­je, od­lu­ka je do­ne­se­na ako pri­je­dlog pri­hva­te pred­sjed­ni­ci po­sla­nič­kih klu­bo­va, či­ji čla­no­vi pred­sta­vlja­ju vi­še od po­lo­vi­ne svih po­sla­ni­ka u Narod­noj skup­šti­ni.

Ve­ćin­sku vo­lju Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne po­tvr­đu­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

3. Rad­na ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

A. Op­šte od­red­be[uredi]

Član 35.

Za raz­ma­tra­nje pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­la­ga­nje aka­ta i vr­še­nje dru­gih po­slo­va iz nadle­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne obra­zu­ju se ko­mi­si­je, od­bo­ri i sa­vje­ti kao stal­na rad­na ti­je­la Narodne skup­šti­ne (u da­ljem tek­stu: rad­no ti­je­lo).

Na­rod­na skup­šti­na mo­že, po­seb­nom od­lu­kom, obra­zo­va­ti i dru­ga stal­na i pri­vre­me­na rad­na ti­je­la.

Od­lu­kom o osni­va­nju dru­gih rad­nih ti­je­la ure­đu­ju se nji­hov na­ziv, sa­stav, nad­le­žnost, na­čin ra­da i dru­ga pi­ta­nja zna­čaj­na za funk­ci­o­ni­sa­nje tog rad­nog ti­je­la.

Član 36.

Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la or­ga­ni­zu­je rad rad­nog ti­je­la.

Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne uskla­đu­je rad rad­nog ti­je­la sa ra­dom Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­gih rad­nih ti­je­la, pred­la­že dnev­ni red i pred­sje­da­va sjed­ni­ca­ma rad­nog ti­je­la, po­kre­će inicija­ti­vu za raz­ma­tra­nje po­je­di­nih pi­ta­nja iz dje­lo­kru­ga rad­nog ti­je­la, sta­ra se o oba­vje­šta­va­nju rad­nog ti­je­la i po­sla­ni­ka o pro­ble­mi­ma iz dje­lo­kru­ga rad­nog ti­je­la, sa­ra­đu­je sa pred­sjed­ni­ci­ma drugih rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, funk­ci­o­ne­ri­ma ko­ji ru­ko­vo­de mi­ni­star­stvi­ma i po­seb­nim organi­za­ci­ja­ma, sta­ra se o spro­vo­đe­nju za­klju­ča­ka rad­nih ti­je­la i ra­di dru­ge po­slo­ve od­re­đe­ne ovim po­slov­ni­kom.

Za­mje­nik pred­sjed­ni­ka rad­nog ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne u slu­ča­ju spri­je­če­no­sti ili od­sut­no­sti predsjed­ni­ka ima nje­go­va pra­va, oba­ve­ze i od­go­vor­no­sti od­re­đe­ne ovim po­slov­ni­kom.

Član 37.

Rad­no ti­je­lo ra­di u sjed­ni­ca­ma.

Rad­no ti­je­lo mo­že u skla­du sa ovim po­slov­ni­kom do­ni­je­ti po­slov­nik o svom ra­du.

Sjed­ni­ce rad­nih ti­je­la odr­ža­va­ju se u sje­di­štu Na­rod­ne skup­šti­ne, a po po­tre­bi, mo­gu se odr­ža­va­ti i van sje­di­šta.

Sjed­ni­ce rad­nih ti­je­la, u pra­vi­lu, odr­ža­va­ju se po­ne­djelj­kom.

Sjed­ni­ce rad­nih ti­je­la sa­zi­va pred­sjed­nik rad­nog tije­la na svo­ju ini­ci­ja­ti­vu. Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la du­žan je da sa­zo­ve sjed­ni­cu rad­nog ti­je­la i ako to za­tra­ži pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ili ako pred­lo­ži ve­ći­na čla­no­va rad­nog ti­je­la, uz na­vo­đe­nje pi­ta­nja ko­ja tre­ba da se raz­mo­tre na sjed­ni­ci.

Član 38.

Rad­no ti­je­lo mo­že do­ni­je­ti go­di­šnji pro­gram ra­da, o če­mu oba­vje­šta­va pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Go­di­šnji pro­gram ra­da do­no­si se na po­čet­ku go­di­ne, na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka rad­nog ti­je­la.

Go­di­šnji pro­gram ra­da sa­dr­ži oba­ve­zno ope­ra­tiv­ni dio pro­gra­ma, ve­zan uz po­je­di­nač­na za­sje­da­nja, i temat­ski dio. Te­mat­ski dio sa­dr­ži vi­še te­mat­skih ras­pra­va u rad­nom ti­je­lu, u to­ku go­di­ne, iz oblasti ra­da rad­nog ti­je­la, po ocje­ni ak­tu­el­no­sti te­ma ili u ve­zi sa go­di­šnjim pro­gra­mom ra­da Narodne skup­šti­ne.

Rad­no ti­je­lo mo­že da­va­ti prijed­lo­ge za go­di­šnji pro­gram ra­da Na­rod­ne skup­šti­ne, naj­ka­sni­je do 1. decem­bra te­ku­će go­di­ne, za go­di­šnji pro­gram ra­da za na­red­nu go­di­nu.

Član 39.

Po­ziv za sjed­ni­cu rad­nog ti­je­la, s pri­je­dlo­gom dnev­nog re­da, upu­ću­je se čla­no­vi­ma rad­nog ti­je­la tri da­na prije da­na odr­ža­va­nja sjed­ni­ce.

Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la mo­že, ka­da za to po­sto­je oprav­da­ni raz­lo­zi, sa­zva­ti sjed­ni­cu rad­nog tijela u ro­ku kra­ćem od tri da­na, a dnev­ni red za tu sjed­ni­cu mo­že predlo­ži­ti i na sa­moj sjed­ni­ci.

Ako su pred­sjed­nik i za­mje­nik pred­sjed­ni­ka rad­nog tije­la od­sut­ni ili spri­je­če­ni da bu­du na sjednici, sjed­ni­ci pred­sje­da­va član ko­ga od­re­di pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la.

Ako pred­sjed­nik ne sa­zo­ve sjed­ni­cu rad­nog ti­je­la ka­da je to du­žan da ura­di, sjed­ni­cu mo­že sa­zva­ti pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 40.

Rad­no ti­je­lo mo­že za­u­zi­ma­ti sta­vo­ve o pi­ta­nji­ma iz svo­je nad­le­žno­sti, ako sjed­ni­ci pri­su­stvu­je većina čla­no­va, a sta­vo­ve za­u­zi­ma ve­ći­nom gla­so­va pri­sut­nih čla­no­va.

U slu­ča­je­vi­ma ka­da je rad­no ti­je­lo ovla­šće­no da do­no­si ak­te i amand­ma­ne na ak­te, do­no­si ih ve­ći­nom gla­so­va svih čla­no­va rad­nog ti­je­la.

Član 41.

Rad­no ti­je­lo ima pra­vo pred­la­ga­nja i usva­ja­nja amand­ma­na na ak­te pred­lo­že­ne za raz­ma­tra­nje u Na­rod­noj skup­šti­ni, uko­li­ko je rad­no ti­je­lo ovlašće­no da raz­ma­tra akt po ovom po­slov­ni­ku.

Rad­no ti­je­lo mo­že usvo­ji­ti amand­man, sa­mo uz sa­gla­snost pred­la­ga­ča, na akt pred­lo­žen za raz­ma­tra­nje u Na­rod­noj skup­šti­ni. Ta­kav amand­man po­sta­je sa­stav­ni dio pred­lo­že­nog ak­ta, o če­mu je rad­no ti­je­lo du­žno iz­vi­je­sti­ti Na­rod­nu skup­šti­nu u svom iz­vje­šta­ju o raz­ma­tra­nju pred­lo­že­nog ak­ta.

Uko­li­ko rad­no ti­je­lo pred­lo­ži amand­man na akt predlo­žen za raz­ma­tra­nje u Na­rod­noj skup­šti­ni, o tom amand­ma­nu se u re­dov­noj pro­ce­du­ri iz­ja­šnja­va Na­rod­na skup­šti­na.

Član 42.

Rad­no ti­je­lo du­žno je, ka­da je to od­re­đe­no ovim po­slov­ni­kom, na za­htjev Na­rod­ne skup­šti­ne i predsjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, raz­mo­tri­ti sva­ko pi­ta­nje iz svog dje­lo­kru­ga i o to­me Na­rod­noj skupšti­ni pod­ni­je­ti iz­vje­štaj, a pi­ta­nja iz svog dje­lo­kru­ga mo­že raz­mo­tri­ti i na osno­vu sop­stve­ne ini­ci­ja­ti­ve i o to­me, pre­ma po­tre­bi, pod­ni­je­ti iz­vje­štaj Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 43.

Rad­na ti­je­la sa­ra­đu­ju me­đu­sob­no o pi­ta­nji­ma ko­ja su od za­jed­nič­kog in­te­re­sa i mo­gu da odr­ža­va­ju zajed­nič­ke sjed­ni­ce.

O pi­ta­nji­ma iz svog dje­lo­kru­ga rad­no ti­je­lo sa­ra­đu­je i sa od­go­va­ra­ju­ćim rad­nim ti­je­li­ma dru­gih parla­me­na­ta u okvi­ru Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, kao i par­la­me­na­ta po­kra­ji­na, re­gi­ja, dr­ža­va re­gi­o­na i dru­gih dr­ža­va.

Član 44.

Pred­stav­nik Vla­de, od­no­sno pred­stav­nik dru­gog pod­no­si­o­ca pri­je­dlo­ga oba­ve­zno se po­zi­va da prisustvu­je sjed­ni­ci na ko­joj se raz­ma­tra nje­gov pri­je­dlog. Uko­li­ko je pred­stav­nik pod­no­si­o­ca prijedlo­ga oprav­da­no od­su­tan sa sjed­ni­ce rad­nog ti­je­la, rad­no ti­je­lo mo­že da od­lu­či da sjed­ni­cu nasta­vi u dru­gom ter­mi­nu sa pri­sut­nim pred­stav­ni­kom pod­no­si­o­ca pri­je­dlo­ga ili da ski­ne pri­je­dlog sa dnev­nog re­da rad­nog ti­je­la i Na­rod­ne skup­šti­ne.

Sjed­ni­ci ima pra­vo da pri­su­stvu­je pred­stav­nik mi­ni­star­stva i po­seb­nih or­ga­na, od­no­sno or­ga­ni­za­ci­ja i za­jed­ni­ca ko­ji ima­ju jav­na ovla­šće­nja, ka­da se na sjed­ni­ci razma­tra pi­ta­nje iz dje­lo­kru­ga tog ministar­stva, or­ga­na, od­no­sno or­ga­ni­za­ci­je.

U ra­du rad­nog ti­je­la mo­gu uče­stvo­va­ti i struč­ni rad­ni­ci or­ga­na i or­ga­ni­za­ci­ja iz sta­va 1. ovog člana, ra­di da­va­nja struč­nih obra­zlo­že­nja i ob­ja­šnje­nja.

U ra­du rad­nog ti­je­la mo­gu uče­stvo­va­ti i na­uč­ni i struč­ni rad­ni­ci, kao i pred­stav­ni­ci dru­štve­nih orga­ni­za­ci­ja, bez pra­va od­lu­či­va­nja.

Član 45.

Pred­stav­ni­ci ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja, fon­da­ci­ja, sin­di­ka­ta i dru­gih udru­že­nja gra­đa­na, registrovanih u skla­du sa za­ko­nom, mo­gu pri­su­stvo­va­ti sjed­ni­ca­ma rad­nih ti­je­la na osno­vu akreditaci­je, ko­ju do­dje­lju­je Ko­le­gi­jum.

Akre­di­ta­ci­ja se do­dje­lju­je na go­di­nu da­na, za uče­šće u ra­du kon­kret­nog rad­nog ti­je­la, na­kon objavljenog jav­nog po­zi­va, u pra­vi­lu na kra­ju ka­len­dar­ske go­di­ne, i na tran­spa­ren­tan na­čin sprovedenog pro­ce­sa odo­bra­va­nja, ocje­nju­ju­ći ve­li­či­nu i va­žnost za­in­te­re­so­va­nih su­bje­ka­ta, kao i prostor­ne i vre­men­ske ka­pa­ci­te­te ra­da rad­nih ti­je­la.

Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la mo­že iz­u­zet­no po­zva­ti i pred­stav­ni­ke dru­gih udru­že­nja i gru­pa gra­đa­na, uz pret­hod­nu sa­gla­snost rad­nog ti­je­la, ako se na sjed­ni­ci raz­ma­tra­ju pi­ta­nja di­rekt­no ve­za­na za navedene ka­te­go­ri­je.

Li­ca na­ve­de­na u sta­vu 1. ovog čla­na ima­ju pra­vo uče­šća u ras­pra­vi, bez pra­va od­lu­či­va­nja.

Akre­di­ta­ci­ja se mo­že od­u­ze­ti ako po­me­nu­ti pred­stav­ni­ci ne po­štu­ju Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­ga ak­ta ko­ji­ma se re­gu­li­še po­na­ša­nje u pro­sto­ri­ja­ma Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la, od­no­sno dru­gi član rad­nog ti­je­la kad pred­sje­da­va sjed­ni­ci rad­nog ti­je­la mo­že uda­lji­ti pred­stav­ni­ka iz st. 1. i 3. ovog čla­na ako ne po­štu­je Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­ga ak­ta ko­ji­ma se re­gu­li­še po­na­ša­nje u pro­sto­ri­ja­ma Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 46.

Pred­stav­ni­ci me­đu­na­rod­nih or­ga­ni­za­ci­ja, stra­nih ze­ma­lja i in­sti­tu­ci­ja mo­gu pri­su­stvo­va­ti sjed­ni­ca­ma rad­nih ti­je­la na po­ziv pred­sjed­ni­ka rad­nog ti­je­la.

Pred­stav­ni­ci iz sta­va 1. ovog čla­na du­žni su po­što­va­ti Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­ga ak­ta koji­ma se re­gu­li­še po­na­ša­nje u pro­sto­ri­ja­ma Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 47.

Rad­no ti­je­lo ima pra­vo da tra­ži od Vla­de, mi­ni­star­sta­va i po­seb­nih or­ga­ni­za­ci­ja oba­vje­šte­nja ko­ja su mu po­treb­na za rad, kao i dru­ge po­dat­ke ko­ji­ma ras­po­la­žu ili su du­žni da ih pri­ku­plja­ju ili eviden­ti­ra­ju.

Član 48.

Po­sli­je za­vr­še­nog raz­ma­tra­nja po­je­di­nog pi­ta­nja rad­no ti­je­lo mo­že da pod­ne­se iz­vje­štaj Na­rod­noj skupšti­ni i iz re­da svo­jih čla­no­va od­re­đu­je iz­vje­sti­o­ca.

Iz­vje­štaj rad­nog ti­je­la sa­dr­ži: stav o raz­ma­tra­nom pi­ta­nju ako ga je usvo­ji­lo rad­no ti­je­lo, amandmane ko­je je rad­no ti­je­lo usvo­ji­lo, amand­ma­ne i za­ključ­ke ko­je rad­no ti­je­lo pred­la­že Na­rod­noj skup­šti­ni, te iz­ne­se­na mi­šlje­nja o pi­ta­nju ko­je je raz­ma­tra­no.

Član rad­nog ti­je­la mo­že o za­u­ze­tom sta­vu iz­dvo­ji­ti mi­šlje­nje, što se na nje­gov za­htjev uno­si u izvještaj rad­nog ti­je­la.

Pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la pot­pi­su­je iz­vje­štaj rad­nog ti­je­la i od­go­vo­ran je za nje­go­vu vjerodostojnost.

Iz­vje­sti­lac se na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, u skla­du sa sta­vo­vi­ma ko­je je za­u­ze­lo rad­no ti­je­lo, iz­ja­šnja­va u ime rad­nog ti­je­la o pi­ta­nji­ma u ve­zi sa iz­vje­šta­jem, od­no­sno pri­je­dlo­gom rad­nog ti­je­la i ne mo­že iz­mi­je­ni­ti pri­je­dlog ili od­u­sta­ti od sta­va rad­nog ti­je­la, ako ga rad­no ti­je­lo ni­je za to ovla­sti­lo.

Član 49.

Člano­vi rad­nog ti­je­la iza­bra­ni iz re­da spolj­njih čla­no­va, po­red na­kna­de tro­ško­va, ostva­ru­ju i pra­vo na po­seb­nu na­kna­du za rad u rad­nom ti­je­lu.

Član 50.

O ra­du na sjed­ni­ci rad­nog ti­je­la vo­di se za­pi­snik.

Za­pi­snik sa­dr­ži osnov­ne po­dat­ke o ra­du na sjed­ni­ci, pi­ta­nji­ma ko­ja su raz­ma­tra­na, kao i iz­ne­se­na mišlje­nja, amand­ma­ne i sta­vo­ve ko­je je rad­no ti­je­lo usvo­ji­lo.

Usvo­je­ni za­pi­snik pot­pi­su­je pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la.

Član 51.

U to­ku sjed­ni­ce rad­nog ti­je­la mo­že bi­ti is­klju­če­na jav­nost.

Od­lu­ku o is­klju­če­nju jav­no­sti do­no­si rad­no ti­je­lo, na osno­vu obra­zlo­že­nog pri­je­dlo­ga pred­sjed­ni­ka ili dru­gog čla­na rad­nog ti­je­la ili pred­la­ga­ča ak­ta ko­ji se raz­ma­tra.

B. Jav­na sa­slu­ša­nja[uredi]

Član 52.

Ra­di pri­ba­vlja­nja in­for­ma­ci­ja, od­no­sno struč­nih mi­šlje­nja o pri­je­dlo­gu ak­ta ko­ji je u skup­štin­skoj proce­du­ri, raz­ja­šnje­nja po­je­di­nih rje­še­nja iz pred­lo­že­nog ili va­že­ćeg ak­ta, raz­ja­šnje­nja pi­ta­nja značajnih za pri­pre­mu pri­je­dlo­ga ak­ta ili dru­gog pi­ta­nja ko­je je u nad­le­žno­sti od­bo­ra, kao i ra­di pra­će­nja spro­vo­đe­nja i pri­mje­ne za­ko­na, od­no­sno ostva­ri­va­nja kon­trol­ne funk­ci­je Na­rod­ne skup­šti­ne, odbo­ri mo­gu da or­ga­ni­zu­ju jav­na sa­slu­ša­nja.

Član 53.

Pri­je­dlog za or­ga­ni­zo­va­nje jav­nog sa­slu­ša­nja mo­že da pod­ne­se sva­ki član od­bo­ra.

Od­lu­ku o or­ga­ni­zo­va­nju jav­nog sa­slu­ša­nja do­no­si od­bor ve­ći­nom gla­so­va od ukup­nog bro­ja čla­no­va odbora.

O od­lu­ci iz sta­va 2. ovog čla­na pred­sjed­nik od­bo­ra oba­vje­šta­va pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pred­sjed­nik od­bo­ra na jav­no sa­slu­ša­nje po­zi­va čla­no­ve od­bo­ra i dru­ga li­ca ko­ja su pred­vi­đe­na za učešće od­lu­kom iz sta­va 2. ovog čla­na.

Na­kon jav­nog sa­slu­ša­nja, od­bor usva­ja in­for­ma­ci­ju o jav­nom sa­slu­ša­nju. Pred­sjed­nik od­bo­ra do­sta­vlja in­for­ma­ci­ju o jav­nom sa­slu­ša­nju pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne i uče­sni­ci­ma jav­nog sa­slu­ša­nja.

Jav­no sa­slu­ša­nje se or­ga­ni­zu­je i kad to za­ključ­kom na­lo­ži Na­rod­na skup­šti­na.

V. Po­seb­ne od­red­be[uredi]

3.1. Ko­mi­si­je Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 54.

Ko­mi­si­je Na­rod­ne skup­šti­ne su:

- Ko­mi­si­ja za iz­bor i ime­no­va­nje i
- Ad­mi­ni­stra­tiv­na ko­mi­si­ja.


Ko­mi­si­ja za iz­bor i ime­no­va­nje

Član 55.

Ko­mi­si­ja za iz­bor i ime­no­va­nje ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam člano­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Li­stu kan­di­da­ta za iz­bor pred­sjed­ni­ka i čla­no­ve Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje pod­no­si predsjedavaju­ći pr­ve sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, na osno­vu pret­hod­nog do­go­vo­ra sa pred­sjed­ni­ci­ma klu­bo­va po­sla­ni­ka i po­sla­nič­kih gru­pa.

Pred­sjed­nik Ko­mi­si­je za iz­bor i ime­no­va­nje bi­ra se iz re­da po­li­tič­ke par­ti­je ko­ja je do­bi­la naj­ve­ći broj po­sla­nič­kih mje­sta u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 56.

Ko­mi­si­ja za iz­bor i ime­no­va­nje:

- pod­no­si iz­vje­štaj Na­rod­noj skup­šti­ni sa pri­je­dlo­gom za po­tvr­du man­da­ta na osno­vu ak­ta or­ga­na za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra;
- pod­no­si iz­vje­štaj ko­jim se kon­sta­tu­je pre­sta­nak man­da­ta na osno­vu pra­vo­sna­žnog ak­ta or­ga­na za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra;
- raz­ma­tra pi­ta­nja pri­mje­ne i us­kra­ći­va­nja imu­ni­te­ta na­rod­nih po­sla­ni­ka u slu­ča­je­vi­ma utvr­đe­nim Ustavom i za­ko­nom;
- raz­ma­tra i dru­ga pi­ta­nja u ve­zi sa man­dat­no-imu­ni­tet­skim pra­vi­ma na­rod­nih po­sla­ni­ka;
- utvr­đu­je pri­je­dlo­ge za iz­bor, ime­no­va­nje i ra­zr­je­še­nje iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, osim prije­dlo­ga ko­je utvr­đu­ju dru­gi or­ga­ni od­re­đe­ni Usta­vom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom;
- sa­ra­đu­je sa od­go­va­ra­ju­ćim or­ga­ni­ma i or­ga­ni­za­ci­ja­ma u rje­ša­va­nju ka­drov­ske po­li­ti­ke u Re­pu­bli­ci;
- obez­bje­đu­je de­mo­krat­sko pred­la­ga­nje i utvr­đi­va­nje kan­di­da­ta za no­si­o­ce funk­ci­ja ko­je bi­ra ili imenu­je Na­rod­na skup­šti­na, a Ko­mi­si­ja pred­la­že.

Iz­vje­štaj ko­ji se od­no­si na pi­ta­nja u ve­zi sa man­dat­no-imu­ni­tet­skim pra­vi­ma na­rod­nih po­sla­ni­ka podno­si se pri­je utvr­đi­va­nja dnev­nog re­da, osim na pr­voj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne.


Ad­mi­ni­stra­tiv­na ko­mi­si­ja

Član 57.

Ad­mi­ni­stra­tiv­na ko­mi­si­ja ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 58.

Ad­mi­ni­stra­tiv­na ko­mi­si­ja:

- od­lu­ču­je o ma­te­ri­jal­nim i dru­gim uslo­vi­ma za rad Na­rod­ne skup­šti­ne Re­pu­bli­ke Srp­ske;
- utvr­đu­je pri­je­dlog za obez­bje­đe­nje sred­sta­va u bu­dže­tu za rad Na­rod­ne skup­šti­ne Re­pu­bli­ke Srp­ske, na pri­je­dlog ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Na­rod­ne skup­šti­ne;
- raz­ma­tra na­crt i pri­je­dlog bu­dže­ta u di­je­lu sred­sta­va pred­vi­đe­nih za rad Na­rod­ne skup­šti­ne Republi­ke Srp­ske;
- pri­pre­ma i pred­la­že pro­pi­se ko­ji­ma se utvr­đu­ju pi­ta­nja ostva­ri­va­nja pra­va i du­žno­sti po­sla­ni­ka;
- dono­si pro­pi­se o na­kna­da­ma i dru­gim pri­ma­nji­ma na­rod­nih po­sla­ni­ka i funk­ci­o­ne­ra ko­je bi­ra ili imenu­je Na­rod­na skup­šti­na, kao i funk­ci­o­ne­ra ko­ji­ma je pre­sta­la funk­ci­ja;
- oba­vlja po­slo­ve u ve­zi sa obez­bje­đe­njem slu­žbe­nih sta­no­va za po­tre­be na­rod­nih po­sla­ni­ka i funkcione­ra, ras­po­la­že tim sta­no­vi­ma, od­lu­ču­je o nji­ho­vom do­dje­lji­va­nju na ko­ri­šće­nje, za­mje­ni i jednokrat­nom pre­no­su pra­va ko­ri­šće­nja u skla­du sa za­ko­nom;
- dono­si po­je­di­nač­ne ak­te o sta­tu­snim pi­ta­nji­ma na­rod­nih po­sla­ni­ka i funk­ci­o­ne­ra, a ko­je bi­ra i imenu­je Na­rod­na skup­šti­na, ako za­ko­nom ni­je dru­ga­či­je od­re­đe­no;
- odlu­ču­je o pri­vre­me­nom smje­šta­ju funk­ci­o­ne­ra ko­je bi­ra ili ime­nu­je Na­rod­na skup­šti­na;
- usvaja go­di­šnji plan jav­nih na­bav­ki ro­be, vr­še­nja uslu­ga i iz­vo­đe­nja ra­do­va u Na­rod­noj skup­šti­ni Repu­bli­ke Srp­ske;
- do­no­si pro­pi­se o ras­po­dje­li sred­sta­va za rad po­sla­nič­kih klu­bo­va i po­sla­nič­kih gru­pa;
- dono­si pro­pi­se o na­kna­da­ma za rad spolj­nih čla­no­va u rad­nim ti­je­li­ma;
- do­no­si pro­pi­se o sa­dr­ža­ju, ob­li­ku i na­či­nu vo­đe­nja evi­den­ci­ja po­sla­nič­kih le­gi­ti­ma­ci­ja;
- do­no­si od­lu­ke o nov­ča­nim ka­zna­ma na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma na­kon iz­re­če­nih mje­ra iz čla­na 169. ovog po­slov­ni­ka;
- daje sa­gla­snost na ak­te slu­žbe dru­gih or­ga­na ka­da je za­ko­nom pred­vi­đe­no da na te ak­te sa­gla­snost da­je rad­no tije­lo Na­rod­ne skup­šti­ne i ra­di dru­ge po­slo­ve pred­vi­đe­ne dru­gim pro­pi­som;
- obavlja i dru­ge po­slo­ve iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne ka­da to za­tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.

3.2. Stal­ni od­bo­ri Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 59.

1. Od­bor za ustav­na pi­ta­nja;
2. Za­ko­no­dav­ni od­bor;
3. Od­bor za po­li­tič­ki si­stem, pra­vo­su­đe i upra­vu;
4. Od­bor za re­vi­zi­ju;
5. Od­bor za pri­vre­du;
6. Od­bor za fi­nan­si­je i bu­džet;
7. Od­bor za pra­će­nje sta­nja u obla­sti pen­zij­sko-in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja;
8. Od­bor za za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne;
9. Od­bor za evrop­ske in­te­gra­ci­je i re­gi­o­nal­nu sa­rad­nju;
10. Od­bor za bez­bjed­nost;
11. Od­bor za obra­zo­va­nje, na­u­ku, kul­tu­ru i in­for­mi­sa­nje;
12. Od­bor za pred­stav­ke, pri­je­dlo­ge i dru­štve­ni nad­zor;
13. Od­bor za za­šti­tu pra­va iz­bje­gli­ca, ra­se­lje­nih li­ca i po­vrat­ni­ka;
14. Od­bor jed­na­kih mo­guć­no­sti;
15. Od­bor za po­ljo­pri­vre­du, šu­mar­stvo i vo­do­pri­vre­du;
16. Od­bor za bo­rač­ko-in­va­lid­sku za­šti­tu;
17. Od­bor za zdrav­stvo, rad i so­ci­jal­nu po­li­ti­ku;
18. Od­bor za pi­ta­nja dje­ce, mla­dih i spor­ta;
19. Od­bor za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu;
20. Od­bor za tr­go­vi­nu i tu­ri­zam.


Od­bor za ustav­na pi­ta­nja

Član 60.

Od­bor za ustav­na pi­ta­nja ima 11 čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i de­vet čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik i šest čla­no­va Od­bo­ra bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skupšti­ni i tri spolj­na člana ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne je po funk­ci­ji pred­sjed­nik Od­bo­ra za ustav­na pi­ta­nja.

Jed­nog stal­nog po­sma­tra­ča u Od­bo­ru de­le­gi­ra Sa­vjet na­ci­o­nal­nih ma­nji­na u skla­du sa za­ko­nom.

Član 61.

Od­bor za ustav­na pi­ta­nja:

- pra­ti i pro­u­ča­va pri­mje­nu i ostva­ri­va­nje Usta­va;
- raz­ma­tra pi­ta­nja u ve­zi sa usa­gla­ša­va­njem za­ko­na sa Usta­vom i na­čel­na pi­ta­nja ustav­nog ka­rak­te­ra i or­ga­ni­zu­je rad na iz­u­ča­va­nju raz­vo­ja ustav­nog si­ste­ma;
- ini­ci­ra i pred­la­že Na­rod­noj skup­šti­ni mje­re ra­di efi­ka­sni­jeg ostva­ri­va­nja Usta­va;
- raz­ma­tra pri­je­dlo­ge da se pri­stu­pi pro­mje­ni Usta­va, pri­pre­ma na­crt amand­ma­na, a na­kon jav­ne raspra­ve o na­cr­tu utvr­đu­je pri­je­dlog ustav­nih amand­ma­na, a po po­tre­bi i pri­je­dlog ustav­nog za­ko­na za spro­vo­đe­nje ustav­nih amand­ma­na;
- raz­ma­tra oba­vje­šte­nja, pri­je­dlo­ge i mi­šlje­nja Ustav­nog su­da Re­pu­bli­ke Srp­ske o ostva­ri­va­nju ustavnosti i za­ko­ni­to­sti;
- utvr­đu­je od­go­vor Ustav­nom su­du Re­pu­bli­ke Srp­ske i Ustav­nom su­du Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne po­vo­dom pokre­nu­tog po­stup­ka za ocje­nu ustav­no­sti za­ko­na ili ustav­no­sti i za­ko­ni­to­sti dru­gih op­štih aka­ta pred Ustav­nim su­dom;
- raz­ma­tra pri­je­dlo­ge o pro­du­že­nju, od­no­sno skra­će­nju man­da­ta na­rod­nih po­sla­ni­ka;
- oba­vlja i dru­ge po­slo­ve u ve­zi sa ostva­ri­va­njem Usta­va i raz­vo­jem ustav­nog si­ste­ma.


Za­ko­no­dav­ni od­bor

Član 62.

Za­ko­no­dav­ni od­bor ima 11 čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i de­vet čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va Od­bo­ra bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Član 63.

Za­ko­no­dav­ni od­bor:

- raz­ma­tra na­cr­te i pri­je­dlo­ge za­ko­na i dru­gih aka­ta ko­je do­no­si Na­rod­na skup­šti­na sa sta­no­vi­šta nji­ho­ve uskla­đe­no­sti sa Usta­vom i prav­nim si­ste­mom, kao i u po­gle­du prav­ne ob­ra­de;
- raz­ma­tra pri­je­dlo­ge i za­htje­ve za da­va­nje auten­tič­nih tu­ma­če­nja za­ko­na i dru­gih aka­ta, da­je o to­me mi­šlje­nje Na­rod­noj skup­šti­ni i utvr­đu­je pri­je­dlo­ge auten­tič­nog tu­ma­če­nja;
- pra­ti iz­gra­đi­va­nje prav­nog si­ste­ma i da­je Na­rod­noj skup­šti­ni mi­šlje­nja i pri­je­dlo­ge o na­čel­nim pitanji­ma iz­gra­đi­va­nja tog si­ste­ma;
- pod­no­si Pri­je­dlog po­slov­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne;
- da­je mi­šlje­nja i pri­je­dlo­ge o ugo­vo­ri­ma ka­da Na­rod­na skup­šti­na uče­stvu­je u nji­ho­vom za­klju­či­va­nju;
- utvr­đu­je pre­či­šće­ne tek­sto­ve za­ko­na i dru­gih op­štih aka­ta u Na­rod­noj skup­šti­ni, ako je ovla­šćen;
- ra­di dru­ge po­slo­ve ko­je od­re­di pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ili Na­rod­na skup­šti­na.

Član 64.

Ako se na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, pri­li­kom razma­tra­nja pri­je­dlo­ga za­ko­na ili dru­gog ak­ta, predlo­že bit­ne iz­mje­ne i do­pu­ne, Od­bor na tra­že­nje Na­rod­ne skup­šti­ne da­je mi­šlje­nja, od­no­sno prijedloge u ve­zi sa pred­lo­že­nim iz­mje­na­ma i do­pu­na­ma.


Od­bor za za po­li­tič­ki si­stem, pra­vo­su­đe i upra­vu

Član 65.

Od­bor za po­li­tič­ki si­stem, pra­vo­su­đe i upra­vu ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka predsjedni­ka i se­dam čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 66.

Od­bor za po­li­tič­ki si­stem, pra­vo­su­đe i upra­vu, raz­ma­tra pi­ta­nja u obla­sti­ma u ko­ji­ma Na­rod­na skupšti­na do­no­si za­ko­ne i dru­ge op­šte ak­te, a ko­ji se od­no­se na:

- osni­va­nje, or­ga­ni­za­ci­ju i funk­ci­o­ni­sa­nje or­ga­na vla­sti i dr­žav­ne upra­ve;
- po­li­tič­ko or­ga­ni­zo­va­nje i udru­ži­va­nje gra­đa­na, vjer­ske za­jed­ni­ce, iz­bor­ni si­stem i re­fe­ren­dum;
- ljud­ska pra­va, slo­bo­de, du­žno­sti čo­vje­ka i gra­đa­ni­na;
- ostva­ri­va­nje rav­no­prav­no­sti na­ro­da;
- or­ga­ni­za­ci­ju re­so­ra unu­tra­šnjih po­slo­va;
- or­ga­ni­za­ci­ju i rad pra­vo­sud­nih or­ga­na, advo­ka­tu­re, no­ta­ra i dru­gih vi­do­va prav­ne po­mo­ći;
- imo­vin­sko-prav­ne i obli­ga­ci­o­ne od­no­se;
- pre­mjer i ka­ta­star ne­kret­ni­na;
- evi­den­ci­ju do­ba­ra i eks­pro­pri­ja­ci­ju;
- ka­zne­nu po­li­ti­ku i si­stem iz­vr­še­nja sank­ci­ja;
- sud­ske i uprav­ne po­stup­ke, am­ne­sti­ju i po­mi­lo­va­nje;
- dr­ža­vljan­stvo, pre­bi­va­li­šte i bo­ra­vi­šte gra­đa­na, ma­tič­ne knji­ge, lič­na ime­na i lič­ne kar­te;
- re­pu­blič­ke pra­zni­ke, re­pu­blič­ka od­li­ko­va­nja, na­gra­de i dru­ga pri­zna­nja;
- re­pu­blič­ke sim­bo­le;
- pra­va, du­žno­sti i od­go­vor­no­sti no­si­la­ca jav­nih funk­ci­ja i
- dru­ga pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, ka­da to tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.


Od­bor za re­vi­zi­ju

Član 67.

Od­bor za re­vi­zi­ju ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 68.

Od­bor za re­vi­zi­ju:

- raz­ma­tra iz­vje­šta­je po oba­vlje­nim re­vi­zi­ja­ma Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju bu­džet­skih i dru­gih prav­nih li­ca;
- raz­ma­tra go­di­šnje pla­no­ve za re­vi­zi­ju Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju;
- da­je ini­ci­ja­ti­vu za pro­fe­si­o­nal­nu ocje­nu ra­da Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju sva­ke če­ti­ri go­di­ne;
- raz­ma­tra iz­vje­štaj slu­žbe ko­ja je vr­ši­la pro­fe­si­o­nal­nu ocje­nu ra­da Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju;
- po potre­bi zah­ti­je­va od Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju da iz­vr­ši po­seb­ne re­vi­zi­je;
- odre­đu­je pla­tu i na­kna­de glav­nog re­vi­zo­ra i za­mje­ni­ka glav­nog re­vi­zo­ra;
- da­je pri­je­dlo­ge Na­rod­noj skup­šti­ni o sma­nje­nju bu­dže­ta bu­džet­skih ko­ri­sni­ka, na osno­vu na­la­za i prepo­ru­ka iz iz­vje­šta­ja o re­vi­zi­ji;
- usva­ja go­di­šnji bu­džet­ski za­htjev Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju;
- upu­ću­je Na­rod­noj skup­šti­ni na raz­ma­tra­nje sve ne­ga­tiv­ne iz­vje­šta­je Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju i
- raz­ma­tra i dru­ga pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, kad to tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.


Od­bor za pri­vre­du

Član 69.

Od­bor za pri­vre­du ima 11 čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i de­vet čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va Od­bo­ra bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Član 70.

Od­bor za pri­vre­du raz­ma­tra pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ja se od­no­se na:

- dru­štve­no-eko­nom­ski i teh­no­lo­ški raz­voj Re­pu­bli­ke;
- eko­nom­ske po­li­ti­ke;
- raz­voj­ne pro­gra­me i pro­jek­te;
- pla­ni­ra­nje i pro­stor­ni plan Re­pu­bli­ke;
- raz­voj ma­nje raz­vi­je­nih op­šti­na i re­gi­o­na;
- ener­ge­ti­ku, in­du­stri­ju, rud­no bla­go i dru­ga pri­vred­na bo­gat­stva;
- raz­ma­tra pla­no­ve ra­da i iz­vje­šta­je o ra­du or­ga­ni­za­ci­ja za­du­že­nih za spro­vo­đe­nje pro­ce­sa privatizaci­je, po­seb­no u di­je­lu ko­ji se od­no­si na pla­no­ve i spro­vo­đe­nje pla­no­va pri­va­ti­za­ci­je državnog ka­pi­ta­la;
- po po­tre­bi pod­no­si za­htjev nad­le­žnoj or­ga­ni­za­ci­ji za pod­no­še­nje in­for­ma­ci­je o po­je­di­nač­nim postupci­ma pri­va­ti­za­ci­je;
- raz­ma­tra iz­vje­šta­je nad­le­žnog or­ga­na o iz­vr­še­noj re­vi­zi­ji pri­va­ti­za­ci­je dr­žav­nog ka­pi­ta­la u predu­ze­ći­ma i ban­ka­ma;
- pod­no­si iz­vje­štaj Na­rod­noj skup­šti­ni po raz­ma­tra­nim iz­vje­šta­ji­ma nad­le­žnih or­ga­na i or­ga­ni­za­ci­ja za spro­vo­đe­nje pri­va­ti­za­ci­je i re­vi­zi­je pri­va­ti­za­ci­je dr­žav­nog ka­pi­ta­la u pred­u­ze­ći­ma i ban­ka­ma;
- sa­o­bra­ćaj i ve­ze, iz­grad­nju i odr­ža­va­nje sa­o­bra­ćaj­ni­ca, iz­grad­nju in­ve­sti­ci­o­nih obje­ka­ta;
- stam­be­nu po­li­ti­ku, ko­mu­nal­ne dje­lat­no­sti, gra­đe­vin­sko ze­mlji­šte, pro­stor­no i ur­ba­ni­stič­ko planiranje;
- dru­ga pi­ta­nja iz obla­sti pri­vre­de ka­da to tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.

Od­bor za pri­vre­du u okvi­ru svo­je nad­le­žno­sti raz­ma­tra pri­je­dlo­ge i za­htje­ve Pri­vred­ne ko­mo­re i sindikatā, ko­je mu oni upu­te.


Od­bor za fi­nan­si­je i bu­džet

Član 71.

Od­bor za fi­nan­si­je i bu­džet ima 11 čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i de­vet čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va Od­bo­ra bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Pred­sjed­nik Od­bo­ra bi­ra se iz re­da po­li­tič­ke par­ti­je, ko­ja je do­bi­la naj­ve­ći broj po­sla­nič­kih mjesta u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 72.

Od­bor za fi­nan­si­je i bu­džet raz­ma­tra pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ja se od­no­se na:

- re­pu­blič­ki bu­džet;
- Agen­ci­ju za ban­kar­stvo Re­pu­bli­ke Srp­ske;
- fi­nan­si­ra­nje op­štih po­tre­ba;
- po­re­ze, tak­se i dru­ge da­žbi­ne;
- zaj­mo­ve i za­du­že­nja Re­pu­bli­ke;
- igre na sre­ću;
- osi­gu­ra­nje imo­vi­ne i li­ca;
- fi­nan­si­ra­nje br­žeg raz­vo­ja ma­nje raz­vi­je­nih op­šti­na i re­gi­o­na i do­pun­ska sred­stva op­šti­na­ma;
- kre­dit­no-mo­ne­tar­ni, de­vi­zni i ban­kar­ski si­stem, fi­nan­sij­ske or­ga­ni­za­ci­je ko­je pri­ku­plja­ju šted­ne ulo­ge i šted­nju;
- dru­ga pi­ta­nja iz obla­sti fi­nan­si­ja ka­da to za­tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.

Od­bor za fi­nan­si­je i bu­džet, ta­ko­đe, raz­ma­tra i fi­nan­sij­ske uslo­ve i po­slje­di­ce do­no­še­nja aka­ta u Narod­noj skup­šti­ni.


Od­bor za pra­će­nje sta­nja u obla­sti pen­zij­sko-in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja

Član 73.

Od­bor za pra­će­nje sta­nja u obla­sti pen­zij­sko-in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni, a dva spolj­na čla­na bi­ra Na­rod­na skup­šti­na, na pri­je­dlog Udru­že­nja pen­zi­o­ne­ra Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Od­bor za pra­će­nje sta­nja u obla­sti pen­zij­sko-in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja:

- raz­ma­tra in­for­ma­ci­je Vla­de Re­pu­bli­ke Srp­ske i Fon­da pen­zij­skog i in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja o sta­nju u obla­sti pen­zij­skog i in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja;
- raz­ma­tra in­for­ma­ci­je Udru­že­nja pen­zi­o­ne­ra Re­pu­bli­ke Srp­ske, ko­je se od­no­se na po­lo­žaj pen­zi­o­ne­ra;
- oba­vje­šta­va Na­rod­nu skup­šti­nu o sta­nji­ma i uoče­nim pro­ble­mi­ma ma­te­ri­jal­nog po­lo­ža­ja i ostva­ri­va­nja za­kon­skih pra­va pen­zi­o­ne­ra;
- ras­pra­vlja u po­stup­ku do­no­še­nja za­ko­na i dru­gih aka­ta, ko­ji se od­no­se na in­te­re­se i pra­va penzionera;
- raz­ma­tra i dru­ga pi­ta­nja iz obla­sti pen­zij­sko-in­va­lid­skog osi­gu­ra­nja ka­da to za­tra­ži Na­rod­na skupšti­na.


Od­bor za za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne

Član 74.

Od­bor za za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 75.

Od­bor za za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne raz­ma­tra pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ja se od­no­se na:

- oblast za­šti­te i una­pre­đe­nja ži­vot­ne sre­di­ne,
- oču­va­nje, raz­voj i ra­ci­o­nal­no ko­ri­šće­nje pri­rod­nih re­sur­sa,
- pi­ta­nja iz obla­sti po­ljo­pri­vre­de i po­ljo­pri­vred­nog ze­mlji­šta, za­dru­gar­stva i se­la, šu­me i šum­skog zemlji­šta, vo­de i vo­do­to­ke, ener­ge­ti­ku, di­vljač i ri­be, rud­no bla­go i dru­ga pri­rod­na bo­gat­stva,
- spre­ča­va­nja i ot­kla­nja­nja za­ga­đi­va­nja pri­rod­nih re­sur­sa, kao i dru­ge na­či­ne i iz­vo­re ugro­ža­va­nja život­ne sre­di­ne.


Od­bor za evrop­ske in­te­gra­ci­je i re­gi­o­nal­nu sa­rad­nju

Član 76.

Od­bor za evrop­ske in­te­gra­ci­je i re­gi­o­nal­nu sa­rad­nju ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka predsjed­ni­ka i se­dam čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va Od­bo­ra bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Narod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Pred­sjed­nik Od­bo­ra bi­ra se iz re­da opo­zi­ci­je.

Člano­vi od­bo­ra, po pra­vi­lu, tre­ba da ak­tiv­no po­zna­ju je­dan svjet­ski je­zik.

Član 77.

Od­bor za evrop­ske in­te­gra­ci­je i re­gi­o­nal­nu sa­rad­nju raz­ma­tra pi­ta­nja ko­ja se od­no­se na:

- pra­će­nje i uskla­đi­va­nje prav­nog si­ste­ma Re­pu­bli­ke Srp­ske sa prav­nim si­ste­mom Evrop­ske uni­je,
- raz­ma­tra­nje na­cr­ta i pri­je­dlo­ga za­ko­na pu­tem ko­jih se u skla­du sa oba­ve­za­ma ko­je za Bo­snu i Hercego­vi­nu i Re­pu­bli­ku Srp­sku pro­iz­i­la­ze iz pro­ce­sa pri­dru­ži­va­nja sa Evrop­skom uni­jom, vr­ši usklađi­va­nje prav­nog si­ste­ma Re­pu­bli­ke Srp­ske sa prav­nim si­ste­mom Evrop­ske uni­je,
- raz­ma­tra­nje Upo­red­nog pri­ka­za uskla­đe­no­sti na­cr­ta, od­no­sno pri­je­dlo­ga za­ko­na sa ЕU ac­qu­is, Izja­ve o uskla­đe­no­sti na­cr­ta, od­no­sno pri­je­dlo­ga za­ko­na sa EU ac­qu­is, te mi­šlje­nja Vla­de Republike Srp­ske o ste­pe­nu uskla­đe­no­sti na­cr­ta, od­no­sno pri­je­dlo­ga za­ko­na sa EU ac­qu­is,
- raz­ma­tra­nje spo­ra­zu­ma ko­je Re­pu­bli­ka za­klju­či sa dr­ža­va­ma i me­đu­na­rod­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma, uz pristanak Par­la­men­tar­ne skup­šti­ne Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne,
- pra­će­nje pro­gra­ma po­mo­ći i sa­rad­nje sa Evrop­skom uni­jom,
- raz­ma­tra­nje me­đu­na­rod­nih od­no­sa i re­gi­o­nal­ne sa­rad­nje, te po­li­tič­kih i eko­nom­skih ak­tu­el­no­sti od po­seb­nog in­te­re­sa za Re­pu­bli­ku,
- pra­će­nje i funk­ci­o­ni­sa­nje ak­tiv­no­sti pred­stav­ni­šta­va i pred­stav­ni­ka Re­pu­bli­ke Srp­ske u inostranstvu,
- pra­će­nje za­stu­plje­no­sti pred­stav­ni­ka iz Re­pu­bli­ke Srp­ske u pred­stav­ni­štvi­ma Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne u ino­stran­stvu,
- us­po­sta­vlja­nje i odr­ža­va­nje sa­rad­nje sa par­la­men­ti­ma Sr­bi­je i Cr­ne Go­re, u skla­du sa Usta­vom,
- us­po­sta­vlja­nje i odr­ža­va­nje sa­rad­nje sa par­la­men­ti­ma po­kra­ji­na, re­gi­ja, ze­ma­lja re­gi­o­na, dru­gim zemljama i in­sti­tu­ci­ja­ma Evrop­ske uni­je,
- us­po­sta­vlja­nje sa­rad­nje sa re­le­vant­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma i fon­da­ci­ja­ma iz Re­pu­bli­ke Srp­ske, Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne i ino­stran­stva, sa ci­ljem pri­bli­ža­va­nja Re­pu­bli­ke Srp­ske i Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne evrop­skim in­te­gra­ci­o­nim pro­ce­si­ma.


Od­bor za bez­bjed­nost

Član 78.

Od­bor za bez­bjed­nost ima se­dam čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Pred­sjed­nik i za­mje­nik pred­sjed­ni­ka su uvi­jek iz razli­či­tih par­la­men­tar­nih stra­na­ka, s tim što se pred­sjed­nik od­bo­ra bi­ra iz re­da opo­zi­ci­je.

Član 79.

Od­bor za bez­bjed­nost, po­red osta­log, ba­vi se slje­de­ćim:

- raz­ma­tra sta­nje pri­pre­ma za od­bra­nu u Re­pu­bli­ci Srp­skoj i pred­la­že mje­re Na­rod­noj skup­šti­ni za utvr­đi­va­nje po­li­ti­ke bez­bjed­no­sti;
- pra­ti ak­tiv­no­sti in­sti­tu­ci­ja i or­ga­na bez­bjed­no­sti u Re­pu­bli­ci Srp­skoj, u ci­lju uvi­da u ostvarivanje za­cr­ta­ne po­li­ti­ke u ovim obla­sti­ma, te mo­že tra­ži­ti da do­sta­ve in­for­ma­ci­je o aktivnosti­ma i pred­u­ze­tim mje­ra­ma po sva­kom pi­ta­nju iz nji­ho­vog do­me­na ra­da;
- raz­ma­tra, da­je su­ge­sti­je i mi­šlje­nje na za­kon­ske pro­jek­te iz oblasti bez­bjed­no­sti, kao i na dru­ge za­kon­ske pro­jek­te ko­ji su u ve­zi sa od­bra­nom i bez­bjed­no­šću;
- uče­stvu­je u ras­pra­vi i do­no­še­nju bu­dže­ta bez­bjed­no­sti u Re­pu­bli­ci Srp­skoj, re­dov­no pra­ti ostvarivanje bu­dže­ta u ovim obla­sti­ma, raz­ma­tra iz­vje­šta­je Glav­ne re­vi­zi­je o kon­tro­li fi­nan­sij­skog iz­vje­šta­ja in­sti­tu­ci­ja u ovoj obla­sti i o to­me do­sta­vlja iz­vje­šta­je Na­rod­noj skup­šti­ni;
- raz­ma­tra pi­ta­nja iz do­me­na ra­da or­ga­na i in­sti­tu­ci­ja bez­bjed­no­sti, da­je mi­šlje­nje, sta­vo­ve i preporu­ke, te pred­la­že Na­rod­noj skup­šti­ni pred­u­zi­ma­nje od­go­va­ra­ju­ćih mje­ra;
- ostva­ru­je uvid i uče­stvu­je u kon­tro­li za­ko­ni­to­sti ra­da or­ga­na i in­sti­tu­ci­ja bez­bjed­no­sti;
- o ak­tu­el­nim pi­ta­nji­ma iz bez­bjed­no­sti mo­že or­ga­ni­zo­va­ti otvo­re­ne ili za­tvo­re­ne ras­pra­ve pred odborom, u ci­lju pro­vje­re sta­vo­va i for­mi­ra­nja ko­nač­nih pri­je­dlo­ga za Na­rod­nu skup­šti­nu;
- oba­vje­šta­va Na­rod­nu skup­šti­nu o sta­nju i uoče­nim pro­ble­mi­ma u obla­sti od­bra­ne i bez­bjed­no­sti, do ko­jih do­đe u svom ra­du, te pred­la­že pred­u­zi­ma­nje od­go­va­ra­ju­ćih mje­ra;
- vr­ši par­la­men­tar­ni nad­zor u obla­sti bez­bjed­no­sti u skla­du sa za­ko­nom;
- ostva­ru­je sa­rad­nju sa srod­nim do­ma­ćim i me­đu­na­rod­nim in­sti­tu­ci­ja­ma;
- ana­li­zi­ra i pred­u­zi­ma mje­re u slu­ča­ju van­red­nih si­tu­a­ci­ja i ele­men­tar­nih ne­po­go­da.


Od­bor za obra­zo­va­nje, na­u­ku, kul­tu­ru i in­for­mi­sa­nje

Član 80.

Od­bor za obra­zo­va­nje, na­u­ku, kul­tu­ru i in­for­mi­sa­nje ima 11 čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka predsjedni­ka i de­vet čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va od­bo­ra bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Član 81.

Od­bor za obra­zo­va­nje, na­u­ku, kul­tu­ru i in­for­mi­sa­nje raz­ma­tra pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ja se od­no­se na:

- obra­zo­va­nje, vas­pi­ta­nje, na­u­ku, kul­tu­ru, teh­nič­ku kul­tu­ru i in­for­mi­sa­nje;
- iz­da­vač­ku i bi­bli­o­teč­ku dje­lat­nost;
- za­šti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re;
- ko­ri­šće­nje ar­hiv­ske gra­đe i isto­rij­skog na­slje­đa i obi­lje­ža­va­nje isto­rij­skih do­ga­đa­ja.


Od­bor za pred­stav­ke, pri­je­dlo­ge i dru­štve­ni nad­zor

Član 82.

Od­bor za pred­stav­ke, pri­je­dlo­ge i dru­štve­ni nad­zor ima se­dam čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka predsjed­ni­ka i pet čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 83.

Od­bor za pred­stav­ke, pri­je­dlo­ge i dru­štve­ni nad­zor:

- is­pi­tu­je i raz­ma­tra pred­stav­ke i pri­je­dlo­ge ko­je gra­đa­ni, pri­vred­na dru­štva i dru­ge or­ga­ni­za­ci­je i za­jed­ni­ce upu­ću­ju Na­rod­noj skup­šti­ni i, pre­ma po­tre­bi, pred­la­že nad­le­žnim or­ga­ni­ma i organizacija­ma mje­re rje­ša­va­nja pi­ta­nja i pro­ble­ma iz­ne­se­nih u pri­je­dlo­zi­ma i o to­me oba­vje­šta­va podno­si­o­ce;
- pro­u­ča­va pred­stav­ke i pri­je­dlo­ge ko­jim gra­đa­ni, pri­vred­na dru­štva i dru­ge or­ga­ni­za­ci­je i zajednice uka­zu­ju na ne­do­stat­ke u za­ko­nu i dru­gim ak­ti­ma ko­ji pro­iz­i­la­ze iz neo­d­go­va­ra­ju­ćih rješenja ili uka­zu­ju na ne­pra­vil­no spro­vo­đe­nje nji­ho­vih od­re­da­ba od nad­le­žnih or­ga­na, ra­di preduzimanja po­treb­nih mje­ra i o to­me oba­vje­šta­va Na­rod­nu skup­šti­nu;
- sa­ra­đu­je sa om­bud­sme­ni­ma Re­pu­bli­ke Srp­ske i Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne;
- pra­ti i raz­ma­tra pi­ta­nja i po­ja­ve u ve­zi sa spro­vo­đe­njem po­li­ti­ke i iz­vr­ša­va­nja za­ko­na i dru­gih propi­sa i aka­ta ko­ji se od­no­se na ras­po­la­ga­nje sred­stvi­ma, ras­po­dje­lu do­bi­ti, za­šti­tu svo­ji­ne, način ostva­ri­va­nja pra­va i du­žno­sti dr­žav­nih or­ga­na, pred­u­ze­ća i dru­gih or­ga­ni­za­ci­ja i za­jed­ni­ca;
- oba­vje­šta­va Na­rod­nu skup­šti­nu o uoče­nim pro­ble­mi­ma po­vo­dom raz­ma­tra­nja pred­stav­ki i pri­je­dlo­ga i pred­la­že pred­u­zi­ma­nje po­treb­nih mje­ra.


Od­bor za za­šti­tu pra­va iz­bje­gli­ca, ra­se­lje­nih li­ca i po­vrat­ni­ka

Član 84.

Od­bor za za­šti­tu pra­va iz­bje­gli­ca, ra­se­lje­nih li­ca i po­vrat­ni­ka ima se­dam čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, zamje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skupštini.

Član 85.

Od­bor za za­šti­tu pra­va iz­bje­gli­ca, ra­se­lje­nih li­ca i po­vrat­ni­ka:

- ostva­ru­je kon­tro­lu za­ko­ni­to­sti ra­da or­ga­na i in­sti­tu­ci­ja ko­ji u dje­lo­kru­gu svog ra­da oba­vlja­ju poslo­ve od zna­ča­ja za ostva­ri­va­nje pra­va iz­bje­gli­ca, ra­se­lje­nih li­ca i po­vrat­ni­ka;
- oba­vje­šta­va Na­rod­nu skup­šti­nu o sta­nju i uoče­nim pro­ble­mi­ma u obla­sti ostva­ri­va­nja pra­va iz­bje­gla, ra­se­lje­nih li­ca i po­vrat­ni­ka.


Od­bor jed­na­kih mo­guć­no­sti

Član 86.

Od­bor jed­na­kih mo­guć­no­sti ima se­dam čla­no­va: predsjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va, ko­ji se bi­ra­ju iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 87.

Od­bor jed­na­kih mo­guć­no­sti utvr­đu­je i pra­ti spro­vo­đe­nje po­li­ti­ke rav­no­prav­no­sti i za­šti­te ljud­skih pra­va, a u po­stup­ku do­no­še­nja za­ko­na i dru­gih pro­pi­sa ima pra­va i du­žno­sti nad­le­žnog rad­nog ti­je­la u pod­ruč­ju ko­je se od­no­si na ostva­ri­va­nje rav­no­prav­no­sti i za­šti­tu ljud­skih pra­va s ob­zi­rom na nacional­nu, vjer­sku, ra­snu i pol­nu pri­pad­nost, so­ci­jal­ni sta­tus i sta­ro­snu dob, kao i po­dr­šku licima sa in­va­li­di­te­tom i sma­nje­nom rad­nom spo­sob­no­šću, brak i po­ro­di­cu, sta­ra­telj­stvo i na­slje­đi­va­nje.

Od­bor ak­tiv­no uče­stvu­je u po­stup­ku una­pre­đi­va­nja pra­va na rav­no­prav­nost i za­šti­tu gra­đa­na i predlaže mje­re za ukla­nja­nje svih ob­li­ka dis­kri­mi­na­ci­je, a po­seb­no ko­ja se od­no­se na rad i zapošljavanje, soci­jal­nu i zdrav­stve­nu za­šti­tu, obra­zo­va­nje, iz­bor­no za­ko­no­dav­stvo, kul­tu­ru i informisa­nje i zašti­tu od na­si­lja u po­ro­di­ci.


Od­bor za po­ljo­pri­vre­du, šu­mar­stvo i vo­do­pri­vre­du

Član 88.

Od­bor za po­ljo­pri­vre­du, šu­mar­stvo i vo­do­pri­vre­du ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka predsjed­ni­ka i se­dam čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik i pet čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Član 89.

Od­bor za po­ljo­pri­vre­du, šu­mar­stvo i vo­do­pri­vre­du raz­ma­tra:

- raz­voj po­ljo­pri­vre­de i se­o­skih pod­ruč­ja,
- po­ljo­pri­vred­no za­dru­gar­stvo,
- odr­živ raz­voj ru­ral­nih pod­ruč­ja i za­šti­tu svih pri­rod­nih re­sur­sa,
- pro­iz­vod­nju i pro­met hra­ne (bilj­nog i ani­mal­nog po­ri­je­kla),
- pro­met svih vr­sta he­mij­skih sred­sta­va u pro­iz­vod­nji hra­ne,
- za­šti­tu bi­lja­ka i ži­vo­ti­nja od bo­le­sti i šte­to­či­na,
- sta­nje po­ljo­pri­vred­nog ze­mlji­šta, šum­skog ze­mlji­šta, vo­de, vo­do­to­ka i oba­le,
- in­fra­struk­tu­ru se­o­skog pod­ruč­ja,
- sta­nje u obla­sti uz­go­ja di­vlja­či i ri­be,
- eks­plo­a­ta­ci­ju šu­ma,
- oču­va­nje i za­šti­tu šu­ma,
- pla­ni­ra­nje i upra­vlja­nje šu­ma­ma,
- upra­vlja­nje vod­nim re­sur­si­ma i po­bolj­ša­nje re­sur­sa vod­nog re­ži­ma i
- si­stem za na­vod­nja­va­nje.


Od­bor za bo­rač­ko-in­va­lid­sku za­šti­tu

Član 90.

Od­bor za bo­rač­ko-in­va­lid­sku za­šti­tu ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i sedam čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni, a dva čla­na na pri­je­dlog udru­že­nja od jav­nog in­te­re­sa iz obla­sti bo­rač­ko-in­va­lid­ske zašti­te.

Član 91.

Od­bor za bo­rač­ko-in­va­lid­sku za­šti­tu u dje­lo­kru­gu svog ra­da:

- pra­ti spro­vo­đe­nje i utvr­đi­va­nje po­li­ti­ke ko­ja se od­no­si na po­seb­nu za­šti­tu pra­va ove po­pu­la­ci­je;
- pra­ti pi­ta­nja ostva­ri­va­nja po­seb­nih pra­va bo­ra­ca, rat­nih voj­nih in­va­li­da, po­ro­di­ca po­gi­nu­lih i nesta­lih bo­ra­ca i ci­vil­nih žr­ta­va ra­ta;
- vo­di ra­ču­na o za­šti­ti voj­nih i ci­vil­nih in­va­li­da iz Dru­gog svjet­skog ra­ta;
- bri­ne se o stan­dar­du, so­ci­jal­nom sta­tu­su, obra­zo­va­nju, ško­lo­va­nju i dru­gim po­tre­ba­ma ove populacije.


Od­bor za zdrav­stvo, rad i so­ci­jal­nu po­li­ti­ku

Član 92.

Od­bor za zdrav­stvo, rad i so­ci­jal­nu po­li­ti­ku ima 11 čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i de­vet čla­no­va.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Od­bor za zdrav­stvo, rad i so­ci­jal­nu po­li­ti­ku u dje­lo­kru­gu svog ra­da raz­ma­tra pi­ta­nja ko­ja se od­no­se na:

- zdrav­stve­no osi­gu­ra­nje,
- zdrav­stve­nu za­šti­tu,
- dje­či­ju za­šti­tu,
- so­ci­jal­nu po­li­ti­ku i so­ci­jal­nu za­šti­tu,
- za­šti­tu sta­rih i iz­ne­mo­glih li­ca,
- pi­ta­nja iz obla­sti ra­da i rad­nih od­no­sa,
- za­šti­tu na ra­du
- za­po­šlja­va­nje.


Od­bor za pi­ta­nja dje­ce, mla­dih i spor­ta

Član 93.

Od­bor za pi­ta­nja dje­ce, mla­dih i spor­ta ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam čla­no­va. Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih poslanika i dva spolj­na čla­na na pri­je­dlog Omla­din­skog sa­vje­ta Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Od­bor za pi­ta­nja mla­dih:

- raz­ma­tra za­kon­ske pri­je­dlo­ge, stra­te­gi­je, in­for­ma­ci­je, iz­vje­šta­je i go­di­šnje pla­no­ve ra­da republič­kih or­ga­na i or­ga­ni­za­ci­ja, ko­je su nad­le­žne za oblast omla­din­ske po­li­ti­ke, spor­ta i zaštite pra­va i in­te­re­sa dje­ce i omla­di­ne,
- raz­ma­tra po­lo­žaj mla­dih u dru­štvu,
- raz­ma­tra za­šti­tu pra­va dje­ce i mla­dih,
- pra­ti raz­voj spor­ta i fi­zič­ke kul­tu­re,
- ra­di na pro­mo­ci­ji pra­va i in­te­re­sa dje­te­ta.


Od­bor za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu

Član 94.

Od­bor za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam članova. Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i šest čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka, a jed­nog čla­na bi­ra Na­rod­na skup­šti­na na pri­je­dlog Sa­ve­za op­šti­na i gra­do­va Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Član 95.

Od­bor za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu raz­ma­tra pi­ta­nja u obla­sti­ma u ko­ji­ma Na­rod­na skup­šti­na do­no­si za­ko­ne i dru­ge op­šte ak­te, a ko­ji se od­no­se na:

- te­ri­to­ri­jal­nu or­ga­ni­za­ci­ju Re­pu­bli­ke i lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu;
- imo­vin­sko-prav­ne i obli­ga­ci­o­ne od­no­se;
- fi­nan­si­ra­nje je­di­ni­ca lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve i
- uti­caj i po­slje­di­ce aka­ta ko­ji su pred­lo­že­ni za razma­tra­nje u Na­rod­noj skup­šti­ni na po­lo­žaj i funkci­o­ni­sa­nje je­di­ni­ca lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve.


Od­bor za tr­go­vi­nu i tu­ri­zam

Član 96.

Od­bor za tr­go­vi­nu i tu­ri­zam ima de­vet čla­no­va: pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i se­dam članova.

Pred­sjed­nik, za­mje­nik pred­sjed­ni­ka i pet čla­no­va bi­ra­ju se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni i dva spolj­na čla­na ko­ja ni­su iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Član 97.

Od­bor za tr­go­vi­nu i tu­ri­zam raz­ma­tra pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ja se od­no­se na:

- dru­štve­nu kon­tro­lu ci­je­na, tr­ži­šta, pro­met pro­izvo­da i uslu­ga, ren­tu i rob­ne re­zer­ve;
- izrad­nju in­ve­sti­ci­o­nih obje­ka­ta u obla­sti tr­go­vi­ne i tu­ri­zma;
- kon­tro­lu mje­ra, za­šti­tu pro­na­la­za­ka, teh­nič­ka una­pre­đe­nja, ži­go­ve, zna­ko­ve i po­ri­je­klo pro­iz­vo­da, stan­dar­de, teh­nič­ke nor­ma­ti­ve i nor­me kva­li­te­ta pro­iz­vo­da;
- pore­ze, tak­se i dru­ge da­žbi­ne u obla­sti tr­go­vi­ne i tu­ri­zma;
- turi­zam i ugo­sti­telj­stvo;
- tu­ri­stič­ku in­for­ma­tiv­no-pro­pa­gand­nu dje­lat­nost i
- dru­ga pi­ta­nja iz obla­sti tr­go­vi­ne i tu­ri­zma ka­da to za­tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.


An­ket­ni od­bor

Član 98.

An­ket­ni od­bor obra­zu­je se iz re­da na­rod­nih po­sla­ni­ka kao po­vre­me­no ti­je­lo za iz­vr­ša­va­nje po­seb­nih za­da­ta­ka od­re­đe­nih od­lu­kom o nje­go­vom osni­va­nju.

Član 99.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že obra­zo­va­ti an­ket­ne od­bo­re ra­di sa­gle­da­va­nja sta­nja u od­re­đe­noj obla­sti ili utvr­đi­va­nja či­nje­ni­ca o od­re­đe­nim po­ja­va­ma ili po­je­di­nim do­ga­đa­ji­ma, po­seb­no u vr­še­nju kon­tro­le nad ra­dom po­je­di­nih re­pu­blič­kih or­ga­na ili or­ga­ni­za­ci­ja, ili no­si­la­ca jav­nih funk­ci­ja.

Od­lu­kom o obra­zo­va­nju an­ket­nog od­bo­ra utvr­đu­ju se sa­stav i za­da­tak od­bo­ra.

An­ket­ni od­bor ne mo­že vr­ši­ti is­tra­žne ili dru­ge sud­ske rad­nje.

An­ket­ni od­bor ima pra­vo da tra­ži od dr­žav­nih or­ga­na i od­go­va­ra­ju­ćih or­ga­ni­za­ci­ja is­pra­ve, po­dat­ke i oba­vje­šte­nja, kao i da uzi­ma po­treb­ne iz­ja­ve od po­je­di­na­ca.

Po­sli­je oba­vlja­nja za­da­ta­ka, an­ket­ni od­bor pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni iz­vje­štaj sa pri­je­dlo­gom mje­ra.

Od­bor pre­sta­je sa ra­dom ka­da Na­rod­na skup­šti­na na sjed­ni­ci od­lu­či o nje­go­vom iz­vje­šta­ju.

3.3 Sa­vjet na­ci­o­nal­nih ma­nji­na[uredi]

Član 100.

Na­rod­na skup­šti­na osni­va Sa­vjet na­ci­o­nal­nih ma­nji­na Re­pu­bli­ke Srp­ske kao po­seb­no sa­vje­to­dav­no tijelo ko­je sa­či­nja­va­ju pri­pad­ni­ci na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Sa­vjet na­ci­o­nal­nih ma­nji­na ima do se­dam­na­est čla­no­va.

Na­rod­na skup­šti­na bi­ra pred­sjed­ni­ka, za­mje­ni­ka pred­sjed­ni­ka i čla­no­ve Sa­vje­ta na­ci­o­nal­nih ma­nji­na Re­pu­bli­ke Srp­ske iz re­da kan­di­da­ta ko­je pred­la­že Sa­vez na­ci­o­nal­nih ma­nji­na Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Sa­vjet na­ci­o­nal­nih ma­nji­na Re­pu­bli­ke Srp­ske da­je mi­šlje­nja i pri­je­dlo­ge Na­rod­noj skup­šti­ni o svim pita­nji­ma ko­ja se ti­ču pra­va, po­lo­ža­ja i in­te­re­sa na­ci­o­nal­nih ma­nji­na u Re­pu­bli­ci Srp­skoj.

Sa­vjet na­ci­o­nal­nih ma­nji­na za­sje­da dva pu­ta go­di­šnje, kao i ka­da po­sto­ji po­tre­ba da raz­mo­tri akt koji je u pro­ce­du­ri Na­rod­ne skup­šti­ne, a ti­če se pra­va i po­lo­ža­ja na­ci­o­nal­nih ma­nji­na.

4. Ostva­ri­va­nje pra­va i du­žno­sti na­rod­nih po­sla­ni­ka[uredi]

Član 101.

Na­rod­ni po­sla­nik po­či­nje da ostva­ru­je pra­va i du­žno­sti utvr­đe­ne Usta­vom Re­pu­bli­ke, za­ko­nom i Poslovni­kom Na­rod­ne skup­šti­ne da­nom po­tvr­đi­va­nja man­da­ta u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Na­rod­ni po­sla­nik je du­žan da pri­su­stvu­je sjed­ni­ca­ma Na­rod­ne skup­šti­ne i rad­nog ti­je­la či­ji je član i da uče­stvu­je u nji­ho­vom ra­du i od­lu­či­va­nju.

Na­rod­ni po­sla­nik mo­že da uče­stvu­je i u ra­du rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne u ko­ji­ma ni­je član, bez pra­va od­lu­či­va­nja.

Član 102.

Sva­ki na­rod­ni po­sla­nik u Na­rod­noj skup­šti­ni po­na­ša se u skla­du sa svo­jim ubje­đe­njem i svo­jom savješću ka­da je u pi­ta­nju nje­gov go­vor i dje­lo­va­nje i nje­go­vo uče­šće u gla­sa­nju i iz­bo­ri­ma u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Na­rod­na skup­šti­na do­no­si Ko­deks o etič­kom po­na­ša­nju na­rod­nih po­sla­ni­ka, ko­jim se utvr­đu­ju pra­vi­la o po­na­ša­nju na­rod­nih po­sla­ni­ka u oba­vlja­nju po­sla­nič­kih du­žno­sti.

Član 103.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­ji je spri­je­čen da pri­su­stvu­je sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, od­no­sno sjed­ni­ci radnog ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, ili iz od­re­đe­nog raz­lo­ga tre­ba da u to­ku ra­da na­pu­sti sjed­ni­cu, du­žan je da o to­me bla­go­vre­me­no oba­vi­je­sti pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, od­no­sno pred­sjed­ni­ka odgo­va­ra­ju­ćeg rad­nog ti­je­la.

Član 104.

Na­rod­ni po­sla­nik ima pra­vo i du­žnost da, u okvi­ru nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, po­kre­će inicijativu, da­je pri­je­dlo­ge i po­sta­vlja po­sla­nič­ka pi­ta­nja.

Član 105.

Na­rod­ni po­sla­nik ima pra­vo da bu­de oba­vi­je­šten o pi­ta­nji­ma či­je mu je po­zna­va­nje po­treb­no ra­di obavlja­nja funk­ci­je na­rod­nog po­sla­ni­ka.

Ra­di pot­pu­ni­jeg oba­vje­šte­nja, na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma se re­dov­no do­sta­vlja­ju slu­žbe­ne pu­bli­ka­ci­je Narodne skup­šti­ne i dru­gi in­for­ma­tiv­ni ma­te­ri­ja­li o pi­ta­nji­ma ko­ja su na dnev­nom re­du Na­rod­ne skupšti­ne.

Član 106.

Na­rod­ni po­sla­nik je du­žan ču­va­ti dr­žav­nu taj­nu i po­dat­ke po­vjer­lji­ve pri­ro­de, za vri­je­me tra­ja­nja i po pre­stan­ku man­da­ta, i za to je od­go­vo­ran u skla­du sa za­ko­nom.

Član 107.

Na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma se iz­da­je po­sla­nič­ka le­gi­ti­ma­ci­ja.

Po­sla­nič­ka le­gi­ti­ma­ci­ja sa­dr­ži: ime i pre­zi­me na­rod­nog po­sla­ni­ka, imu­ni­tet­ska pra­va po­sla­ni­ka i dru­ga pra­va ko­ja po­sla­nik mo­že da ostva­ru­je na osno­vu le­gi­ti­ma­ci­je.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne sta­ra se o iz­da­va­nju i evi­den­ci­ji iz­da­tih po­sla­nič­kih legitimaci­ja.

Član 108.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne bi­ra­ju se na pe­ri­od utvr­đen Iz­bor­nim za­ko­nom.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku pre­sta­je man­dat pri­je is­te­ka vre­me­na na ko­je je iza­bran iz raz­lo­ga utvr­đe­nih Izbor­nim za­ko­nom.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne od­lu­ku o pre­stan­ku man­da­ta, ko­ju do­no­si or­gan nad­le­žan za iz­bo­re, dosta­vlja svim na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Na­rod­na skup­šti­na na pr­voj slje­de­ćoj sjed­ni­ci kon­sta­tu­je da je na­rod­nom po­sla­ni­ku pre­stao man­dat u skla­du sa za­ko­nom.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku ko­jem je pre­stao man­dat u skla­du sa za­ko­nom auto­mat­ski pre­sta­je i man­dat u svim rad­nim ti­je­li­ma Na­rod­ne skup­šti­ne u ko­ji­ma je bi­ran kao na­rod­ni po­sla­nik.

Član 109.

Na­rod­ni po­sla­nik od da­na po­tvr­đi­va­nja man­da­ta do da­na utvr­đi­va­nja pre­stan­ka man­da­ta u Na­rod­noj skupšti­ni ima pra­vo na nov­ča­na pri­ma­nja i dru­ga pra­va, u skla­du sa pro­pi­si­ma.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci mo­gu po­sla­nič­ku du­žnost oba­vlja­ti sa ili bez za­sni­va­nja rad­nog od­no­sa u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Od­lu­ku o za­sni­va­nju rad­nog od­no­sa na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni do­no­si Ad­mi­ni­stra­tiv­na komi­si­ja.

Član 110.

Slu­žbe­ni je­zi­ci u Na­rod­noj skup­šti­ni su: je­zik srp­skog na­ro­da, je­zik bo­šnjač­kog na­ro­da i je­zik hrvat­skog na­ro­da.

Slu­žbe­na pi­sma su ći­ri­li­ca i la­ti­ni­ca.


Po­sla­nič­ki imu­ni­tet

Član 111.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci uži­va­ju imu­ni­tet od da­na po­tvr­đi­va­nja man­da­ta do da­na utvr­đi­va­nja pre­stan­ka mandata u Na­rod­noj skup­šti­ni, u skla­du sa za­ko­nom.

Po­sla­ni­ci u Na­rod­noj skup­šti­ni ne­će bi­ti kri­vič­no ili gra­đan­ski od­go­vor­ni za iz­ra­že­no mi­šlje­nje ili da­va­nje gla­sa ili za bi­lo ko­ji po­stu­pak iz­vr­šen u okvi­ru nji­ho­vih du­žno­sti u Na­rod­noj skup­šti­ni Republi­ke Srp­ske.

Član 112.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci mo­gu se po­zva­ti na imu­ni­tet u bi­lo ko­je vri­je­me za po­stup­ke iz­vr­še­ne u okvi­ru svo­jih du­žno­sti u Na­rod­noj skup­šti­ni, ali se on ne mo­že sma­tra­ti op­štom pre­pre­kom za kri­vič­no gonjenje ili po­kre­ta­nje par­nič­nog po­stup­ka.

Po­stup­ci iz­vr­še­ni u okvi­ru du­žno­sti po­sla­ni­ka pod­ra­zu­mi­je­va­ju po­stup­ke ko­ji pro­is­ti­ču iz du­žno­sti ko­ju po­sla­nik oba­vlja u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 113.

Uko­li­ko, u to­ku kri­vič­nog ili par­nič­nog po­stup­ka, po­sla­nik iz­ja­vi da je po­stu­pak ko­ji je osnov za po­kre­ta­nje kri­vič­nog ili par­nič­nog po­stup­ka iz­vr­šen u okvi­ru nje­go­vih du­žno­sti ko­je oba­vlja u Narodnoj skup­šti­ni, to pi­ta­nje će se ras­pra­vi­ti i rje­ša­va­ti od­lu­kom nad­le­žnog su­da.

IV - SJED­NI­CA NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE[uredi]

1. Pri­pre­ma i sa­zi­va­nje sjed­ni­ce[uredi]

Član 114.

Na­rod­na skup­šti­na ra­di u stal­nom za­sje­da­nju.

Sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne se odr­ža­va­ju u pe­ri­o­di­ma od 1. sep­tem­bra do 23. de­cem­bra (je­se­nje zasjeda­nje) i od 22. ja­nu­a­ra do 20. ju­la (pro­ljećno za­sje­da­nje).

Van ro­ko­va iz pret­hod­nog sta­va, u pra­vi­lu, ne odr­ža­va­ju se re­dov­ne sjed­ni­ce.

Član 115.

Sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne sa­zi­va pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne po sop­stve­noj ini­ci­ja­ti­vi.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne je du­žan sa­zva­ti sjed­ni­cu na za­htjev 1/3 na­rod­nih po­sla­ni­ka, predsjed­ni­ka Re­pu­bli­ke i Vla­de.

Pred­la­gač ko­ji je zah­ti­je­vao sa­zi­va­nje sjed­ni­ce do­sta­vlja ma­te­ri­jal o pi­ta­nju zbog ko­jeg tra­ži sazivanje sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 116.

Pri­je­dlog dnev­nog re­da sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne pri­pre­ma pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

O pri­pre­mlje­nom pri­je­dlo­gu dnev­nog re­da iz­ja­šnja­va se i utvr­đu­je ga Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne.

U pri­je­dlog dnev­nog re­da sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu se uvr­sti­ti sa­mo oni pri­je­dlo­zi aka­ta koji su pri­pre­mlje­ni u skla­du sa Usta­vom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom.

Član 117.

Po­ziv za sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne sa­dr­ži na­ro­či­to: da­tum odr­ža­va­nja, mje­sto, po­če­tak ra­da sjednice i prije­dlog dnev­nog re­da.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne po­ziv i ma­te­ri­ja­le za re­dov­nu sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne upu­ću­je narod­nim po­sla­ni­ci­ma naj­ma­nje 10 da­na pri­je odr­ža­va­nja sjed­ni­ce.

Ma­te­ri­ja­li za re­dov­nu sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu se do­sta­vi­ti u štam­pa­nom ili elek­tron­skom obli­ku.

Iz­u­zet­no, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že sa­zva­ti sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne u ro­ku kra­ćem od 10 da­na, a dnev­ni red za ovu sjed­ni­cu mo­že pred­lo­ži­ti i na sa­moj sjed­ni­ci, s tim da na po­čet­ku sjed­ni­ce obra­zlo­ži ta­kav po­stu­pak.

Pri­li­kom utvr­đi­va­nja da­na odr­ža­va­nja sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne vo­di­će se ra­ču­na da za­sje­da­nje Narodne skup­šti­ne ne pa­da u da­ne za­ko­nom utvr­đe­nih pra­zni­ka, vi­ken­de i dru­ge da­ne ne­po­god­ne za održa­va­nje sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 118.

O odr­ža­va­nju sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vje­šta­va pred­sjed­ni­ka Republi­ke i Vla­du, kao i pred­stav­ni­ke or­ga­na i or­ga­ni­za­ci­ja či­ji se ma­te­ri­ja­li raz­ma­tra­ju na sjedni­ci.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že od­lu­či­ti da se po­zi­vi i ma­te­ri­ja­li sa pred­lo­že­nim dnev­nim re­dom sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne do­sta­ve i dru­gim in­sti­tu­ci­ja­ma i pred­stav­ni­ci­ma jav­nog i po­li­tič­kog živo­ta.

Član 119.

Pred­stav­ni­ci ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja, fon­da­ci­ja, sin­di­ka­ta i dru­gih udru­že­nja gra­đa­na, registrovanih u skla­du sa za­ko­nom, mo­gu pri­su­stvo­va­ti sjed­ni­ca­ma Na­rod­ne skup­šti­ne na osno­vu akredi­ta­ci­je, ko­ju do­dje­lju­je Ko­le­gi­jum.

Akre­di­ta­ci­ja se do­dje­lju­je na go­di­nu da­na, na­kon ob­ja­vlje­nog jav­nog po­zi­va, u pra­vi­lu na kra­ju kalendar­ske go­di­ne, i na tran­spa­ren­tan na­čin spro­ve­de­nog pro­ce­sa odo­bra­va­nja, ocje­nju­ju ve­li­či­nu i va­žnost za­in­te­re­so­va­nih su­bje­ka­ta, kao i pro­stor­ne i vre­men­ske ka­pa­ci­te­te Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že iz­u­zet­no po­zva­ti i pred­stav­ni­ke dru­gih udru­že­nja i gru­pa građana, uz sa­gla­snost Ko­le­gi­ju­ma, ako se na sjed­ni­ci raz­ma­tra­ju pi­ta­nja di­rekt­no ve­za­na za navedene ka­te­go­ri­je.

Pri­su­stvo sjed­ni­ca­ma li­ca iz st. 1. i 3. ne zna­či i pra­vo obra­ća­nja na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne.

Akre­di­ta­ci­ja se mo­že od­u­ze­ti ako po­me­nu­ti pred­stav­ni­ci ne po­štu­ju Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­ga ak­ta ko­ji­ma se re­gu­li­še po­na­ša­nje u pro­sto­ri­ja­ma Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, od­no­sno pot­pred­sjed­nik kad pred­sje­da­va sjed­ni­ci, mo­že uda­lji­ti predstav­ni­ka iz st. 1. i 3. ovog čla­na ako ne po­štu­je Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne i dru­ga ak­ta koji­ma se re­gu­li­še po­na­ša­nje u pro­sto­ri­ja­ma Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 120.

Sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne odr­ža­va­ju se, u pra­vi­lu, utor­kom, sri­je­dom i če­tvrt­kom, u vre­me­nu od 10,00 do 20,00 ča­so­va, sa pre­ki­dom u pe­ri­o­du od 15,00 do 17,00 ča­so­va.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že da od­lu­či da se sjed­ni­ca Na­rod­ne skup­šti­ne odr­ži i dru­gim danima, od­no­sno da Na­rod­na skup­šti­na pro­du­ži rad i po­sli­je 20,00 ča­so­va, ako za to po­sto­je opravdani raz­lo­zi, ko­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne sa­op­šta­va na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že da od­lo­ži čas, od­no­sno dan po­čet­ka sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne uko­li­ko je na pri­je­dlo­ge aka­ta iz pred­lo­že­nog dnev­nog re­da sjed­ni­ce pod­ne­sen ve­ći broj amand­ma­na ko­je Vla­da i nad­le­žna rad­na ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne ne mo­gu da raz­mo­tre pri­je od­re­đe­nog po­čet­ka sjed­ni­ce, o če­mu bla­go­vre­me­no oba­vje­šta­va na­rod­ne po­sla­ni­ke.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je u Da­nu za gla­sa­nje, ko­ji od­re­đu­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne. Predsjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že da od­re­di da Dan za gla­sa­nje o pri­je­dlo­gu za­ko­na bu­de od­mah po za­vr­šet­ku pre­tre­sa tog pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Po­če­tak i pre­kid, od­no­sno za­vr­še­tak za­sje­da­nja Na­rod­ne skup­šti­ne sim­bo­lič­no se ozna­ča­va upo­tre­bom „skup­štin­skog če­ki­ća“.

2. Otva­ra­nje sjed­ni­ce i uče­šće na sjed­ni­ci[uredi]

Član 121.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne otva­ra sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne i utvr­đu­je da li po­sto­ji kvo­rum za rad Na­rod­ne skup­šti­ne.

Kvo­rum za rad Na­rod­ne skup­šti­ne po­sto­ji ako je na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne pri­sut­no vi­še od jedne po­lo­vi­ne ukup­nog bro­ja na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Kvo­rum se utvr­đu­je pri­mje­nom elek­tron­skog si­ste­ma za gla­sa­nje, na taj na­čin što je sva­ki po­sla­nik du­žan da se iden­ti­fi­ku­je, pri ula­sku na od­re­đe­no mje­sto u sa­li, uba­ci­va­njem iden­ti­fi­ka­ci­o­ne kar­ti­ce u po­sla­nič­ku je­di­ni­cu.

Ako na­rod­ni po­sla­nik iz­ra­zi sum­nju u po­sto­ja­nje kvo­ru­ma utvr­đe­nog pri­mje­nom elek­tron­skog si­ste­ma za gla­sa­nje, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne sta­vlja na uvid ra­ču­nar­ski iz­vod pri­sut­nih na­rod­nih poslanika.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­ji je iz­ra­zio sum­nju u po­sto­ja­nje kvo­ru­ma mo­že da za­tra­ži da se kvo­rum utvr­di prozi­va­njem po­sla­ni­ka, o če­mu Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je bez pre­tre­sa.

Član 122.

Na po­čet­ku sjed­ni­ce ili na­stav­ka sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne obavješta­va Na­rod­nu skup­šti­nu o na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma ko­ji su spri­je­če­ni da pri­su­stvu­ju sjed­ni­ci Narod­ne skup­šti­ne.

Isto­vre­me­no, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne da­je po­treb­na ob­ja­šnje­nja u ve­zi sa ra­dom na sjed­ni­ci i dru­gim pi­ta­nji­ma.

3. Tok sjed­ni­ce[uredi]

Član 123.

Pri­je utvr­đi­va­nja dnev­nog re­da, ako je do­sta­vljen, razma­tra se iz­vje­štaj Ko­mi­si­je za iz­bor i imenovanje, ko­ji se od­no­si na pi­ta­nja u ve­zi sa man­dat­no-imu­ni­tet­skim pra­vi­ma na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Na­kon raz­ma­tra­nja iz­vje­šta­ja iz sta­va 1. ovog čla­na usva­ja­ju se za­pi­sni­ci sa pret­hod­nih sjed­ni­ca Narod­ne skup­šti­ne.

Na­rod­ni po­sla­nik mo­že sta­vi­ti pri­mjed­be na za­pi­snik sa pret­hod­ne sjed­ni­ce i tra­ži­ti da se u nje­mu iz­vr­še od­go­va­ra­ju­će iz­mje­ne ili do­pu­ne.

O osno­va­no­sti pri­mje­da­ba na za­pi­snik od­lu­ču­je se na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, bez nji­ho­vog razmatra­nja.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne utvr­đu­je da je usvo­jen za­pi­snik na ko­ji ni­su sta­vlje­ne pri­mjed­be, odno­sno za­pi­snik u ko­me su, pre­ma usvo­je­nim pri­mjed­ba­ma, une­se­ne od­go­va­ra­ju­će iz­mje­ne i do­pu­ne.

Član 124.

Na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne ni­ko ne mo­že go­vo­ri­ti pri­je ne­go što za­tra­ži i do­bi­je ri­ječ od predsjed­ni­ka.

Na­rod­ni po­sla­nik i pred­stav­nik Vla­de uče­stvu­ju u ra­du sjed­ni­ce sa mje­sta ko­je mu pri­pa­da uz korišće­nje ras­po­lo­ži­vih teh­nič­kih mo­guć­no­sti.

Mje­sto na­rod­nog po­sla­ni­ka, klu­ba po­sla­ni­ka, po­sla­nič­ke gru­pe, Vla­de i dru­gog uče­sni­ka na sjed­ni­ci od­re­đu­je Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­rod­ni po­sla­nik, sto­je­ći, go­vo­ri sa po­sla­nič­kog mje­sta u sa­li za sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, po do­bi­ja­nju ri­je­či od pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Li­ca sa in­va­li­di­te­tom ko­ri­ste mje­sta ko­ja su za njih po­seb­no od­re­đe­na, uz ko­ri­šće­nje ras­po­lo­ži­vih teh­nič­kih mo­guć­no­sti.

Član 125.

U skup­štin­skoj sa­li po­sto­ji iz­dvo­je­na go­vor­ni­ca.

Ovu go­vor­ni­cu ko­ri­ste: pred­sjed­nik Re­pu­bli­ke, pot­pred­sjed­ni­ci Re­pu­bli­ke, pred­sjed­nik i potpredsjedni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­sje­da­va­ju­ći Vi­je­ća na­ro­da, pred­sjed­nik Vla­de, mi­ni­star finan­si­ja u Vla­di Re­pu­bli­ke Srp­ske, ka­da obra­zla­že bu­džet Re­pu­bli­ke Srp­ske, ovla­šće­ni pred­la­ga­či i iz­vje­sti­o­ci aka­ta, osim Vla­de i na­rod­nih po­sla­ni­ka, i go­sti, kad se obra­ća­ju Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 126.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne od­re­di­će pa­u­zu, u tra­ja­nju do 60 mi­nu­ta, da bi se iz­vr­ši­le po­treb­ne kon­sul­ta­ci­je i pri­ba­vi­lo po­treb­no mi­šlje­nje, ako to zah­ti­je­va­ju okol­no­sti u ra­du sjed­ni­ce, kao i na za­htjev po­sla­nič­kih klu­bo­va.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne pre­ki­da rad Na­rod­ne skup­šti­ne i u dru­gim slu­ča­je­vi­ma, ako to Na­rod­na skup­šti­na za­klju­či.

U slu­ča­ju pre­ki­da sjed­ni­ce, pred­sjed­nik od­re­đu­je vri­je­me odr­ža­va­nja na­stav­ka sjed­ni­ce Na­rod­ne skupšti­ne.

Pre­kid sjed­ni­ce mo­že tra­ja­ti do 60 da­na.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vi­je­sti­će na­rod­ne po­sla­ni­ke o na­stav­ku sjed­ni­ce.

A. Dnev­ni red[uredi]

Član 127.

Ako ni­ko od na­rod­nih po­sla­ni­ka ili dru­gih ovla­šće­nih pred­la­ga­ča za­ko­na ne pod­ne­se u pi­sa­nom ob­li­ku pri­go­vor na pred­lo­že­ni dnev­ni red naj­ka­sni­je 24 ča­sa pri­je za­ka­za­ne sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­lo­že­ni dnev­ni red sma­tra se usa­gla­še­nim.

Član 128.

Dnev­ni red sjed­ni­ce utvr­đu­je Na­rod­na skup­šti­na.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci, od­bo­ri i dru­ga rad­na ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne i Vla­da mo­gu pred­la­ga­ti iz­mje­ne i do­pu­ne pred­lo­že­nog dnev­nog re­da, i to: po­vla­če­nje po­je­di­nih ta­ča­ka iz pred­lo­že­nog dnev­nog re­da, dopu­nu pred­lo­že­nog dnev­nog re­da no­vim tač­ka­ma pri­pre­mlje­nim u skla­du s ovim po­slov­ni­kom, spa­ja­nje ras­pra­ve o po­je­di­nim tač­ka­ma dnev­nog re­da, pro­mje­nu re­do­sli­je­da po­je­di­nih ta­ča­ka pred­lo­že­nog dnevnog re­da, pro­mje­nu po­stup­ka iz hit­nog u re­dov­ni po­stu­pak.

Pri­je­dlo­zi za do­pu­nu dnev­nog re­da no­vim tač­ka­ma mo­gu se od­no­si­ti sa­mo na pri­je­dlo­ge zakonā i odlukā po hit­nom po­stup­ku.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, Za­ko­no­dav­ni od­bor i nad­le­žno rad­no ti­je­lo mo­gu pred­lo­ži­ti od­la­ga­nje raz­ma­tra­nja pri­je­dlo­ga ak­ta za na­red­nu sjed­ni­cu ra­di de­talj­ni­jeg raz­ma­tra­nja pod­ne­se­nih amand­ma­na.

Pri­je­dlo­zi se do­sta­vlja­ju pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne u pi­sa­noj for­mi, naj­ka­sni­je 24 ča­sa pri­je po­čet­ka sjed­ni­ce.

Ako pri­je­dlo­zi iz sta­va 5. ovog čla­na ni­su pod­ne­se­ni u skla­du s od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka, Na­rod­na skup­šti­na ih ne­će raz­ma­tra­ti, ni­ti će se o nji­ma iz­ja­šnja­va­ti.

Pred­me­ti za ko­je nad­le­žni od­bor pred­la­že ski­da­nje sa dnev­nog re­da ski­da­ju se sa dnev­nog re­da, bez ras­pra­ve i gla­sa­nja.

Uko­li­ko pred­la­gač po­vla­či tač­ku iz pred­lo­že­nog dnev­nog re­da, ona se ski­da bez ras­pra­ve.

Pri utvr­đi­va­nju dnev­nog re­da Na­rod­na skup­šti­na odlu­ču­je slje­de­ćim re­dom o pri­je­dlo­zi­ma:

- za hit­ni po­stu­pak;
- da se po­je­di­ne tač­ke po­vu­ku iz pri­je­dlo­ga;
- da se od­lo­ži raz­ma­tra­nje po­je­di­ne tač­ke za na­red­nu sjed­ni­cu,
- da se dnev­ni red pro­ši­ri;
- za spa­ja­nje ras­pra­ve;
- za pro­mje­nu re­do­sli­je­da po­je­di­nih ta­ča­ka.

Član 129.

O pred­lo­že­nim iz­mje­na­ma i do­pu­na­ma dnev­nog re­da oba­vlja se pre­tres, u ko­me mo­gu uče­stvo­va­ti:

- pred­la­gač pro­mje­ne dnev­nog re­da, od­no­sno ovla­šće­ni pred­stav­nik gru­pe pred­la­ga­ča;
- pred­la­gač ak­ta na ko­ji se pro­mje­na od­no­si, od­no­sno ovla­šće­ni pred­stav­nik gru­pe pred­la­ga­ča aka­ta, ako se zah­ti­je­va da se pri­je­dlog ak­ta po­vu­če iz dnev­nog re­da.

Uče­šće u pre­tre­su mo­že tra­ja­ti naj­du­že pet mi­nu­ta.

Uče­sni­ci u pre­tre­su iz sta­va 1. mo­gu naj­vi­še dva pu­ta uzi­ma­ti uče­šće u pre­tre­su.

Član 130.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je o pri­je­dlo­gu za iz­mje­nu i do­pu­nu pred­lo­že­nog dnev­nog re­da, osim iz­mje­na o ko­ji­ma se po ovom po­slov­ni­ku ne gla­sa.

Član 131.

Po­sli­je usva­ja­nja dnev­nog re­da pre­la­zi se na raz­ma­tra­nje po­je­di­nih pi­ta­nja pre­ma utvr­đe­nom redoslijedu.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že, u to­ku sjed­ni­ce, bez pre­tre­sa, naj­vi­še dva pu­ta iz­vr­ši­ti iz­mje­ne u redoslije­du ta­ča­ka dnev­nog re­da, uz sa­gla­snost pred­la­ga­ča od­go­va­ra­ju­ćih aka­ta i ako se to­me ne proti­vi naj­ma­nje jed­na tre­ći­na na­rod­nih po­sla­ni­ka.

B. Raz­ma­tra­nje[uredi]

Član 132.

Na sjed­ni­ci se raz­ma­tra sva­ko pi­ta­nje ko­je je na dnev­nom re­du pri­je ne­go što se o nje­mu od­lu­ču­je, osim ako je ovim po­slov­ni­kom od­re­đe­no dru­ga­či­je ili se na sa­moj sjed­ni­ci za­klju­či da se o ne­kom pita­nju od­lu­ču­je bez raz­ma­tra­nja.

Pred­sjed­nik ili ovla­šće­ni pred­stav­nik klu­ba mo­že na­ja­vi­ti od­su­stvo svih čla­no­va po­sla­nič­kog klu­ba u to­ku ras­pra­ve o po­je­di­nim tač­ka­ma dnev­nog re­da, ali u tom slu­ča­ju je du­žan na­ve­sti raz­lo­ge za takvo od­su­stvo.

Član 133.

Po otva­ra­nju pre­tre­sa sva­ke tač­ke dnev­nog re­da sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne pra­vo da do­bi­ju ri­ječ imaju po slje­de­ćem re­do­sli­je­du:

- pred­la­gač ak­ta, od­no­sno ovla­šće­ni pred­stav­nik gru­pe pred­la­ga­ča ak­ta;
- iz­vje­sti­o­ci nad­le­žnih od­bo­ra;
- na­rod­ni po­sla­ni­ci ko­ji su na sjed­ni­ca­ma od­bo­ra izdvo­ji­li mi­šlje­nje;
- go­sti ko­ji su do­bi­li odo­bre­nje Ko­le­gi­ju­ma da se obra­te;
- pred­stav­nik Vla­de, ako Vla­da ni­je pred­la­gač ak­ta;
- pred­sjed­ni­ci klu­bo­va ili ovla­šće­ni pred­stav­ni­ci klu­bo­va, od­no­sno pred­stav­ni­ci po­sla­nič­kih gru­pa i
- na­rod­ni po­sla­ni­ci po re­do­sli­je­du pri­ja­vlji­va­nja.

Član 134.

Vri­je­me iz­la­ga­nja na­rod­nog po­sla­ni­ka iz­no­si naj­vi­še de­set mi­nu­ta.

Na­rod­ni po­sla­nik sa­mo jed­nom mo­že uče­stvo­va­ti u izla­ga­nju po sva­koj tač­ki dnev­nog re­da.

Pred­sjed­nik klu­ba ili umje­sto nje­ga ovla­šće­ni pred­stav­nik klu­ba ima pra­vo na iz­la­ga­nje u tra­ja­nju do 20 mi­nu­ta, s tim što ovo vri­je­me mo­že po­di­je­li­ti u dva di­je­la.

Pred­la­gač, od­no­sno ovla­šće­ni pred­stav­nik pred­la­ga­ča ak­ta ima pra­vo da u pr­vom obra­ća­nju i u završnoj ri­je­či go­vo­ri dva pu­ta du­že od vre­me­na od­re­đe­nog za iz­la­ga­nje na­rod­nih po­sla­ni­ka. U to­ku pre­tre­sa pri­je­dlo­ga pred­la­gač ima pra­vo da još jed­nom do­bi­je ri­ječ ra­di da­va­nja obra­zlo­že­nja, u traja­nju od­re­đe­nom za iz­la­ga­nje na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Za­vr­šna ri­ječ da­je se na­kon za­vr­še­ne po­sla­nič­ke raspra­ve.

Iz­vje­sti­o­ci nad­le­žnih od­bo­ra ima­ju pra­vo da u pr­vom obra­ća­nju go­vo­re dva pu­ta du­že od vre­me­na određe­nog za iz­la­ga­nje na­rod­nih po­sla­ni­ka. Iz­vje­sti­o­ci nad­le­žnih od­bo­ra mo­gu go­vo­ri­ti i pre­ko re­da, ako to zah­ti­je­va po­tre­ba pre­tre­sa, o če­mu od­lu­ču­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, s tim što ne mogu go­vo­ri­ti du­že od vre­me­na pred­vi­đe­nog za iz­la­ga­nje na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Pred­sjed­ni­ku Vla­de pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne da­je ri­ječ ka­da je za­tra­ži i na nje­ga se ne od­no­si ogra­ni­če­nje u po­gle­du vre­me­na iz­la­ga­nja.

Iz­la­ga­nje pred­sjed­ni­ka Re­pu­bli­ke u Na­rod­noj skup­šti­ni je bez ogra­ni­če­nja, a iz­la­ga­nje svih osta­lih gosti­ju ne mo­že bi­ti po­je­di­nač­no du­že od vre­me­na za iz­la­ga­nje na­rod­nog po­sla­ni­ka, osim ako za to ne do­bi­ju sa­gla­snost pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 135.

Pred­la­gač, od­no­sno ovla­šće­ni pred­stav­nik pred­la­ga­ča ak­ta na po­čet­ku svog iz­la­ga­nja mo­že za­tra­ži­ti da mu Na­rod­na skup­šti­na odo­bri du­že vre­me­na za iz­la­ga­nje, s tim što mo­ra na­ve­sti ko­li­ko vre­men­sko pro­du­že­nje tra­ži i obra­zlo­ži­ti za­što to či­ni.

O ovom pri­je­dlo­gu Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je bez pre­tre­sa.

Član 136.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, ka­da pred­sje­da­va sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, ako že­li da uče­stvu­je u pre­tre­su, pre­pu­šta pred­sje­da­va­nje jed­nom od pot­pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 137.

Ka­da se oba­vi raz­ma­tra­nje svih ta­ča­ka dnev­nog re­da i od­lu­či­va­nje po nji­ma, pred­sjed­nik Na­rod­ne skupšti­ne za­klju­ču­je sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 138.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku ko­ji že­li da go­vo­ri o po­vre­di ovog po­slov­ni­ka, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne daje ri­ječ od­mah po za­vr­še­nom iz­la­ga­nju pret­hod­nog go­vor­ni­ka.

Na­rod­ni po­sla­nik je du­žan da na­ve­de ko­ja je od­red­ba Po­slov­ni­ka po nje­go­vom mi­šlje­nju po­vri­je­đe­na, da je ci­ti­ra i obra­zlo­ži u če­mu se sa­sto­ji po­vre­da, s tim što mo­že go­vo­ri­ti naj­du­že tri mi­nu­te.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne je du­žan da na­kon to­ga da ob­ja­šnje­nje.

Ako i po­sli­je ob­ja­šnje­nja pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne po­sla­nik osta­je pri to­me da je Po­slov­nik povri­je­đen, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne po­zi­va Na­rod­nu skup­šti­nu da, bez pre­tre­sa, od­lu­či o tom pi­ta­nju.

Na­rod­ni po­sla­nik ne mo­že da uka­zu­je na po­vre­du ovog po­slov­ni­ka na ko­ju je već uka­zao.

Član 139.

Uko­li­ko se na­rod­ni po­sla­nik u svom iz­la­ga­nju na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne iz­ra­zi o dru­gom na­rod­nom po­sla­ni­ku ili čla­nu Vla­de, na­vo­de­ći nje­go­vo ime, pre­zi­me ili funk­ci­ju, od­no­sno po­gre­šno pro­tu­ma­či nje­go­vo iz­la­ga­nje, na­rod­ni po­sla­nik ili član Vla­de na ko­ga se iz­la­ga­nje od­no­si ima pra­vo na re­pli­ku ili ne­ta­čan na­vod.

Uko­li­ko se iz­ra­zi od­no­se na po­sla­nič­ki klub, od­no­sno par­la­men­tar­nu stran­ku, pra­vo na re­pli­ku ili ne­ta­čan na­vod ima pred­sjed­nik klu­ba, od­no­sno pred­stav­nik par­la­men­tar­ne stran­ke.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku ko­ji se pri­ja­vi za re­pli­ku ili ne­ta­čan na­vod, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne odmah da­je ri­ječ, a re­pli­ka ili ne­ta­čan na­vod ne mo­že da tra­je du­že od tri mi­nu­te.

Re­pli­ka je do­zvo­lje­na dva pu­ta, a ne­ta­čan na­vod do­zvo­ljen je jed­nom.

Pred­sje­da­va­ju­ći Na­rod­ne skup­šti­ne iz­u­zet­no ima pra­vo da pre­ki­ne niz od 15 ili vi­še uza­stop­nih repli­ka ili ne­tač­nih na­vo­da i dā ri­ječ po­sla­ni­ci­ma re­dov­no pri­ja­vlje­nim za di­sku­si­ju, uko­li­ko je oči­to do­šlo do od­stu­pa­nja od tač­ke dnev­nog re­da ili uko­li­ko se ko­ri­sti uvre­dlji­va re­to­ri­ka.

Ni­je do­zvo­lje­na re­pli­ka ili ne­ta­čan na­vod na­kon za­vršne ri­je­či. Iz­u­zet­no, pred­sjed­nik Na­rod­ne skupšti­ne mo­že do­zvo­li­ti re­pli­ku na­kon za­vr­šne ri­je­či pred­stav­ni­ku klu­ba po­sla­ni­ka, od­no­sno poslanič­ke gru­pe, ako je u za­vr­šnoj ri­je­či iz­ne­se­no uvre­dlji­vo iz­la­ga­nje o po­sla­nič­kom klu­bu, odnosno po­sla­nič­koj gru­pi, ko­je mo­že tra­ja­ti tri mi­nu­te.

Član 140.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci du­žni su da po­štu­ju do­sto­jan­stvo Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci du­žni su da se jed­ni dru­gim obra­ća­ju sa uva­ža­va­njem.

Ni­je do­zvo­lje­no ko­ri­šće­nje uvre­dlji­vih iz­ra­za, kao ni iz­no­še­nje či­nje­ni­ca i ocje­na ko­je se od­no­se na pri­vat­ni ži­vot dru­gih li­ca.

Za vri­je­me go­vo­ra na­rod­nog po­sla­ni­ka ili dru­gih uče­sni­ka u pre­tre­su ni­je do­zvo­lje­no do­ba­ci­va­nje, ometa­nje go­vor­ni­ka na dru­gi na­čin, ni­ti bi­lo ka­kvo dru­go po­na­ša­nje ko­je ugro­ža­va slo­bo­du go­vo­ra.

Član 141.

Na­rod­ni po­sla­nik ili dru­gi uče­snik u raz­ma­tra­nju od­re­đe­nih pi­ta­nja mo­že go­vo­ri­ti sa­mo o pi­ta­nji­ma koja su na dnev­nom re­du. Ako se go­vor­nik uda­lji od dnev­nog re­da, pred­sjed­nik će ga upo­zo­ri­ti na dnev­ni red.

Uko­li­ko se go­vor­nik i po­sli­je upo­zo­re­nja ne dr­ži dnev­nog re­da, pred­sjed­nik mo­že da mu odu­zme ri­ječ.

Ni­ko ne mo­že pre­ki­da­ti go­vor­ni­ka ni­ti ga opo­mi­nja­ti, osim pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, u slučajevi­ma pred­vi­đe­nim Po­slov­ni­kom.

Član 142.

Raz­ma­tra­nje po­je­di­nih pi­ta­nja je je­din­stve­no, ako ovim po­slov­ni­kom ni­je dru­ga­či­je od­re­đe­no.

Ka­da se pri­li­kom raz­ma­tra­nja pi­ta­nja od op­šteg po­li­tič­kog zna­ča­ja pred­la­že do­no­še­nje de­kla­ra­ci­je, rezo­lu­ci­je ili pre­po­ru­ke, kao i ka­da se raz­ma­tra Pri­je­dlog po­slov­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne ili dru­gog op­šteg ak­ta iz dje­lo­kru­ga Na­rod­ne skup­šti­ne, na sjed­ni­ci se mo­že od­lu­či­ti da se ta­kva pi­ta­nja razmatra­ju odvo­je­no u na­če­lu i po­je­di­no­sti­ma.

U to­ku raz­ma­tra­nja o po­je­di­no­sti­ma Na­rod­na skup­šti­na mo­že od­lu­či­ti da se ras­pra­vlja o di­je­lo­vi­ma, gla­va­ma, od­no­sno odjelj­ci­ma ili o po­je­di­nim čla­no­vi­ma. U to­ku raz­ma­tra­nja o po­je­di­no­sti­ma ras­pra­vlja se i o amand­ma­ni­ma.

Ka­da utvr­di da vi­še ne­ma pri­ja­vlje­nih za uče­šće u ras­pra­vi, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne za­klju­ču­je pre­tres.

V. Od­lu­či­va­nje[uredi]

1. Op­šte od­red­be[uredi]

Član 143.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je gla­sa­njem na­rod­nih po­sla­ni­ka u skla­du s Usta­vom, za­ko­nom i ovim poslovnikom.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je u da­nu za gla­sa­nje za po­je­di­ne tač­ke dnev­nog re­da.

Na po­čet­ku sva­kog za­sje­da­nja ili na­stav­ka za­sje­da­nja dan za gla­sa­nje za po­je­di­ne tač­ke dnev­nog re­da i vri­je­me po­čet­ka od­re­đu­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

U da­nu za gla­sa­nje Na­rod­na skup­šti­na se iz­ja­šnja­va o svim pi­ta­nji­ma o ko­ji­ma je ras­pra­va okon­ča­na.

Član 144.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci gla­sa­ju „za“ pri­je­dlog, „pro­tiv“ pri­je­dlo­ga ili se uz­dr­ža­va­ju od gla­sa­nja.

Akt i amand­man sma­tra se do­ne­se­nim ako je za nje­ga gla­sa­lo vi­še od po­lo­vi­ne ukup­nog bro­ja na­rod­nih po­sla­ni­ka.

2. Jav­no gla­sa­nje[uredi]

Član 145.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je jav­nim gla­sa­njem: upo­tre­bom elek­tron­skog si­ste­ma za gla­sa­nje, di­za­njem ru­ke ili pro­ziv­kom.

Član 146.

Jav­no gla­sa­nje upo­tre­bom elek­tron­skog si­ste­ma za gla­sa­nje vr­ši se na na­čin od­re­đen ovim po­slov­ni­kom.

Di­za­njem ru­ku gla­sa se na na­čin od­re­đen ovim po­slov­ni­kom, i to sa­mo ako si­stem za elek­tron­sko glasanje ni­je u funk­ci­ji, ako se sjed­ni­ca odr­ža­va u pro­sto­ri­ji u ko­joj ne­ma ta­kvog si­ste­ma ili ako Na­rod­na skup­šti­na pret­hod­no o to­me od­lu­či.

Na za­htjev klu­ba po­sla­ni­ka, Na­rod­na skup­šti­na mo­že, bez pre­tre­sa, od­lu­či­ti da se gla­sa pro­ziv­kom, na na­čin odre­đen ovim po­slov­ni­kom.

Član 147.

Gla­sa­nje upo­tre­bom elek­tron­skog si­ste­ma vr­ši se pri­ti­ska­njem od­re­đe­nih ta­ste­ra, uz pret­hod­no ubacivanje iden­ti­fi­ka­ci­o­ne kar­ti­ce, ko­ju ima sva­ki na­rod­ni po­sla­nik, u ure­đaj is­pred sje­di­šta (posla­nič­ka je­di­ni­ca).

Vri­je­me gla­sa­nja upo­tre­bom elek­tron­skog si­ste­ma izno­si 30 se­kun­di.

Po is­te­ku ovog vre­me­na, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne za­klju­ču­je gla­sa­nje i sa­op­šta­va re­zul­tat glasanja.

Re­zul­ta­ti sva­kog gla­sa­nja pri­ka­zu­ju se na mo­ni­to­ri­ma u sa­li Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ra­ču­nar­ski iz­vod sva­kog gla­sa­nja do­sta­vlja se klu­bo­vi­ma po­sla­ni­ka, od­no­sno po­sla­nič­kim gru­pa­ma, na nji­hov za­htjev, kao i slu­žbi Na­rod­ne skup­šti­ne, ra­di sta­vlja­nja na uvid pred­stav­ni­ci­ma sred­sta­va javnog in­for­mi­sa­nja.

Član 148.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci du­žni su da ko­ri­ste is­klju­či­vo svo­je iden­ti­fi­ka­ci­o­ne kar­ti­ce, kao i da se identifi­ku­ju pri ula­sku u sa­lu uba­ci­va­njem kar­ti­ce u po­sla­nič­ku je­di­ni­cu, od­no­sno da se od­ja­ve prili­kom na­pu­šta­nja sa­le.

Za na­rod­nog po­sla­ni­ka ko­ji ko­ri­sti iden­ti­fi­ka­ci­o­nu kar­ti­cu dru­gog na­rod­nog po­sla­ni­ka, od­no­sno na dru­gi na­čin zlo­u­po­tre­blja­va elek­tron­ski si­stem za gla­sa­nje pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne iz­ri­če mjeru uda­lje­nja sa sjed­ni­ce, a gla­sa­nje u ko­jem je zlo­u­po­tre­ba iz­vr­še­na bi­će po­ni­šte­no i od­mah će se pri­stu­pi­ti iden­ti­fi­ka­ci­ji i po­nov­nom gla­sa­nju.

Član 149.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci, pri iz­la­sku iz sa­le Na­rod­ne skup­šti­ne, du­žni su da iden­ti­fi­ka­ci­o­ne kar­ti­ce izvade iz po­sla­nič­ke je­di­ni­ce.

Član 150.

Na­rod­ni po­sla­nik du­žan je da ne­sta­nak svo­je iden­ti­fi­ka­ci­o­ne kar­ti­ce od­mah pri­ja­vi ge­ne­ral­nom sekreta­ru Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku ko­ji iz­gu­bi iden­ti­fi­ka­ci­o­nu kar­ti­cu u to­ku tra­ja­nja sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, Slu­žba Na­rod­ne skup­šti­ne iz­da­će pri­vre­me­nu kar­ti­cu, o če­mu će oba­vi­je­sti­ti Na­rod­nu skup­šti­nu.

Član 151.

Ako se gla­sa di­za­njem ru­ke, na­rod­ni po­sla­ni­ci pr­vo se iz­ja­šnja­va­ju: ko je - „za“ pri­je­dlog, za­tim, ko je - „protiv“ pri­je­dlo­ga i, na kra­ju, ko se - „uz­dr­ža­va“ od gla­sa­nja.

Klub po­sla­ni­ka, od­no­sno po­sla­nič­ka gru­pa mo­že od­re­di­ti jed­nog svog čla­na za kon­tro­lu pre­bro­ja­va­nja gla­so­va.

Na­kon oba­vlje­nog gla­sa­nja, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne za­klju­ču­je gla­sa­nje i sa­op­šta­va re­zul­tat glasa­nja.

Akt i amand­man sma­tra se do­ne­se­nim ako je za nje­ga gla­sa­lo vi­še od po­lo­vi­ne ukup­nog bro­ja na­rod­nih po­sla­ni­ka, od­no­sno Usta­vom pred­vi­đe­na ve­ći­na.

Član 152.

Ako Na­rod­na skup­šti­na od­lu­či da se gla­sa pro­ziv­kom, ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne pro­zi­va na­rod­ne po­sla­ni­ke po azbuč­nom re­du pre­zi­me­na, a sva­ki pro­zva­ni na­rod­ni po­sla­nik usta­je i iz­go­va­ra ri­ječ: „za“, „protiv“, ili: „uz­dr­žan“.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne za­pi­su­je iz­ja­vu na­rod­nog po­sla­ni­ka ili nje­go­vu od­sut­nost, uz nje­go­vo ime i pre­zi­me na spi­sku.

Ako Na­rod­na skup­šti­na od­lu­či da se gla­sa pro­ziv­kom u po­stup­ku iz­bo­ra u ko­me je pred­lo­že­no dva ili vi­še kan­di­da­ta, na­rod­ni po­sla­ni­ci ko­ji pri­stu­pa­ju gla­sa­nju iz­go­va­ra­ju pu­no ime i pre­zi­me kan­di­da­ta za ko­jeg gla­sa­ju.

3. Taj­no gla­sa­nje[uredi]
a) Od­lu­kom Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 153.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je taj­nim gla­sa­njem ka­da je to pred­vi­đe­no za­ko­nom ili od­lu­kom Na­rod­ne skupšti­ne.

Taj­no se gla­sa upo­tre­bom gla­sač­kih li­sti­ća ko­ji se štam­pa­ju u 83 pri­mjer­ka.

Gla­sač­ki li­sti­ći su iste ve­li­či­ne, ob­li­ka i bo­je, a ovje­re­ni su pe­ča­tom Na­rod­ne skup­šti­ne.

Za sva­ko po­no­vlje­no gla­sa­nje, gla­sač­ki li­sti­ći štam­pa­ju se u dru­goj bo­ji.

Član 154.

Na­rod­na skup­šti­na obra­zu­je po­seb­nu ko­mi­si­ju za gla­sa­nje, ko­ja oba­vlja štam­pa­nje i pe­ča­će­nje gla­sač­kih li­sti­ća i vo­di ci­je­li po­stu­pak taj­nog gla­sa­nja.

Gla­sač­ki li­stić sa­dr­ži pri­je­dlog o ko­me se od­lu­ču­je i opre­dje­lje­nje: „za“ i „protiv“. Na dnu glasačkog li­sti­ća, ri­ječ: „za“ je na li­je­voj, a ri­ječ: „protiv“ na de­snoj stra­ni. Na­rod­ni po­sla­nik gla­sa ta­ko što za­o­kru­žu­je ri­ječ: „za“ ili ri­ječ: „protiv“.

Ko­mi­si­ja iz sta­va 1. sa­sta­vlja za­pi­snik, ko­ji pot­pi­su­ju svi čla­no­vi ko­mi­si­je, i pod­no­si iz­vje­štaj o taj­nom gla­sa­nju Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 155.

Pri­li­kom iz­bo­ra i ime­no­va­nja na gla­sač­kim li­sti­ći­ma kan­di­da­ti se na­vo­de re­do­sli­je­dom utvr­đe­nim na li­sti kan­di­da­ta. Is­pred ime­na sva­kog kan­di­da­ta ili li­ste sta­vlja se red­ni broj.

Gla­sa­nje se vr­ši sta­vlja­njem zna­ka “H” u kva­dra­tić ispred ime­na kan­di­da­ta ili li­ste za ko­je na­rod­ni po­sla­nik gla­sa.

Gla­sa­ti se mo­že za naj­vi­še ono­li­ko kan­di­da­ta ko­li­ko se bi­ra, i to iz­me­đu kan­di­da­ta či­ja su ime­na na­ve­de­na na gla­sač­kom li­sti­ću.

Član 156.

Taj­nim gla­sa­njem ru­ko­vo­di ko­mi­si­ja za gla­sa­nje, ko­joj u ra­du po­ma­žu ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skupšti­ne i Slu­žba Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 157.

Po­što je gla­sa­nje za­vr­še­no, ko­mi­si­ja za gla­sa­nje utvr­đu­je re­zul­tat gla­sa­nja u is­toj pro­sto­ri­ji, ili ne­koj dru­goj pro­sto­ri­ji u zgra­di Na­rod­ne skup­šti­ne u ko­joj je gla­sa­nje i oba­vlje­no.

Pri­je otva­ra­nja gla­sač­ke ku­ti­je pre­bro­ja­će se ne­u­ru­če­ni gla­sač­ki li­sti­ći i sta­vi­ti u po­se­ban koverat, ko­ji će bi­ti za­pe­ča­ćen.

Član 158.

Utvr­đi­va­nje re­zul­ta­ta gla­sa­nja ob­u­hva­ta po­dat­ke o broju:

- uru­če­nih gla­sač­kih li­sti­ća;
- upo­tri­je­blje­nih gla­sač­kih li­sti­ća;
- ne­u­po­tri­je­blje­nih gla­sač­kih li­sti­ća;
- ne­va­že­ćih gla­sač­kih li­sti­ća;
- va­že­ćih gla­sač­kih li­sti­ća;
- gla­so­va: „za“ i gla­so­va: „protiv“, od­no­sno, ako se pri­li­kom iz­bo­ra ili ime­no­va­nja gla­sa o vi­še kan­di­da­ta za istu funk­ci­ju, gla­so­va ko­je su do­bi­li po­je­di­ni kan­di­da­ti.

Utvr­đi­va­nje re­zul­ta­ta gla­sa­nja ob­u­hva­ta i kon­sta­ta­ci­ju da je pri­je­dlog iz­gla­san, ili da ni­je izglasan pro­pi­sa­nom ve­ći­nom, od­no­sno ka­da se o iz­bo­ru i ime­no­va­nju gla­sa o dva ili vi­še kan­di­da­ta za istu funk­ci­ju, ko­ji kan­di­dat je iza­bran, od­no­sno ime­no­van.

Član 159.

Ne­va­že­ćim gla­sač­kim li­sti­ćem sma­tra se ne­po­pu­nje­ni gla­sač­ki li­stić i ne­pra­vil­no po­pu­njen gla­sač­ki listić, tj. gla­sač­ki li­stić iz ko­ga se ne mo­že sa si­gur­no­šću utvr­di­ti za ko­ji je pri­je­dlog na­rod­ni po­sla­nik gla­sao.

Pri­li­kom gla­sa­nja o iz­bo­ru i ime­no­va­nju, ne­va­že­ćim gla­sač­kim li­sti­ćem sma­tra se gla­sač­ki li­stić na ko­me je za­o­kru­žen ve­ći broj kan­di­da­ta od bro­ja ko­ji se bi­ra, od­no­sno ime­nu­je.

Član 160.

O utvr­đi­va­nju re­zul­ta­ta gla­sa­nja sa­sta­vlja se za­pi­snik, ko­ji pot­pi­su­ju čla­no­vi ko­mi­si­je za gla­sa­nje.

Iz­vje­štaj o taj­nom gla­sa­nju pod­no­si ko­mi­si­ja za gla­sa­nje i o nje­mu se iz­ja­šnja­va Na­rod­na skup­šti­na.

b) Taj­no gla­sa­nje ko­jim se bi­ra­ju kan­di­da­ti za Vi­je­će na­ro­da Re­pu­bli­ke Srp­ske i Dom na­ro­da Par­la­men­tar­ne skup­šti­ne Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne[uredi]

Član 161.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je taj­nim gla­sa­njem o predlo­že­nim kan­di­da­ti­ma za Vi­je­će na­ro­da Re­pu­bli­ke Srp­ske i Dom na­ro­da Par­la­men­tar­ne skup­šti­ne Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne u skla­du sa za­ko­nom.

Taj­no se gla­sa upo­tre­bom gla­sač­kih li­sti­ća ko­ji se štam­pa­ju u 83 pri­mjer­ka.

Gla­sač­ki li­sti­ći su ovje­re­ni pe­ča­tom Na­rod­ne skup­šti­ne, a obra­zac i for­mu gla­sač­kih li­sti­ća određuje or­gan za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra u skla­du sa za­ko­nom.

G. Odr­ža­va­nje re­da na sjed­ni­ci[uredi]

Član 162.

O re­du na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne sta­ra se pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Zbog po­vre­de re­da na sjed­ni­ci pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že da iz­rek­ne slje­de­će mje­re: opomenu, od­u­zi­ma­nje ri­je­či i uda­lje­nje sa sjed­ni­ce u si­tu­a­ci­ji od­re­đe­noj ovim po­slov­ni­kom.

Na­rod­na skup­šti­na, na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, bez pre­tre­sa mo­že da iz­rek­ne mje­ru uda­lje­nja sa sjed­ni­ce.

Na osno­vu mje­re iz st. 2. i 3. ovog čla­na, Ad­mi­ni­stra­tiv­na ko­mi­si­ja iz­ri­če nov­ča­nu ka­znu u skla­du s od­red­ba­ma čla­na 169. ovog po­slov­ni­ka.

Član 163.

Opo­me­na se iz­ri­če na­rod­nom po­sla­ni­ku ili dru­gom uče­sni­ku u ras­pra­vi:

- ko­ji je pri­šao sve­ča­noj go­vor­ni­ci bez do­zvo­le pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne;
- ko­ji go­vo­ri pri­je ne­go što je za­tra­žio i do­bio ri­ječ;
- ko­ji, i po­red upo­zo­re­nja pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, go­vo­ri o pi­ta­nju ko­je ni­je na dnev­nom redu;
- ako pre­ki­ne go­vor­ni­ka u iz­la­ga­nju ili do­ba­cu­je, od­no­sno ome­ta go­vor­ni­ka ili na dru­gi na­čin ugrožava slo­bo­du go­vo­ra;
- ko­ji se ne­po­sred­no uvre­dlji­vo obra­ća dru­gom po­sla­ni­ku, po­sla­nič­kom klu­bu, po­sla­nič­koj gru­pi ili Vla­di,
- ako iz­no­si či­nje­ni­ce i ocje­ne ko­je se od­no­se na pri­vat­ni ži­vot dru­gih li­ca;
- ako upo­tre­blja­va psov­ke i uvre­dlji­ve iz­ra­ze;
- ako dru­gim po­stup­ci­ma na­ru­ša­va red na sjed­ni­ci ili po­stu­pa pro­tiv­no od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka.

Član 164.

Mje­ra od­u­zi­ma­nja ri­je­či iz­ri­če se na­rod­nom po­sla­ni­ku ili dru­gom uče­sni­ku u ras­pra­vi ko­me su prethodno izre­če­ne dvi­je mje­re opo­me­ne, a ko­ji i po­sli­je to­ga či­ni po­vre­du ovog po­slov­ni­ka iz člana 163. ovog po­slov­ni­ka.

Na­rod­ni po­sla­nik ili dru­gi uče­snik u ras­pra­vi ko­me je iz­re­če­na mje­ra od­u­zi­ma­nja ri­je­či du­žan je da se, bez od­la­ga­nja, pri­dr­ža­va iz­re­če­ne mje­re. U su­prot­nom, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne is­klju­ču­je ozvu­če­nje, a po po­tre­bi od­re­đu­je pa­u­zu.

Mje­ra od­u­zi­ma­nja ri­je­či ne od­no­si se na pra­vo na­rod­nog po­sla­ni­ka na re­pli­ku u da­ljem to­ku sjed­ni­ce.

Pro­tiv od­u­zi­ma­nja ri­je­či po­sla­nik mo­že pri­go­vo­ri­ti. O pri­go­vo­ru od­lu­ču­je Na­rod­na skup­šti­na bez raspra­ve.

Član 165.

Mje­ra uda­lje­nja sa sjed­ni­ce iz­ri­če se na­rod­nom po­sla­ni­ku ili dru­gom uče­sni­ku u ras­pra­vi ko­ji i poslije iz­re­če­ne mje­re od­u­zi­ma­nja ri­je­či ome­ta ili spre­ča­va rad na sjed­ni­ci, ne po­štu­je od­lu­ku predsjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne o iz­ri­ca­nju mje­re od­u­zi­ma­nja ri­je­či ili na­sta­vlja da či­ni dru­ge prekrša­je u smi­slu čla­na 163. ovog po­slov­ni­ka, kao i u dru­gim slu­ča­je­vi­ma od­re­đe­nim ovim poslovnikom.

Mje­ra uda­lje­nja sa sjed­ni­ce mo­že se iz­re­ći na­rod­nom po­sla­ni­ku ili dru­gom uče­sni­ku u ras­pra­vi i bez pret­hod­no iz­re­če­nih mje­ra u slu­ča­ju fi­zič­kog na­pa­da, od­no­sno dru­gog slič­nog po­stup­ka ko­jim se ugroža­va fi­zič­ki ili mo­ral­ni in­te­gri­tet uče­sni­ka sjed­ni­ce u zgra­di Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­me je iz­re­če­na mje­ra uda­lje­nja sa sjed­ni­ce ili sa di­je­la sjed­ni­ce, mo­že od­mah uloži­ti pri­go­vor Na­rod­noj skup­šti­ni u vre­men­skom tra­ja­nju do tri mi­nu­te. O pri­go­vo­ru od­lu­ču­je Narodna skup­šti­na bez raspra­ve.

Na­rod­ni po­sla­nik ili dru­gi uče­snik u ras­pra­vi ko­me je iz­re­če­na mje­ra uda­lje­nja sa sjed­ni­ce du­žan je da se od­mah uda­lji iz sa­le u ko­joj se sjed­ni­ca odr­ža­va.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne od­lu­ču­je da se sa sjed­ni­ce uda­lje go­sti ko­ji re­me­te red sjed­ni­ce.

Uko­li­ko na­rod­ni po­sla­nik ili dru­gi uče­snik u raspra­vi od­bi­je da se uda­lji sa sjed­ni­ce Na­rod­ne skupšti­ne, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne će na­lo­ži­ti slu­žbi ovla­šće­noj za odr­ža­va­nje re­da u zgra­di Na­rod­ne skup­šti­ne da tog na­rod­nog po­sla­ni­ka uda­lji sa sjed­ni­ce i od­re­di­ti pa­u­zu do iz­vr­še­nja mje­re uda­lje­nja.

Član 166.

Ako pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne re­dov­nim mje­ra­ma ne mo­že da odr­ži red na sjed­ni­ci, od­re­di­će pauzu u tra­ja­nju po­treb­nom da se us­po­sta­vi red.

Član 167.

Mje­re ko­je je iz­re­kao pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne pri­mje­nju­ju se dok tra­je pre­tres po tač­ki dnevnog re­da, izu­zev iz čla­na 148, a mje­ra ko­ju iz­rek­ne Na­rod­na skup­šti­na pri­mje­nju­je se za sjednicu na ko­joj je iz­re­če­na.

Član 168.

Od­red­be ovog po­slov­ni­ka o re­du na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne pri­mje­nju­ju se i na sve dru­ge uče­sni­ke na sjed­ni­ci, a shod­no se pri­mje­nju­ju i na sjed­ni­ca­ma od­bo­ra i dru­gih rad­nih ti­je­la.

Član 169.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­me je od­u­ze­ta ri­ječ mo­že se ka­zni­ti nov­ča­nom ka­znom u vi­si­ni do 10% mje­seč­nog iz­no­sa osnov­ne pla­te na­rod­nog po­sla­ni­ka.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­me je iz­re­če­na mje­ra uda­lje­nja sa di­je­la sjed­ni­ce mo­že se ka­zni­ti nov­ča­nom ka­znom u vi­si­ni do 15% mje­seč­nog iz­no­sa osnov­ne pla­te na­rod­nog po­sla­ni­ka.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­me je iz­re­če­na mje­ra uda­lje­nja sa sjed­ni­ce mo­že se ka­zni­ti nov­ča­nom ka­znom u visini do 20% mje­seč­nog iz­no­sa osnov­ne pla­te na­rod­nog po­sla­ni­ka.

Član 170.

Od­lu­ku o nov­ča­noj ka­zni za na­rod­nog po­sla­ni­ka do­no­si Ad­mi­ni­stra­tiv­na ko­mi­si­ja.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku u rad­nom od­no­su u Na­rod­noj skup­šti­ni iz­nos nov­ča­ne ka­zne se od­u­zi­ma od nje­go­vih pri­ma­nja za te­ku­ći mje­sec.

Na­rod­nom po­sla­ni­ku ko­ji ni­je u rad­nom od­no­su u Na­rod­noj skup­šti­ni iz­nos nov­ča­ne ka­zne od­u­zi­ma se od po­sla­nič­kog do­dat­ka ko­ji pri­ma u Na­rod­noj skup­šti­ni za te­ku­ći mje­sec.

V - PO­SEB­NA I SVE­ČA­NA SJED­NI­CA NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE[uredi]

Član 171.

Po­seb­nu sjed­ni­cu mo­gu tra­ži­ti 1/3 na­rod­nih po­sla­ni­ka, pred­sjed­nik Re­pu­bli­ke Srp­ske i Vla­da Republike Srp­ske.

Po­seb­na sjed­ni­ca mo­že se za­ka­za­ti i na za­htjev čla­na Pred­sjed­ni­štva Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne iz Republike Srp­ske, uko­li­ko sma­tra da je od­lu­ka Pred­sjed­ni­štva Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne de­struk­tiv­na po vi­tal­ni in­te­res Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Po­seb­na sjed­ni­ca sa­zi­va se i na za­htjev kan­di­da­ta za pred­sjed­ni­ka Vla­de Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Po­seb­nu sjed­ni­cu mo­že iz­u­zet­no sa­zva­ti i pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne Re­pu­bli­ke Srp­ske u ro­ku ne du­žem od se­dam da­na, uko­li­ko za to po­sto­je na­ro­či­to oprav­da­ni raz­lo­zi, ko­je je na po­čet­ku sjed­ni­ce pred­sjed­nik du­žan obra­zlo­ži­ti.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, u ro­ku od se­dam da­na od da­na pod­no­še­nja za­htje­va, do­sta­vlja za­htjev za po­seb­nu sjed­ni­cu po­sla­ni­ci­ma i Vla­di i za­ka­zu­je sjed­ni­cu Ko­le­gi­ju­ma Na­rod­ne skup­šti­ne, ko­ji odre­đu­je vri­je­me odr­ža­va­nja po­seb­ne sjed­ni­ce.

Po­seb­na sjed­ni­ca mo­že se odr­ža­ti i u pe­ri­o­du iz­me­đu dva za­sje­da­nja, od­no­sno u pe­ri­o­du zim­ske ili ljet­nje pa­u­ze.

Član 172.

Na po­seb­noj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne ra­di se po una­pri­jed utvr­đe­nom dnev­nom re­du, ko­ji je dostavio pod­no­si­lac za­htje­va za odr­ža­va­nje po­seb­ne sjed­ni­ce.

Pred­la­gač ko­ji je zah­ti­je­vao za­ka­zi­va­nje po­seb­ne sjed­ni­ce do­sta­vlja ma­te­ri­jal o pi­ta­nju po ko­jem traži sa­zi­va­nje po­seb­ne sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 173.

Re­do­sli­jed raz­ma­tra­nja ta­ča­ka dnev­nog re­da ne mo­že se mi­je­nja­ti bez sa­gla­sno­sti pred­stav­ni­ka predlaga­ča na či­ji je za­htjev po­seb­na sjed­ni­ca za­ka­za­na.

Član 174.

Na po­seb­noj sjed­ni­ci ne mo­gu se po­sta­vlja­ti po­sla­nič­ka pi­ta­nja.

Član 175.

Na sva osta­la pi­ta­nja na po­seb­noj sjed­ni­ci pri­mje­nju­ju se od­red­be ko­je va­že za re­dov­no za­sje­da­nje.

Član 176.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že odr­ža­ti sve­ča­nu sjed­ni­cu.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne mo­že, po­vo­dom za­ko­nom utvr­đe­nih pra­zni­ka, ili zbog po­sje­te vi­so­kih stra­nih go­sti­ju, sa­zva­ti sve­ča­nu sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne, i po­zva­ti pred­sjed­ni­ka Re­pu­bli­ke Srpske, pred­sjed­ni­ka Vla­de Re­pu­bli­ke Srp­ske, čla­na Pred­sjed­ni­štva Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne iz Re­pu­bli­ke Srp­ske ili vi­so­kog stra­nog zva­nič­ni­ka da se obra­te Na­rod­noj skup­šti­ni.

Na sve­ča­noj sjed­ni­ci, osim obra­ća­nja po­zva­nih zva­nič­ni­ka, ne po­sta­vlja­ju se po­sla­nič­ka pi­ta­nja, ne raz­ma­tra­ju se dru­ge tač­ke dnev­nog re­da, ni­ti se otva­ra po­sla­nič­ka ras­pra­va.

VI - ZA­PI­SNIK I BI­LjE­ŠKE[uredi]

Član 177.

O ra­du sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne vo­di se za­pi­snik.

Za­pi­snik sa­dr­ži osnov­ne po­dat­ke o ra­du na sjed­ni­ci i da­tim pri­je­dlo­zi­ma i za­ključ­ci­ma usvo­je­nim na sjed­ni­ci.

U za­pi­snik se uno­se i re­zul­ta­ti gla­sa­nja o po­je­di­nim pi­ta­nji­ma.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­ji je na sjed­ni­ci iz­dvo­jio mi­šlje­nje mo­že tra­ži­ti da se bit­ni di­je­lo­vi nje­go­ve izja­ve une­su u za­pi­snik.

O iz­ra­di za­pi­sni­ka sta­ra se ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne.

Za­pi­snik se upu­ću­je na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma sa po­zi­vom za na­red­nu sjed­ni­cu.

Za­pi­snik na ko­ji ni­su sta­vlje­ne pri­mjed­be, od­no­sno u ko­ji su, pre­ma pri­hva­će­nim pri­mjed­ba­ma, unesene iz­mje­ne, usva­ja se bez ras­pra­ve.

Usvo­je­ni za­pi­snik pot­pi­su­ju pred­sjed­nik i ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne.

Za isti­ni­tost za­pi­sni­ka od­go­vo­ran je ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 178.

O ra­du sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne iz­ra­đu­ju se ste­no­gra­mi.

Sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne se ton­ski i vi­deo sni­ma­ju.

Član 179.

Na­rod­ni po­sla­ni­ci i dru­gi uče­sni­ci u ra­du Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu, na lič­ni za­htjev, iz­vr­ši­ti uvid u ste­no­gram, dio ko­ji sa­dr­ži nji­ho­vo iz­la­ga­nje, i tra­ži­ti da se u ste­no­gra­mu iz­vr­še iz­mje­ne redakcijske pri­ro­de u ro­ku od se­dam da­na od iz­vr­še­nog uvi­da u ste­no­gram. Ovim iz­mje­na­ma ne mo­že se mi­je­nja­ti smi­sao i su­šti­na iz­la­ga­nja.

Ako ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne ospo­ri da iz­mje­ne ko­je se tra­že ni­su re­dak­cij­ske pri­ro­de, o spor­nom pi­ta­nju od­lu­ču­je Na­rod­na skup­šti­na, bez raz­ma­tra­nja.

Ste­no­gra­mi se pri­la­žu uz usvo­je­ni za­pi­snik.

Član 180.

Ure­đi­va­nje, iz­da­va­nje i ču­va­nje ste­no­gra­ma, od­no­sno ton­skih i vi­deo sni­ma­ka sa sjed­ni­ce Na­rod­ne skupšti­ne re­gu­li­še se po­seb­nim pro­pi­si­ma.

VII - PRO­GRAM RA­DA[uredi]

Član 181.

Na­rod­na skup­šti­na do­no­si pro­gram ra­da za ka­len­dar­sku go­di­nu.

Iz­u­zet­no, Na­rod­na skup­šti­na mo­že do­ni­je­ti pro­gram ra­da i za du­ži i kra­ći vre­men­ski pe­ri­od.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne pred­la­že pro­gram ra­da Na­rod­ne skup­šti­ne, na­kon pri­ba­vlje­nog Pro­gra­ma ra­da Vla­de Re­pu­bli­ke Srp­ske i pri­je­dlo­ga skup­štin­skih rad­nih ti­je­la, po­sla­nič­kih klu­bo­va i gru­pa.

Pro­gra­mom ra­da utvr­đu­ju se po­slo­vi i za­da­ci Na­rod­ne skup­šti­ne i nji­hov osnov­ni sa­dr­žaj, no­si­o­ci poslo­va i za­da­ta­ka i ro­ko­vi raz­ma­tra­nja po­je­di­nih pi­ta­nja.

VI­II - AK­TI SKUP­ŠTI­NE I PO­STU­PAK ZA DO­NO­ŠE­NjE[uredi]

1. Ak­ti Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 182.

Na­rod­na skup­šti­na, po­red Usta­va, do­no­si za­ko­ne, pro­stor­ni plan, bu­džet, de­kla­ra­ci­je, re­zo­lu­ci­je, pre­po­ru­ke, od­lu­ke i za­ključ­ke i da­je auten­tič­no tu­ma­če­nje aka­ta ko­je do­no­si.

Član 183.

De­kla­ra­ci­jom se iz­ra­ža­va stav Na­rod­ne skup­šti­ne o op­štem pi­ta­nju po­li­ti­ke u ve­zi sa pra­vi­ma i dužnosti­ma Re­pu­bli­ke.

Član 184.

Re­zo­lu­ci­jom se uka­zu­je na sta­nje i pro­ble­me u od­re­đe­noj obla­sti dru­štve­nog ži­vo­ta, utvr­đu­je politika ko­ju tre­ba spro­vo­di­ti u toj obla­sti i da­je smjer­ni­ce za spro­vo­đe­nje te po­li­ti­ke, od­no­sno pred­vi­đa­ju mje­re za nje­no spro­vo­đe­nje.

Član 185.

Pre­po­ru­kom se iz­ra­ža­va mi­šlje­nje Na­rod­ne skup­šti­ne o pi­ta­nji­ma od zna­ča­ja za rad dr­žav­nih or­ga­na i orga­ni­za­ci­ja i pred­la­žu mje­re ko­je ti or­ga­ni, or­ga­ni­za­ci­je i za­jed­ni­ce tre­ba da pre­du­zmu ra­di rješa­va­nja pi­ta­nja na ko­je se uka­zu­je u skla­du sa nji­ho­vim pra­vi­ma i du­žno­sti­ma.

Član 186.

Od­lu­ka se do­no­si kao akt iz­vr­ša­va­nja pra­va i du­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, kao iz­vr­šni pro­pis, ili kao akt re­gu­li­sa­nja unu­tra­šnje or­ga­ni­za­ci­je i od­no­sa u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Od­lu­kom se od­lu­ču­je o iz­bo­ru, ime­no­va­nju i ra­zr­je­še­nju, o po­tvr­di ili o da­va­nju sa­gla­sno­sti na ak­te or­ga­ni­za­ci­ja i za­jed­ni­ca, kao i o dru­gim po­slo­vi­ma iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne utvr­đe­nim Ustavom i ovim po­slov­ni­kom.

Od­lu­ka kao iz­vr­šni pro­pis je akt ko­ji se do­no­si ra­di iz­vr­ša­va­nja za­ko­na.

Od­lu­ke mo­gu da do­no­se i skup­štin­ske ko­mi­si­je i od­bo­ri za pi­ta­nja za ko­ja su ovla­šće­ne za­ko­nom ili ovim po­slov­ni­kom.

Od­lu­kom kao ak­tom ure­đi­va­nja unu­tra­šnje or­ga­ni­za­ci­je i od­no­sa od­lu­ču­je se o obra­zo­va­nju rad­nih ti­je­la i o dru­gim od­no­si­ma u Na­rod­noj skup­šti­ni, ako to ni­je ure­đe­no Po­slov­ni­kom.

Član 187.

Za­ključ­kom se utvr­đu­je po­li­ti­ka iz­vr­ša­va­nja za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta ko­je do­no­si Narodna skup­šti­na, da­ju smjer­ni­ce za spro­vo­đe­nje te po­li­ti­ke i utvr­đu­ju oba­ve­ze Vla­de, mi­ni­star­stva i po­seb­nih or­ga­ni­za­ci­ja u spro­vo­đe­nju te po­li­ti­ke, pri­pre­ma­nju za­ko­na i dru­gih aka­ta.

Za­ključ­ci se do­sta­vlja­ju or­ga­ni­ma i or­ga­ni­za­ci­ja­ma na ko­je se od­no­se. Na­rod­na skup­šti­na mo­že odlučiti da se za­ključ­ci ko­ji­ma se utvr­đu­ju sta­vo­vi i gle­di­šta o zna­čaj­nim pi­ta­nji­ma ob­ja­ve i u „Službe­nom gla­sni­ku Re­pu­bli­ke Srp­ske“.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že do­no­si­ti za­ključ­ke i o svo­me ra­du i o ra­du svo­jih ti­je­la, ko­je je obra­zo­va­la i ra­du Slu­žbe Na­rod­ne skup­šti­ne.

Rad­na ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu do­no­si­ti za­ključ­ke sa­mo o svom ra­du.

Za­ključ­ci se, u pra­vi­lu, ne raz­ma­tra­ju kao po­seb­ne tač­ke dnev­nog re­da, osim uz pret­hod­nu sa­gla­snost Za­ko­no­dav­nog od­bo­ra i nad­le­žnog rad­nog ti­je­la, a pred­la­žu se na raz­ma­tra­ne ak­te u Na­rod­noj skupštini.

Za­ključ­ci se ne mo­gu do­no­si­ti uko­li­ko pret­hod­no razma­tra­ni akt ni­je usvo­jen.

Član 188.

Tekst za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa i ak­ta ko­ji do­no­si Na­rod­na skup­šti­na pot­pi­su­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na ori­gi­nal­ni tekst za­ko­na sta­vlja se pe­čat Re­pu­bli­ke, a na ori­gi­nal­ni tekst dru­gih pro­pi­sa i aka­ta sta­vlja se pe­čat Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pod ori­gi­na­lom za­ko­na, od­no­sno dru­gog pro­pi­sa i op­šteg ak­ta Na­rod­ne skup­šti­ne pod­ra­zu­mi­je­va se tekst tog ak­ta usvo­jen na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, ili usa­gla­šen na Za­jed­nič­koj ko­mi­si­ji Narodne skup­šti­ne i Vi­je­ća na­ro­da, u skla­du sa Usta­vom Re­pu­bli­ke Srp­ske.

O sta­vlja­nju pe­ča­ta na ori­gi­na­le za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta i nji­ho­vom ču­va­nju i evidentiranju sta­ra se ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 189.

Za­ko­ni, dru­gi pro­pi­si i op­šti ak­ti Na­rod­ne skup­šti­ne, kao i auten­tič­na tu­ma­če­nja ob­ja­vlju­ju se u „Slu­žbe­nom gla­sni­ku Re­pu­bli­ke Srp­ske“, u skla­du sa za­ko­nom.

O ob­ja­vlji­va­nju za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta Na­rod­ne skup­šti­ne i auten­tič­nih tu­ma­če­nja sta­ra se ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne, na osno­vu ori­gi­nal­nog tek­sta za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa i op­šteg ak­ta Na­rod­ne skup­šti­ne ili auten­tič­nog tu­ma­če­nja da­je isprav­ke even­tu­al­nih gre­ša­ka u ob­ja­vlji­va­nju tek­sta i gre­ša­ka teh­nič­ke pri­ro­de.

2. Do­no­še­nje za­ko­na[uredi]

Član 190.

Pra­vo pred­la­ga­nja za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta ima­ju na­rod­ni po­sla­ni­ci, pred­sjed­nik Republi­ke, Vla­da i naj­ma­nje tri hi­lja­de bi­ra­ča.

Član 191.

Ini­ci­ja­ti­vu za do­no­še­nje za­ko­na ili dru­gih aka­ta iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu da­ti skupštine op­šti­na i gra­do­va, pri­vred­na dru­štva, dru­ge or­ga­ni­za­ci­je, po­li­tič­ke or­ga­ni­za­ci­je, udruženja i gra­đa­ni.

Ini­ci­ja­ti­va za do­no­še­nje za­ko­na pod­no­si se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne, ko­ji je do­sta­vlja nadležnom rad­nom ti­je­lu, Za­ko­no­dav­nom od­bo­ru i Vla­di. Nad­le­žno rad­no ti­je­lo i Vla­da du­žni su da u ro­ku od 90 da­na do­sta­ve mi­šlje­nje o na­ve­de­noj ini­ci­ja­ti­vi.

Po­sli­je pri­ba­vlje­nih mi­šlje­nja Vla­de i nad­le­žnog rad­nog ti­je­la, Za­ko­no­dav­ni od­bor, u da­ljem ro­ku od 90 da­na, od­lu­ču­je o ini­ci­ja­ti­vi. Ako Za­ko­no­dav­ni od­bor sma­tra da je ini­ci­ja­ti­va osno­va­na, pred­lo­ži­će Na­rod­noj skup­šti­ni da se do­ne­se od­lu­ka o na­či­nu na ko­ji će se iz­ra­di­ti i pod­ni­je­ti na­crt, od­no­sno pri­je­dlog za­ko­na.

O sta­vo­vi­ma po­vo­dom ini­ci­ja­ti­ve oba­vje­šta­va se pod­no­si­lac ini­ci­ja­ti­ve.

Član 192.

Pred­la­gač za­ko­na mo­že upu­ti­ti obra­zlo­žen pri­je­dlog da se iz­vr­ši pret­hod­no raz­ma­tra­nje.

Ako Ko­le­gi­jum Na­rod­ne skup­šti­ne od­lu­či da se iz­vr­ši pret­hod­no raz­ma­tra­nje, pred­sjed­nik Na­rod­ne skupšti­ne upu­ću­je pri­je­dlog iz sta­va 1. ovog čla­na nad­le­žnom rad­nom ti­je­lu Na­rod­ne skup­šti­ne u kome će se to ras­pra­vi­ti.

U pret­hod­noj ras­pra­vi uče­stvu­ju pred­la­gač, Vla­da ako ni­je pred­la­gač, za­in­te­re­so­va­ne aso­ci­ja­ci­je, na­uč­ne i struč­ne in­sti­tu­ci­je, or­ga­ni i or­ga­ni­za­ci­je.

Na za­htjev rad­nog ti­je­la u pret­hod­noj ras­pra­vi svo­je mi­šlje­nje da­je Za­ko­no­dav­ni od­bor.

Po pret­hod­no iz­vr­še­noj ras­pra­vi rad­no ti­je­lo da­je mi­šlje­nje, ko­je za­tim ša­lje pred­la­ga­ču.

Pred­la­gač za­ko­na u obra­zlo­že­nju na­cr­ta za­ko­na obra­zla­že mi­šlje­nje rad­nog ti­je­la o pret­hod­no iz­vr­še­noj raspra­vi.

a) Po­kre­ta­nje po­stup­ka za do­no­še­nje za­ko­na[uredi]

Član 193.

Po­stu­pak za do­no­še­nje za­ko­na po­kre­će se pod­no­še­njem na­cr­ta za­ko­na.

Na­crt za­ko­na sa­dr­ži, po­red tek­sta za­ko­na, ustav­ni osnov za do­no­še­nje za­ko­na, mi­šlje­nje Se­kre­ta­ri­ja­ta za za­ko­no­dav­stvo o sa­gla­sno­sti na­cr­ta sa Usta­vom i prav­nim si­ste­mom i uskla­đe­nost sa pra­vi­li­ma norma­tiv­no­prav­ne teh­ni­ke, iz­ja­vu o uskla­đe­no­sti sa pro­pi­si­ma Evrop­ske Uni­je, raz­lo­ge zbog ko­jih se do­no­si za­kon i po­slje­di­ce ko­je će pro­i­za­ći za ma­te­ri­jal­ni i dru­gi po­lo­žaj gra­đa­na, pri­vred­nih društa­va i dru­gih or­ga­ni­za­ci­ja i ocje­nu i izvo­re po­treb­nih sred­sta­va za sprovo­đe­nje za­ko­na.

Po­je­di­na za­kon­ska rje­še­nja mo­gu se da­ti u al­ter­na­ti­va­ma sa obra­zlo­že­njem sva­ke od pred­lo­že­nih alterna­ti­va.

Uz na­crt za­ko­na da­je se obra­zlo­že­nje osnov­nih rje­še­nja sa­dr­ža­nih u na­cr­tu za­ko­na.

Uko­li­ko se na­cr­tom da­ju iz­mje­ne ili do­pu­ne za­ko­na, u pri­lo­gu na­cr­ta pred­la­gač oba­ve­zno do­sta­vlja pre­pis odred­bi ko­je se mi­je­nja­ju i tekst pred­lo­že­nih iz­mje­na ugra­đen u osnov­ni tekst za­ko­na.

Član 194.

Na­crt za­ko­na pod­no­si se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­crt za­ko­na pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne do­sta­vlja po­sla­ni­ci­ma i nad­le­žnim rad­nim ti­je­li­ma na­kon uvr­šta­va­nja u dnev­ni red Na­rod­ne skup­šti­ne, u pra­vi­lu naj­ka­sni­je de­set da­na pri­je sjed­ni­ce na ko­joj će se na­crt raz­ma­tra­ti.

Na­crt za­ko­na či­ji pred­la­gač ni­je Vla­da pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne će do­sta­vi­ti Vla­di da ona o nje­mu da mi­šlje­nje.

b) Raz­ma­tra­nje na­cr­ta za­ko­na u rad­nim ti­je­li­ma[uredi]

Član 195.

Pri­je raz­ma­tra­nja na­cr­ta za­ko­na na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, na­crt za­ko­na raz­ma­tra­ju Za­ko­no­dav­ni od­bor i rad­no ti­je­lo u či­jem je dje­lo­kru­gu pi­ta­nje ko­je se za­ko­nom ure­đu­je (u da­ljem tek­stu: nadležno rad­no ti­je­lo).

Na­crt za­ko­na mo­gu raz­ma­tra­ti i dru­ga rad­na ti­je­la, ako su u nje­mu ob­u­hva­će­na po­je­di­na pi­ta­nja ko­ja su u dje­lo­kru­gu tih rad­nih ti­je­la (u da­ljem tek­stu: za­in­te­re­so­va­no rad­no ti­je­lo).

U ra­du rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, pri­li­kom raz­ma­tra­nja na­cr­ta i pri­je­dlo­ga za­ko­na, mo­gu učestvo­va­ti po­zva­ni pred­stav­ni­ci udru­že­nja i aso­ci­ja­ci­ja za­in­te­re­so­va­nih za do­no­še­nje za­ko­na ko­ji raz­ma­tra rad­no ti­je­lo, a ko­ji je u di­rekt­noj ve­zi sa in­te­re­si­ma udru­že­nja ili aso­ci­ja­ci­ja.

Član 196.

Na­crt za­ko­na u rad­nim ti­je­li­ma raz­ma­tra se na na­čin i pre­ma po­stup­ku pred­vi­đe­nom za raz­ma­tra­nje nacr­ta za­ko­na u Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 197.

Nad­le­žno rad­no ti­je­lo mo­že da raz­ma­tra i mi­šlje­nje i pri­je­dlo­ge Vla­de, ako ona ni­je pred­la­gač na­cr­ta i dru­gih rad­nih ti­je­la.

Ka­da raz­mo­tri na­crt za­ko­na, nad­le­žno rad­no ti­je­lo pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni iz­vje­štaj sa mi­šlje­njem i sta­vo­vi­ma iz­ne­se­nim u to­ku raz­ma­tra­nja.

U iz­vje­šta­ju ko­ji pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni nad­le­žno rad­no ti­je­lo mo­že da­ti mi­šlje­nje i o sta­vo­vi­ma i pri­je­dlo­zi­ma Vla­de i dru­gih rad­nih ti­je­la.

Član 198.

Za­ko­no­dav­ni od­bor raz­ma­tra na­crt za­ko­na i pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni iz­vje­štaj sa mi­šlje­njem i prijedlo­zi­ma.

Ako Za­ko­no­dav­ni od­bor usvo­ji mi­šlje­nje da po­je­di­na rje­še­nja na­cr­ta ni­su u skla­du sa ustav­no-prav­nim si­ste­mom, o to­me će od­mah upo­zna­ti pred­la­ga­ča.

Ako pred­la­gač za­ko­na ne pri­hva­ti upo­zo­re­nje Za­ko­no­dav­nog od­bo­ra da ne po­sto­ji ustav­ni osnov za donoše­nje za­ko­na ili da po­je­di­na rje­še­nja u na­cr­tu za­ko­na ni­su u skla­du sa Usta­vom i prav­nim sistemom, pred­la­gač za­ko­na i Za­ko­no­dav­ni od­bor, du­žni su da, pri­je sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, pono­vo za­jed­nič­ki raz­mo­tre da­to upo­zo­re­nje i o to­me pod­ne­su iz­vje­štaj Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 199.

Iz­vje­šta­ji rad­nih ti­je­la do­sta­vlja­ju se Na­rod­noj skup­šti­ni.

Na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma i pred­la­ga­či­ma iz­vje­šta­ji se do­sta­vlja­ju naj­ka­sni­je pred po­če­tak raz­ma­tra­nja akta na ko­ji se iz­vje­štaj od­no­si u Na­rod­noj skup­šti­ni.

v) Raz­ma­tra­nje na­cr­ta za­ko­na na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 200.

Pod­no­si­lac na­cr­ta za­ko­na, od­no­sno nje­gov pred­stav­nik da­je na po­čet­ku i na kra­ju pre­tre­sa na sjednici Na­rod­ne skup­šti­ne obra­zlo­že­nje na­cr­ta i na kra­ju pre­tre­sa obja­šnje­nja i iz­ja­šnja­va se o iznese­nim pri­je­dlo­zi­ma i mi­šlje­nji­ma.

Iz­vje­sti­lac rad­nog ti­je­la ko­je je raz­ma­tra­lo na­crt za­ko­na na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne iz­no­si stavo­ve i mi­šlje­nja rad­nog ti­je­la.

Pred­stav­nik Vla­de mo­že uče­stvo­va­ti u pre­tre­su na­cr­ta za­ko­na i ako taj pri­je­dlog ni­je pod­ni­je­la Vlada.

Član 201.

Raz­ma­tra­nje na­cr­ta za­ko­na ob­u­hva­ta je­din­stve­nu raspra­vu: o ustav­nom osno­vu za do­no­še­nje za­ko­na, o uskla­đe­no­sti sa pro­pi­si­ma Evrop­ske Uni­je, raz­lo­zi­ma zbog ko­jih se do­no­si za­kon, po­slje­di­ca­ma ko­je će pro­i­za­ći za ma­te­ri­jal­ni i dru­gi po­lo­žaj gra­đa­na, pri­vred­nih dru­šta­va i dru­gih or­ga­ni­za­ci­ja i zajed­ni­ca, o ocje­ni i iz­vo­ri­ma po­treb­nih sred­sta­va za sprovo­đe­nje za­ko­na i o tek­stu na­cr­ta za­ko­na.

Na­crt za­ko­na pod­no­si­lac mo­že po­vu­ći sve do za­vr­šet­ka raz­ma­tra­nja na­cr­ta, a naj­ka­sni­je u za­vr­šnoj rije­či, na­kon okon­ča­nog raz­ma­tra­nja.

Član 202.

Po za­vr­še­nom raz­ma­tra­nju Na­rod­na skup­šti­na, u Da­nu za gla­sa­nje iz­ja­šnja­va se o na­cr­tu, a mo­že zaključkom utvr­di­ti do­dat­ne sta­vo­ve, pri­je­dlo­ge i mi­šlje­nja o na­cr­tu i upu­ti­ti ih pod­no­si­o­cu na­cr­ta da ih uzme u ob­zir pri­li­kom iz­ra­de pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že od­re­di­ti or­ga­ne i or­ga­ni­za­ci­je ko­je će pred­la­gač kon­sul­to­va­ti pri iz­ra­di pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Član 203.

Ako su pri­mjed­be na tekst na­cr­ta za­ko­na zna­čaj­ne ili su ve­ćeg obi­ma, Na­rod­na skup­šti­na mo­že odlučiti da se na­crt za­ko­na vra­ti pod­no­si­o­cu ra­di do­ra­de ili iz­ra­de no­vog na­cr­ta.

g) Jav­na ras­pra­va o na­cr­tu za­ko­na[uredi]

Član 204.

Po­sli­je usva­ja­nja na­cr­ta za­ko­na, Na­rod­na skup­šti­na mo­že od­lu­či­ti da se na­crt sta­vi na jav­nu raspravu, ako se za­ko­nom ure­đu­ju pi­ta­nja ko­ja su od po­seb­nog zna­ča­ja za gra­đa­ne i ako je neo­p­hod­no da se kon­sul­tu­ju or­ga­ni, or­ga­ni­za­ci­je, na­uč­ne i struč­ne in­sti­tu­ci­je i za­in­te­re­so­va­ni gra­đa­ni.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že za­ključ­kom na­lo­ži­ti nad­le­žnom rad­nom ti­je­lu da o na­cr­tu za­ko­na or­ga­ni­zu­je jav­no sa­slu­ša­nje ili struč­nu ras­pra­vu. Za­ključ­kom ko­jim se na­la­že or­ga­ni­zo­va­nje jav­nog sa­slu­ša­nja ili struč­ne ras­pra­ve od­re­di­će se rok u ko­jem se sa­slu­ša­nje, od­no­sno ras­pra­va tre­ba odr­ža­ti.

Član 205.

Na­rod­na skup­šti­na do­no­si za­klju­čak ko­jim se na­crt za­ko­na sta­vlja na jav­nu ras­pra­vu i od­re­đu­je rok do 90 da­na u ko­me tre­ba da se spro­ve­de jav­na ras­pra­va.

Za­klju­čak se ob­ja­vlju­je u dnev­nim no­vi­na­ma ili jav­nom RTV ser­vi­su.

Na­crt za­ko­na, uz za­klju­čak iz sta­va 1. ovog čla­na, ob­ja­vlju­je se na in­ter­net stra­ni­ci Na­rod­ne skupšti­ne.

Član 206.

Iz­vje­štaj o re­zul­ta­ti­ma jav­ne ras­pra­ve do­sta­vlja se Na­rod­noj skup­šti­ni uz pri­je­dlog za­ko­na.

Iz­vje­štaj iz pret­hod­nog sta­va sa­dr­ži mi­šlje­nja i pri­je­dlo­ge iz­ne­se­ne u jav­noj ras­pra­vi.

Član 207.

Na­kon pro­te­ka ro­ka od šest mje­se­ci od usva­ja­nja na­cr­ta za­ko­na u Na­rod­noj skup­šti­ni, isti se ne mo­že pod­ni­je­ti u for­mi pri­je­dlo­ga za­ko­na na raz­ma­tra­nje, već se sma­tra da je pred­la­gač od istog od­u­stao.

d) Pri­je­dlog za­ko­na[uredi]

Član 208.

Pri­je­dlog za­ko­na se pod­no­si u ob­li­ku u ko­me se do­no­si za­kon i mo­ra bi­ti obra­zlo­žen.

Obra­zlo­že­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na ob­u­hva­ta ustav­ni osnov za do­no­še­nje za­ko­na, mi­šlje­nje Se­kre­ta­ri­ja­ta za za­ko­no­dav­stvo o sa­gla­sno­sti pri­je­dlo­ga sa Usta­vom i prav­nim si­ste­mom i uskla­đe­nost sa pra­vi­li­ma nor­ma­tiv­no­prav­ne teh­ni­ke, iz­ja­vu o uskla­đe­no­sti sa pro­pi­si­ma Evrop­ske Uni­je, pi­ta­nja ko­ja se prijedlo­gom za­ko­na ure­đu­ju, ob­ja­šnje­nja osnov­nih prav­nih in­sti­tu­ta, po­slje­di­ca ko­je će iz pred­lo­že­nih rje­še­nja pro­i­za­ći, ocje­nu i iz­vo­re po­treb­nih sred­sta­va za sprovo­đe­nje za­ko­na, kao i dru­ga zna­čaj­na pi­ta­nja u ve­zi sa pred­lo­že­nim rje­še­nji­ma.

Pred­la­gač je du­žan da u obra­zlo­že­nju na­ve­de raz­li­ke u rje­še­nji­ma sa­dr­ža­nim u pri­je­dlo­gu za­ko­na u odno­su na na­crt i raz­lo­ge zbog ko­jih su na­sta­le te raz­li­ke, pri­je­dlo­ge i mi­šlje­nja na na­crt za­ko­na ko­je pred­la­gač ni­je usvo­jio i raz­lo­ge zbog ko­jih ih ni­je usvo­jio.

Uko­li­ko se pri­je­dlo­gom da­ju iz­mje­ne ili do­pu­ne za­ko­na, u pri­lo­gu pri­je­dlo­ga pred­la­gač oba­ve­zno dosta­vlja pre­pis od­red­bi ko­je se mi­je­nja­ju i tekst pred­lo­že­nih izmje­na ugra­đen u osnov­ni tekst zakona.

Član 209.

Pri­je­dlog za­ko­na pod­no­si se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pri­je­dlog za­ko­na pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne upu­ću­je na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma, u pra­vi­lu naj­ka­sni­je 10 da­na pri­je sjed­ni­ce na ko­joj će se pri­je­dlog za­ko­na raz­ma­tra­ti.

đ) Raz­ma­tra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na u rad­nim ti­je­li­ma[uredi]

Član 210.

Od­red­be ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na raz­ma­tra­nje na­cr­ta za­ko­na u rad­nim ti­je­li­ma pri­mje­nju­ju se i na razma­tra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Kod raz­ma­tra­nja pri­je­dlo­ga za­ko­na rad­no ti­je­lo ima i pra­va iz čl. 40. i 41. ovog po­slov­ni­ka.

e) Raz­ma­tra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne[uredi]

Član 211.

Tekst pri­je­dlo­ga za­ko­na raz­ma­tra se na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne.

Po za­vr­šet­ku raz­ma­tra­nja pri­je­dlo­ga za­ko­na, Na­rod­na skup­šti­na u Da­nu za gla­sa­nje od­lu­ču­je o podnesenim amand­ma­ni­ma, a po­tom o pri­je­dlo­gu za­ko­na u cje­li­ni.

Pri­je­dlog za­ko­na pod­no­si­lac mo­že po­vu­ći sve do za­vr­šet­ka raz­ma­tra­nja pri­je­dlo­ga, a naj­ka­sni­je u zavr­šnoj rije­či.

Ako Skup­šti­na ne usvo­ji pred­lo­že­ni za­kon, do­no­še­nje istog za­ko­na ne mo­že se pred­lo­ži­ti pri­je is­te­ka tri mje­se­ca od da­na ka­da za­kon ni­je usvo­jen, a pri­je to­ga vre­me­na sa­mo ako Na­rod­na skup­šti­na odluči da taj rok skra­ti.

ž) Amand­ma­ni[uredi]

Član 212.

Pri­je­dlog za iz­mje­nu i do­pu­nu pri­je­dlo­ga za­ko­na - amand­man se pod­no­si pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skupštine u pi­sa­nom ob­li­ku s obra­zlo­že­njem sve do za­klju­či­va­nja razma­tra­nja pri­je­dlo­ga.

Ako se pri­je­dlo­gom za­ko­na mi­je­nja ili do­pu­nja­va za­kon, amand­ma­ni se mo­gu pod­no­si­ti sa­mo na čla­no­ve pred­lo­že­nih iz­mje­na i do­pu­na.

Amand­ma­ne mo­gu da pod­no­se ovla­šće­ni pred­la­ga­či za­ko­na, kao i rad­na ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne.

Amand­ma­ni na bu­džet, oba­ve­zno, po­red po­zi­ci­je na ko­ju se vr­ši tran­sfer sred­sta­va, mo­ra­ju sa­dr­ža­va­ti i po­zi­ci­ju sa ko­je se tran­sfer vr­ši.

Član 213.

Amand­man na pri­je­dlog za­ko­na pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne upu­ću­je po­sla­ni­ci­ma, pred­la­ga­ču i Vladi, ako ona ni­je pred­la­gač za­ko­na.

Član 214.

Ako u ras­pra­vi o pod­ne­se­nim amand­ma­ni­ma na­rod­ni po­sla­nik ili član Vla­de upo­zo­ri na nji­ho­vu suprotnost sa od­red­ba­ma Usta­va ili se mi­je­nja­ju na­če­la na ko­ji­ma se za­sni­va za­kon, sjed­ni­ca se mo­že pre­ki­nu­ti dok Za­ko­no­dav­ni od­bor ne do­sta­vi mi­šlje­nje.

Član 215.

Amand­man po­sta­je sa­stav­ni dio pri­je­dlo­ga za­ko­na i o nje­mu Na­rod­na skup­šti­na ne gla­sa odvo­je­no, ako ga je pod­nio pred­la­gač za­ko­na, ako ga je usvo­ji­lo nad­le­žno rad­no ti­je­lo u skla­du sa čl. 40. i 41. ovog po­slov­ni­ka ili se sa pod­ne­se­nim amand­ma­nom sa­gla­sio pred­la­gač.

Član 216.

O amand­ma­ni­ma na pri­je­dlog za­ko­na, u Da­nu za gla­sa­nje, ima pra­vo da se iz­ja­sni pred­la­gač za­ko­na, uz obra­zlo­že­nje raz­lo­ga za pri­hva­ta­nje ili od­bi­ja­nje amand­ma­na.

Pod­no­si­lac amandmanā ko­ji ni­su pri­hva­će­ni od stra­ne pred­la­ga­ča, ima pra­vo da u tra­ja­nju od naj­vi­še tri mi­nu­te ko­men­ta­ri­še iz­ja­šnja­va­nje i mo­že da tra­ži da se o nji­ma gla­sa.

Vla­da ima pra­vo da se iz­ja­sni o amand­ma­nu i ako ona ni­je pred­la­gač za­ko­na.

Član 217.

Da bi se pod­ne­se­ni amand­man, na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gao de­talj­ni­je raz­mo­tri­ti ili da bi se oba­vi­le do­dat­ne kon­sul­ta­ci­je o pri­je­dlo­gu za­ko­na, Na­rod­na skup­šti­na mo­že, na pri­je­dlog predsjednika Na­rod­ne skup­šti­ne, pred­la­ga­ča ili Vla­de, pre­ki­nu­ti raz­ma­tra­nje i na­knad­no na­sta­vi­ti na is­toj sjed­ni­ci, ili od­lo­ži­ti za jed­nu od na­red­nih sjed­ni­ca Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 218.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že, na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne, Za­ko­no­dav­nog od­bo­ra ili nadležnog rad­nog ti­je­la od­lu­či­ti pri­li­kom utvr­đi­va­nja dnev­nog re­da sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne da odlo­ži raz­ma­tra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na za na­red­nu sjed­ni­cu, ako su na pri­je­dlog za­ko­na pod­ne­se­ni amand­ma­ni ko­ji bit­no mi­je­nja­ju rje­še­nja da­ta u pri­je­dlo­gu za­ko­na.

Ako je od­lu­če­no da se raz­ma­tra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na od­lo­ži, Na­rod­na skup­šti­na mo­že oba­ve­za­ti predlaga­ča za­ko­na da pri­pre­mi tekst pri­je­dlo­ga za­ko­na u ko­ji će bi­ti ugra­đe­ni amand­ma­ni o ko­ji­ma se sa­gla­sio pred­la­gač.

Član 219.

O sva­kom amand­ma­nu na pri­je­dlog za­ko­na gla­sa se po­seb­no u Da­nu za gla­sa­nje.

Na­rod­na skup­šti­na od­lu­ču­je pr­vo o amand­ma­ni­ma ovla­šće­nih pred­la­ga­ča za­ko­na, a za­tim o amand­ma­ni­ma rad­nih ti­je­la.

Ako je pod­ne­se­no vi­še amand­ma­na na isti član pri­je­dlo­ga za­ko­na, pr­vo se od­lu­ču­je o amand­ma­nu ko­jim se predla­že bri­sa­nje tog čla­na.

Ako je pod­ne­sen amand­man na amand­man, pr­vo se gla­sa o amand­ma­nu ko­ji je pod­ne­sen na amand­man.

Amand­man usvo­jen na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne po­sta­je sa­stav­ni dio pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Član 220.

Iz­u­zet­no, ka­da je na tekst pri­je­dlo­ga za­ko­na usvo­jen ve­ći broj amand­ma­na ko­ji su ta­kve pri­ro­de da bit­no mi­je­nja­ju sa­dr­žaj tek­sta pri­je­dlo­ga za­ko­na, Na­rod­na skup­šti­na od­lu­kom mo­že oba­ve­za­ti predlagača za­ko­na da pri­pre­mi tekst pri­je­dlo­ga za­ko­na sa ugra­đe­nim amand­ma­ni­ma ko­ji su usvo­je­ni i da ga upu­ti na po­nov­no raz­ma­tra­nje i usva­ja­nje na na­red­noj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne.

Da­lji po­stu­pak sa pri­je­dlo­gom iz sta­va 1. sprovo­di se u skla­du sa od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na raz­ma­tra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na.

z) Do­no­še­nje za­ko­na po hit­nom po­stup­ku[uredi]

Član 221.

Za­kon se mo­že, iz­u­zet­no, do­ni­je­ti po hit­nom po­stup­ku.

Po hit­nom po­stup­ku mo­že da se do­ne­se sa­mo za­kon ko­jim se ure­đu­ju pi­ta­nja i od­no­si na­sta­li usljed okol­no­sti ko­je ni­su mo­gle da se pred­vi­de, a ne­do­no­še­nje za­ko­na po hit­nom po­stup­ku mo­glo bi da prouzro­ku­je štet­ne po­slje­di­ce po ži­vot i zdra­vlje lju­di, bez­bjed­nost Re­pu­bli­ke i rad or­ga­na i organiza­ci­ja.

Pred­la­gač za­ko­na je du­žan da u pi­sa­nom obra­zlo­že­nju pri­je­dlo­ga za­ko­na na­ve­de štet­ne po­slje­di­ce ko­je bi na­sta­le zbog ne­do­no­še­nja ovog za­ko­na po hit­nom po­stup­ku.

Pri­je­dlog za­ko­na po hit­nom po­stup­ku mo­že pod­ni­je­ti na­rod­ni po­sla­nik či­ji pri­je­dlog po­dr­ži naj­ma­nje 15 po­sla­ni­ka, ili klub ko­ji ima 10 ili vi­še čla­no­va, te klu­bo­vi ko­ji ima­ju za­jed­no 10 ili vi­še posla­ni­ka.

Član 222.

Pri­je­dlog za­ko­na za či­je se do­no­še­nje pred­la­že hit­ni po­stu­pak mo­že se sta­vi­ti na dnev­ni red sjednice Na­rod­ne skup­šti­ne, ako je pod­ne­sen naj­ka­sni­je 24 ča­sa pri­je od­re­đe­nog po­čet­ka te sjed­ni­ce.

3. Pro­gla­še­nje za­ko­na[uredi]

Član 223.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne u ro­ku od se­dam da­na po do­no­še­nju do­sta­vlja za­kon Vi­je­ću na­ro­da Republi­ke Srp­ske, a po do­sta­vlje­nom oba­vje­šte­nju od Vi­je­ća na­ro­da, do­sta­vlja za­kon pred­sjed­ni­ku Republi­ke na pro­gla­še­nje.

Ako pred­sjed­nik Re­pu­bli­ke u Usta­vom utvr­đe­nom ro­ku zah­ti­je­va da Na­rod­na skup­šti­na po­no­vo gla­sa o za­ko­nu, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne taj za­htjev do­sta­vlja od­mah na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma i sta­vlja taj za­kon na dnev­ni red pr­ve na­red­ne sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Po­no­vo iz­gla­sa­ni za­kon pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne od­mah do­sta­vlja pred­sjed­ni­ku Re­pu­bli­ke, ra­di pro­gla­še­nja.

4. Po­stu­pak za do­no­še­nje dru­gih aka­ta[uredi]

Član 224.

Do­no­še­nje pro­stor­nog pla­na, bu­dže­ta, eko­nom­ske po­li­ti­ke i stra­te­gi­je po­kre­će se pod­no­še­njem na­cr­ta ovih aka­ta.

Član 225.

Na­crt pro­stor­nog pla­na, bu­dže­ta, eko­nom­ske po­li­ti­ke i stra­te­gi­je, s obra­zlo­že­njem i po­treb­nom dokumen­ta­ci­jom, pod­no­si se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne.

Na­crt pro­stor­nog pla­na oba­ve­zno se upu­ću­je na jav­nu ras­pra­vu.

Član 226.

Od­lu­ke, za­ključ­ci, de­kla­ra­ci­je, re­zo­lu­ci­je, pre­po­ru­ke, pla­no­vi, pro­gra­mi, in­for­ma­ci­je, ana­li­ze i dru­ga ak­ta o ko­ji­ma se od­lu­ču­je u Na­rod­noj skup­šti­ni raz­ma­tra­ju se u for­mi pri­je­dlo­ga, ako Ustavom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom ni­je dru­ga­či­je od­re­đe­no.

Iz­u­zet­no, ak­ti iz sta­va 1. ovog čla­na mo­gu se raz­ma­tra­ti u for­mi na­cr­ta, na pri­je­dlog ovlašće­nog pred­la­ga­ča.

Član 227.

Na ak­te iz čl. 224. i 226. pri­mje­nju­ju se od­red­be ovog po­slov­ni­ka o po­stup­ku za do­no­še­nje za­ko­na, ako Usta­vom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom ni­je dru­ga­či­je od­re­đe­no.

Član 228.

Ak­ti or­ga­ni­za­ci­ja i za­jed­ni­ca ko­je Na­rod­na skup­šti­na po­tvr­đu­je, od­no­sno na ko­je da­je sa­gla­snost, raz­ma­tra­ju se pre­ma po­stup­ku utvr­đe­nom u pret­hod­nom čla­nu.

5. Da­va­nje auten­tič­nog tu­ma­če­nja[uredi]

Član 229.

Pri­je­dlog za da­va­nje auten­tič­nog tu­ma­če­nja za­ko­na mo­gu da pod­ne­su ovla­šće­ni pred­la­ga­či za­ko­na.

Pri­je­dlog za da­va­nje auten­tič­nog tu­ma­če­nja pod­no­si se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne, ko­ji ga upućuje Za­ko­no­dav­nom od­bo­ru i Vla­di, ra­di da­va­nja mi­šlje­nja.

Pri­je­dlog za da­va­nje auten­tič­nog tu­ma­če­nja za­ko­na sa­dr­ži od­red­be za­ko­na či­je se auten­tič­no tu­ma­če­nje tra­ži i raz­lo­ge zbog ko­jih se ono tra­ži.

Član 230.

Vla­da je du­žna da u ro­ku od 60 da­na od da­na pri­je­ma pri­je­dlo­ga Za­ko­no­dav­nom od­bo­ru do­sta­vi mi­šlje­nje o prije­dlo­gu za auten­tič­no tu­ma­če­nje za­ko­na.

Ako Za­ko­no­dav­ni od­bor, na­kon pri­ba­vlje­nog mi­šlje­nja Vla­de, oci­je­ni da je po­treb­no da­ti auten­tič­no tuma­če­nje, u da­ljem ro­ku od 60 da­na, utvr­đu­je pri­je­dlog auten­tič­nog tu­ma­če­nja i do­sta­vlja ga predsjedni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pri­je­dlog auten­tič­nog tu­ma­če­nja pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne do­sta­vlja na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma i Vladi, na­kon uvr­šta­va­nja u dnev­ni red sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Za raz­ma­tra­nje auten­tič­nog tu­ma­če­nja pri­mje­nju­ju se od­red­be ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na razmatra­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Ako Za­ko­no­dav­ni od­bor oci­je­ni da ne­ma po­tre­be za da­va­njem auten­tič­nog tu­ma­če­nja, isto kon­sta­tu­je i oba­vje­šta­va pod­no­si­o­ca.

Auten­tič­no tu­ma­če­nje ob­ja­vlju­je se u „Slu­žbe­nom gla­sni­ku Re­pu­bli­ke Srp­ske“.

6. Pre­či­šće­ni tek­sto­vi za­ko­na[uredi]

Član 231.

Za­ko­no­dav­ni od­bor u skla­du sa čla­nom 63. ali­ne­ja 6. utvr­đu­je pre­či­šće­ni tekst za­ko­na ka­da je za to ovla­šćen.

Pre­či­šće­ni tekst za­ko­na ob­ja­vlju­je se u „Slu­žbe­nom gla­sni­ku Re­pu­bli­ke Srp­ske“.

Na­kon ob­ja­vlje­nog pre­či­šće­nog tek­sta za­ko­na ne mo­gu se vr­ši­ti iz­mje­ne i do­pu­ne na­ve­de­nog prečišćenog tek­sta za­ko­na.

Na­ve­de­ne od­red­be shod­no se pri­mje­nju­ju i na Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

7. Ra­ti­fi­ka­ci­ja i za­klju­či­va­nje me­đu­na­rod­nih ugo­vo­ra i spo­ra­zu­ma[uredi]

Član 232.

U po­stup­ku ra­ti­fi­ka­ci­je me­đu­na­rod­nih ugo­vo­ra i spo­ra­zu­ma shod­no se pri­mje­nju­ju od­red­be ovog poslovni­ka, ko­je se od­no­se na do­no­še­nje pri­je­dlo­ga za­ko­na.

Me­đu­na­rod­ni ugo­vor iz nad­le­žno­sti Re­pu­bli­ke po­tvr­đu­je se za­ko­nom.

Pri­je­dlog za­ko­na sa­dr­ži i tekst me­đu­na­rod­nog ugo­vo­ra či­je se po­tvr­đi­va­nje pred­la­že.

Ra­ti­fi­ko­va­ne me­đu­na­rod­ne ugo­vo­re i spo­ra­zu­me pot­pi­su­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 233.

Ka­da Na­rod­na skup­šti­na uče­stvu­je u za­klju­či­va­nju me­đu­na­rod­nih ugo­vo­ra i spo­ra­zu­ma, u po­stup­ku zaključi­va­nja pri­mje­nju­ju se od­red­be ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na po­stu­pak do­no­še­nja za­ko­na.

Član 234.

Ugo­vor, od­no­sno spo­ra­zum, pot­pi­su­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, uko­li­ko Na­rod­na skup­šti­na ne odre­di dru­gog pred­stav­ni­ka.

IX - PRO­MJE­NA USTA­VA RE­PU­BLI­KE SRP­SKE[uredi]

Član 235.

Pri­je­dlog da se pri­stu­pi pro­mje­ni Usta­va Re­pu­bli­ke mo­gu pod­ni­je­ti pred­sjed­nik Re­pu­bli­ke, Vla­da i naj­ma­nje 30 po­sla­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pri­je­dlog iz sta­va 1. pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne upu­ću­je na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma, Od­bo­ru za ustavna pi­ta­nja i Vla­di, kad se uvr­sti u dnev­ni red sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 236.

O pri­je­dlo­gu da se pri­stu­pi pro­mje­ni Usta­va na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne vo­di se je­din­stven pretres.

Član 237.

Ka­da usvo­ji pri­je­dlog da se pri­stu­pi pro­mje­ni Usta­va, Na­rod­na skup­šti­na od­re­đu­je rok u ko­me će Odbor za ustav­na pi­ta­nja iz­ra­di­ti tekst na­cr­ta amand­ma­na na Ustav i do­sta­vi­ti ga Na­rod­noj skup­šti­ni.

Tekst na­cr­ta amand­ma­na sa­dr­ži i obra­zlo­že­nje.

Član 238.

Tekst na­cr­ta amand­ma­na pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne do­sta­vlja po­sla­ni­ci­ma i Vla­di, ra­di da­va­nja mišlje­nja, na­kon uvr­šta­va­nja u dnev­ni red sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 239.

O tek­stu na­cr­ta amand­ma­na vo­di se je­din­stven pre­tres.

Po za­vr­še­nom pre­tre­su, Na­rod­na skup­šti­na utvr­đu­je na­crt amand­ma­na, ve­ći­nom gla­so­va od ukup­nog broja na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Član 240.

Na­crt amand­ma­na sta­vlja se na jav­nu ras­pra­vu i ob­ja­vlju­je se u sred­stvi­ma in­for­mi­sa­nja.

Na­rod­na skup­šti­na utvr­đu­je tra­ja­nje jav­ne ras­pra­ve.

Od­bor za ustav­na pi­ta­nja or­ga­ni­zu­je jav­nu ras­pra­vu, raz­ma­tra sve pri­spje­le pri­je­dlo­ge, mi­šlje­nja i suge­sti­je iz jav­ne ras­pra­ve i na­kon to­ga utvr­đu­je pri­je­dlog amand­ma­na i do­sta­vlja Na­rod­noj skupštini.

Uz pri­je­dlog amand­ma­na utvr­di­će se, po po­tre­bi, prije­dlog ustav­nog za­ko­na za spro­vo­đe­nje amand­ma­na.

Član 241.

Pri­je­dlog amand­ma­na i pri­je­dlog Ustav­nog za­ko­na za spro­vo­đe­nje amand­ma­na pred­sjed­nik Na­rod­ne skupšti­ne do­sta­vlja na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma i Vla­di, ra­di mo­guć­no­sti da­va­nja mi­šlje­nja, na­kon uvr­šta­va­nja u dnev­ni red sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 242.

O pri­je­dlo­gu amand­ma­na na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne vo­di se pre­tres u po­je­di­no­sti­ma.

Pri­je­dlog za iz­mje­nu ili do­pu­nu po­je­di­nih rje­še­nja u pri­je­dlo­gu amand­ma­na mo­gu pod­ni­je­ti Usta­vom ovla­šće­ni pred­la­ga­či, naj­ka­sni­je 24 ča­sa pri­je po­čet­ka sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne na ko­joj je predvi­đe­no raz­ma­tra­nje pri­je­dlo­ga amand­ma­na.

Od­bor za ustav­na pi­ta­nja raz­mo­tri­će pri­je sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne pri­je­dlo­ge i pred­lo­ži­ti Narodnoj skup­šti­ni nji­ho­vo pri­hva­ta­nje ili od­bi­ja­nje.

Po za­vr­še­nom pre­tre­su i gla­sa­nju o pri­je­dlo­zi­ma iz st. 2. i 3. ovog čla­na, Na­rod­na Skup­šti­na odlučuje o prije­dlo­gu amand­ma­na u cje­li­ni.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že od­lu­či­ti da se o sva­kom od pod­ne­se­nih amand­ma­na po­je­di­nač­no iz­ja­šnja­va.

Član 243.

Pri­je­dlog amand­ma­na je usvo­jen ako za nje­ga gla­sa­ju naj­ma­nje dvi­je tre­ći­ne od ukup­nog bro­ja na­rod­nih po­sla­ni­ka.

X - PO­STU­PAK IZ­BO­RA, IME­NO­VA­NjA I RA­ZR­JE­ŠE­NjA[uredi]

1. Op­šte od­red­be[uredi]

Član 244.

O iz­bo­ru i ime­no­va­nji­ma, po pra­vi­lu, od­lu­ču­je se jav­nim gla­sa­njem.

Iz­vor i ime­no­va­nje taj­nim gla­sa­njem vr­ši se ka­da je to pred­vi­đe­no Usta­vom, za­ko­nom i ako Na­rod­na skup­šti­na, u skla­du sa ovim po­slov­ni­kom, od­lu­či.

Od­lu­ka se do­no­si u skla­du sa od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka.

2. Iz­bor pred­sjed­ni­ka i čla­no­va Vla­de[uredi]

Član 245.

Kan­di­dat za pred­sjed­ni­ka Vla­de na po­seb­noj sjed­ni­ci iz­la­že svoj pro­gram i pred­la­že sa­stav Vla­de.

Pred­sjed­nik i čla­no­vi Vla­de bi­ra­ju se jav­nim gla­sa­njem, ako Usta­vom ili za­ko­nom ni­je dru­ga­či­je određe­no.

Pr­vo se bi­ra pred­sjed­nik Vla­de, a na­kon to­ga čla­no­vi Vla­de, sa li­ste ko­ju je pred­sjed­nik pred­lo­žio.

O li­sti za čla­no­ve Vla­de gla­sa se u cje­li­ni, iz­ja­šnja­va­njem: „za“ ili: „protiv“ li­ste.

Član 246.

Ako pred­sjed­nik Vla­de ne bu­de iza­bran, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne o to­me oba­vje­šta­va predsjednika Re­pu­bli­ke, ko­ji tre­ba u ro­ku od 10 da­na da pred­lo­ži no­vog kan­di­da­ta za pred­sjed­ni­ka.

Član 247.

Ako pri­je­dlog za sa­stav Vla­de ne do­bi­je po­treb­nu ve­ći­nu, pred­sjed­nik Vla­de pod­no­si no­vi ili izmijenje­ni pri­je­dlog za sa­stav Vla­de, u ro­ku od 15 da­na od da­na iz­ja­šnja­va­nja Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ako i u po­nov­nom gla­sa­nju pri­je­dlog za sa­stav Vla­de ne do­bi­je po­treb­nu ve­ći­nu, sma­tra se da ni predsjed­nik Vla­de ni­je vi­še iza­bran i po­no­vo se pred­la­žu kan­di­da­ti za pred­sjed­ni­ka i sa­stav Vla­de.

3. Iz­bor i ime­no­va­nje re­pu­blič­kih funk­ci­o­ne­ra i no­si­la­ca pra­vo­sud­nih funk­ci­ja[uredi]

Član 248.

Re­pu­blič­ki funk­ci­o­ne­ri i no­si­o­ci pra­vo­sud­nih funk­ci­ja ko­je bi­ra ili ime­nu­je Na­rod­na skup­šti­na biraju se, od­no­sno ime­nu­ju na pri­je­dlog pred­la­ga­ča od­re­đe­nog Usta­vom, za­ko­nom i ovim po­slov­ni­kom.

Pri­je­dlog se pod­no­si u pi­sa­noj for­mi i mo­ra bi­ti obra­zlo­žen.

4. Ra­zr­je­še­nje i ostav­ka re­pu­blič­kih funk­ci­o­ne­ra[uredi]

Član 249.

Od­red­be ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na po­stu­pak iz­bo­ra, od­no­sno ime­no­va­nja, shod­no se pri­mje­nju­ju i na po­stu­pak ra­zr­je­še­nja.

Član 250.

Ka­da ostav­ku pod­ne­se pred­sjed­nik Vla­de, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne je od­mah do­sta­vlja predsjedniku Re­pu­bli­ke i po­sla­ni­ci­ma.

Ka­da ostav­ku pod­ne­se član Vla­de, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne je od­mah do­sta­vlja pred­sjed­ni­ku Vlade i na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Ka­da ostav­ku pod­ne­se dru­gi funk­ci­o­ner, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne je do­sta­vlja Ko­mi­si­ji za iz­bor i ime­no­va­nje.

Član 251.

Na­rod­na skup­šti­na na pr­voj sjed­ni­ci kon­sta­tu­je da je Vla­da, pred­sjed­nik Vla­de, član Vla­de, od­no­sno dru­gi re­pu­blič­ki funk­ci­o­ner, pod­nio ostav­ku. Vla­da, pred­sjed­nik Vla­de, član Vla­de, od­no­sno dru­gi re­pu­blič­ki funk­ci­o­ner ima­ju pra­vo da po­vu­ku ostav­ku sve do kon­sta­to­va­nja ostav­ke.

XI - SVE­ČA­NA ZA­KLE­TVA[uredi]

Član 252.

Pri­li­kom stu­pa­nja na du­žnost pred­sjed­nik i pot­pred­sjed­ni­ci Re­pu­bli­ke, na­rod­ni po­sla­ni­ci, predsjednik i čla­no­vi Vla­de, su­di­je Ustav­nog su­da, glav­ni re­pu­blič­ki tu­ži­lac i pra­vo­bra­ni­lac Republi­ke Srp­ske da­ju sve­ča­nu za­kle­tvu na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne či­ta­njem na­glas utvr­đe­nog teksta i pot­pi­si­va­njem tek­sta za­kle­tve.

Osta­li funk­ci­o­ne­ri ko­je bi­ra ili ime­nu­je Na­rod­na skup­šti­na sve­ča­nu za­kle­tvu da­ju pred predsjednikom Na­rod­ne skup­šti­ne.

Tekst sve­ča­ne za­kle­tve gla­si:

„Za­kli­njem se da ću du­žno­sti sa­vje­sno i od­go­vor­no iz­vr­ša­va­ti, dr­žav­ne taj­ne ču­va­ti, in­te­re­se na­ro­da i gra­đa­na Re­pu­bli­ke Srp­ske bra­ni­ti i za­stu­pa­ti, Usta­va i za­ko­na Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne i Re­pu­bli­ke Srp­ske ča­sno se dr­ža­ti.“.

Funk­ci­o­ne­ri iz sta­va 1. ovog čla­na mo­gu, uko­li­ko že­le, po­lo­ži­ti za­kle­tvu i re­li­gi­o­zno, u odgovaraju­ćem vjer­skom objek­tu.

XII - PO­STU­PAK ZA PRA­ĆE­NjE, IZ­VR­ŠA­VA­NjE ZA­KO­NA, DRU­GIH PRO­PI­SA I OP­ŠTIH AKA­TA[uredi]

Član 253.

Ra­di pra­će­nja iz­vr­ša­va­nja za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta i oba­ve­za or­ga­na u ve­zi sa izvršavanjem tih pro­pi­sa i aka­ta i ocje­ne sta­nja u po­je­di­nim obla­sti­ma dru­štve­nog ži­vo­ta, Na­rod­na skup­šti­na raz­ma­tra iz­vje­šta­je, ana­li­ze i in­for­ma­ci­je ko­je pod­no­se Vla­da, mi­ni­star­stva i po­seb­ne orga­ni­za­ci­je, kao i rad­na ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne.

Iz­vje­šta­je, ana­li­ze i in­for­ma­ci­je, ko­je Vla­da, mi­ni­star­stva i po­seb­ne or­ga­ni­za­ci­je do­sta­vlja­ju Narod­noj skup­šti­ni na raz­ma­tra­nje, pri­pre­ma­ju se na sa­žet i ja­san na­čin.

Član 254.

Na­rod­na skup­šti­na za­u­zi­ma sta­vo­ve i do­no­si za­ključ­ke o iz­vje­šta­ji­ma, ana­li­za­ma i in­for­ma­ci­ja­ma.

Pri­li­kom raz­ma­tra­nja ma­te­ri­ja­la iz sta­va 1. ovog čla­na, Na­rod­na skup­šti­na mo­že za­klju­či­ti ras­pra­vu bez za­u­zi­ma­nja sta­vo­va.

Član 255.

Ako Vla­da oba­vi­je­sti Na­rod­nu skup­šti­nu da se ne izvr­ša­va­ju za­ko­ni i dru­gi pro­pi­si ili op­šti ak­ti Na­rod­ne skup­šti­ne, Na­rod­na skup­šti­na mo­že da oba­ve­že Vla­du ili nad­le­žno rad­no ti­je­lo Na­rod­ne skupšti­ne da pred­lo­ži iz­mje­ne tih pro­pi­sa, ako je to neo­p­hod­no ra­di obez­bje­đe­nja nji­ho­vog iz­vr­ša­va­nja.

Član 256.

Ka­da utvr­di da Vla­da ili mi­ni­star­stvo ni­je do­ni­je­lo pro­pis ili ni­je pred­u­ze­lo dru­gu rad­nju za izvrša­va­nje za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa i op­šteg ak­ta iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, Na­rod­na skupština mo­že za­klju­či­ti:

- da je Vla­da ili mi­ni­star­stvo du­žno da u od­re­đe­nom ro­ku do­ne­se pro­pis ili pre­du­zme dru­gu rad­nju za iz­vr­ša­va­nje za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa ili op­šteg ak­ta i
- da pre­du­zme ili da ini­ci­ja­ti­vu da se pre­du­zmu mje­re od­go­vor­no­sti pre­ma funk­ci­o­ne­ru ko­ji ru­ko­vo­di or­ga­nom ko­ji ni­je do­nio pro­pis ili pred­u­zeo dru­gu rad­nju za iz­vr­ša­va­nje za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa i opšteg ak­ta, ako su is­pu­nje­ni uslo­vi za nje­go­vu od­go­vor­nost.

Član 257.

U po­gle­du ro­ko­va za raz­ma­tra­nje iz­vje­šta­ja, ana­li­za i in­for­ma­ci­ja, shod­no se pri­mje­nju­ju od­red­be ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na raz­ma­tra­nje dru­gih aka­ta, ako Na­rod­na skup­šti­na dru­ga­či­je ne odredi.

XI­II - PO­SLA­NIČ­KO PI­TA­NjE[uredi]

Član 258.

Na sva­koj re­dov­noj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, u okvi­ru pr­ve tač­ke dnev­nog re­da, na­rod­ni po­sla­ni­ci po­sta­vlja­ju usme­na pi­ta­nja Vla­di iz nje­ne nad­le­žno­sti.

Vri­je­me od­re­đe­no za po­sta­vlja­nje pi­ta­nja Vla­di tra­je do 90 mi­nu­ta.

Za vri­je­me od­re­đe­no za po­sta­vlja­nje po­sla­nič­kih pi­ta­nja, pred­sjed­nik Vla­de du­žan je obez­bi­je­di­ti prisu­stvo naj­ma­nje po­lo­vi­ne čla­no­va Vla­de na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne.

Pi­ta­nja mo­ra­ju bi­ti krat­ka i ja­sno for­mu­li­sa­na i u pra­vi­lu ta­kva da se na njih mo­že od­go­vo­ri­ti od­mah.

Na­rod­ni po­sla­nik ima pra­vo po­sta­vi­ti naj­vi­še jed­no po­sla­nič­ko pi­ta­nje.

Pred­sjed­nik Vla­de, od­no­sno pot­pred­sjed­nik ili mi­ni­star ko­me je pi­ta­nje upu­će­no du­žan je od­go­vo­ri­ti na po­sta­vlje­no pi­ta­nje na is­toj sjed­ni­ci, u pro­tiv­nom du­žan je na­ve­sti raz­lo­ge zbog ko­jih ne mo­že odgo­vo­ri­ti.

Član 259.

Vri­je­me za po­sta­vlja­nje jed­nog po­sla­nič­kog pi­ta­nja izno­si naj­vi­še jed­nu mi­nu­tu.

Član 260.

Od­go­vor na po­sla­nič­ko pi­ta­nje da­je pred­sjed­nik Vla­de, mi­ni­star ili dru­gi ovla­šće­ni pred­stav­nik Vlade, u tra­ja­nju do dvi­je mi­nu­te po jed­nom pi­ta­nju.

Od­go­vor u ime Vla­de da­je pred­sjed­nik ili član Vla­de.

Član 261.

Na­rod­ni po­sla­nik ko­ji je po­sta­vio pi­ta­nje, iz­ja­šnja­va se o od­go­vo­ru, a mo­že po­sta­vi­ti i do­pun­sko pita­nje u do­dat­nom vre­me­nu od naj­vi­še jed­ne mi­nu­te.

Član 262.

Ako od­go­vor na po­sla­nič­ko pi­ta­nje sa­dr­ži po­dat­ke ko­ji pred­sta­vlja­ju dr­žav­nu, voj­nu ili slu­žbe­nu tajnu, mi­ni­star i Vla­da mo­gu pred­lo­ži­ti da se od­go­vor sa­slu­ša bez pri­su­stva jav­no­sti.

Član 263.

Po­sla­nič­ko pi­ta­nje po­sta­vlja se i u pi­sa­noj for­mi to­kom ili na kra­ju sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne, a mo­že bi­ti po­sta­vlje­no i iz­me­đu sjed­ni­ca.

Član 264.

Ako na po­sla­nič­ko pi­ta­nje ni­je od­go­vo­re­no na sjed­ni­ci na ko­joj je po­sta­vlje­no pi­ta­nje, od­no­sno ako je po­sla­nič­ko pi­ta­nje po­sta­vlje­no iz­me­đu sjed­ni­ca, od­go­vor se da­je u pi­sa­noj for­mi u ro­ku od 30 da­na od da­na ka­da je pi­ta­nje do­sta­vlje­no mi­ni­stru, od­no­sno Vla­di i do­sta­vlja se svim na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Član 265.

Na­rod­ni po­sla­nik ima pra­vo da tra­ži oba­vje­šte­nja od: funk­ci­o­ne­ra u Na­rod­noj skup­šti­ni, Vr­hov­nog suda, re­pu­blič­kog tu­ži­o­ca, re­pu­blič­kog pra­vo­bra­ni­o­ca, Agen­ci­je za ban­kar­stvo Re­pu­bli­ke Srp­ske, repu­blič­kih fon­do­va i re­pu­blič­kih or­ga­ni­za­ci­ja ko­je ima­ju jav­na ovla­šće­nja.

Na po­stu­pak u ve­zi sa tra­že­njem oba­vje­šte­nja iz sta­va 1. ovog čla­na shod­no se pri­mje­nju­ju od­red­be ovog po­slov­ni­ka ko­je se od­no­se na po­sla­nič­ko pi­ta­nje.

Član 266.

Na sva­koj tre­ćoj re­dov­noj sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne, u pra­vi­lu, umje­sto po­sta­vlja­nja pi­ta­nja Vla­di, u okvi­ru pr­ve tač­ke dnev­nog re­da po­sta­vlja­ju se „Pi­ta­nja pred­sjed­ni­ku Vla­de“.

„Pi­ta­nja pred­sjed­ni­ku Vla­de“ tra­ju do 60 mi­nu­ta i na njih od­go­vor da­je is­klju­či­vo pred­sjed­nik Vla­de.

Na ovu tač­ku dnev­nog re­da pri­mje­nju­ju se osta­le od­red­be iz Po­gla­vlja XI­II - PO­SLA­NIČ­KO PI­TA­NjE.

XIV - PO­STU­PAK U VE­ZI SA PO­KRE­TA­NjEM PO­STUP­KA ZA OCJE­NjI­VA­NjE USTAV­NO­STI ZA­KO­NA, DRU­GOG PROPISA ILI OP­ŠTEG AK­TA[uredi]

Član 267.

Pri­je­dlog za po­kre­ta­nje po­stup­ka, od­no­sno rje­še­nja Ustav­nog su­da Re­pu­bli­ke Srp­ske ili Ustav­nog su­da Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne o po­kre­ta­nju po­stup­ka za ocje­nji­va­nje ustav­no­sti za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa ili opšteg ak­ta, ko­ji je Na­rod­noj skup­šti­ni upu­tio Ustav­ni sud, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne do­sta­vlja Od­bo­ru za ustav­na pi­ta­nja, ra­di da­va­nja od­go­vo­ra.

Pri­je­dlog, od­no­sno rje­še­nje iz sta­va 1. ovog čla­na, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne do­sta­vlja i Vla­di, ra­di da­va­nja mi­šlje­nja.

Član 268.

Ako Od­bor za ustav­na pi­ta­nja, pri­li­kom raz­ma­tra­nja pri­je­dlo­ga, od­no­sno rje­še­nja o po­kre­ta­nju po­stup­ka za ocje­nji­va­nje ustav­no­sti, oci­je­ni da ima osno­va za iz­mje­nu ili do­pu­nu za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa ili op­šteg ak­ta, na ko­ji se pri­je­dlog, od­no­sno rje­še­nje od­no­si, ili da je pre­sta­la po­tre­ba za pri­mje­nu ak­ta, pred­lo­ži­će Na­rod­noj skup­šti­ni da pri­stu­pi iz­mje­ni ili do­pu­ni to­ga ak­ta ili do­no­še­nju ak­ta o pre­stan­ku nje­go­vog va­že­nja.

Član 269.

Ako Na­rod­na skup­šti­na oci­je­ni da je po­treb­no iz­mi­je­ni­ti ili do­pu­ni­ti za­kon, dru­gi pro­pis ili op­šti akt na ko­ji se pri­je­dlog, od­no­sno rje­še­nje od­no­si, od­no­sno do­nije­ti akt o pre­stan­ku nje­go­vog va­že­nja, od­re­di­će or­gan, od­no­sno rad­no ti­je­lo ko­je će pod­ni­je­ti pri­je­dlog od­go­va­ra­ju­ćeg ak­ta, kao i rok u ko­me će taj pri­je­dlog pod­ni­je­ti Na­rod­noj skup­šti­ni.

Član 270.

Od­go­vor Na­rod­ne skup­šti­ne Ustav­nom su­du utvr­đu­je Od­bor za ustav­na pi­ta­nja.

O sta­vu Na­rod­ne skup­šti­ne pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vje­šta­va Ustav­ni sud.

U po­stup­ku pred Ustav­nim su­dom, Na­rod­nu skup­šti­nu pred­sta­vlja pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ili pred­stav­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ga on ovla­sti.

XV - OSTVA­RI­VA­NjE JAV­NO­STI RA­DA NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE[uredi]

Član 271.

Sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne i nje­nih rad­nih ti­je­la su jav­ne.

Sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu bi­ti za­tvo­re­ne za jav­nost u slu­ča­je­vi­ma od­re­đe­nim za­ko­nom, ako to pred­lo­ži pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, Vla­da ili naj­ma­nje 10 na­rod­nih po­sla­ni­ka. Pri­je­dlog mo­ra biti obra­zlo­žen i o tom pri­je­dlo­gu gla­sa se u Na­rod­noj skup­šti­ni, bez pre­tre­sa.

Sjed­ni­ce rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu bi­ti za­tvo­re­ne za jav­nost u slu­ča­je­vi­ma od­re­đe­nim zako­nom, ako to pred­lo­ži pred­sjed­nik rad­nog ti­je­la, Vla­da ili naj­ma­nje jed­na tre­ći­na čla­no­va rad­nog ti­je­la sa pra­vom gla­sa. Pri­je­dlog mo­ra bi­ti obra­zlo­žen i o tom pri­je­dlo­gu rad­no ti­je­lo gla­sa bez pre­tre­sa.

Član 272.

Pri­je­dlo­zi i ak­ti ko­ji se raz­ma­tra­ju na sjed­ni­ca­ma Na­rod­ne skup­šti­ne ob­ja­vlju­ju se i na in­ter­net stra­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 273.

Pred­stav­ni­ci sred­sta­va jav­nog in­for­mi­sa­nja, u skla­du sa pro­pi­si­ma, ima­ju slo­bo­dan pri­stup sjednicama Na­rod­ne skup­šti­ne i nje­nim rad­nim ti­je­li­ma, ra­di oba­vje­šta­va­nja jav­no­sti o nji­ho­vom ra­du.

Član 274.

Gra­đa­ni­ma se, u skla­du sa pro­stor­nim mo­guć­no­sti­ma, mo­že omo­gu­ći­ti slo­bo­dan pri­stup sjed­ni­ca­ma Narod­ne skup­šti­ne i sjed­ni­ca­ma rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, s tim da mo­gu pri­su­stvo­va­ti sjednica­ma u di­je­lu sa­le pred­vi­đe­nom za slu­ša­o­ce.

Član 275.

Slu­žbe­no sa­op­šte­nje za štam­pu i dru­ga sred­stva jav­nog oba­vje­šta­va­nja sa­sta­vlja od­go­va­ra­ju­ća Slu­žba Narod­ne skup­šti­ne, a odo­bra­va pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ili pred­stav­nik Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ga on ovla­sti.

Sa­op­šte­nje za jav­nost da­je se, uglav­nom, po­sli­je sjed­ni­ce ko­ja je bi­la za­tvo­re­na za jav­nost, kao i u dru­gim slu­ča­je­vi­ma ka­da Na­rod­na skup­šti­na ili rad­no ti­je­lo od­lu­či.

Član 276.

Kon­fe­ren­ci­ja za štam­pu se odr­ža­va ka­da to od­lu­či Na­rod­na skup­šti­na ili pred­sjed­nik Na­rod­ne skupštine.

Ka­da od­lu­či da odr­ži kon­fe­ren­ci­ju za štam­pu, Na­rod­na skup­šti­na od­re­đu­je pred­stav­ni­ka ko­ji će tu kon­fe­ren­ci­ju odr­ža­ti.

XVI - OD­NOS NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE I PRED­SJED­NI­KA RE­PU­BLI­KE[uredi]

Član 277.

Na­rod­na skup­šti­na oba­vje­šta­va pred­sjed­ni­ka i pot­pred­sjed­ni­ke Re­pu­bli­ke Srp­ske o svo­jim sjed­ni­ca­ma i do­sta­vlja im pri­je­dlog dnev­nog re­da i ma­te­ri­ja­le ko­ji se do­sta­vlja­ju i na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Član 278.

Na­rod­na skup­šti­na raz­ma­tra ini­ci­ja­ti­ve i pri­je­dlo­ge pred­sjed­ni­ka Re­pu­bli­ke i oba­vje­šta­va ga o zauze­tim sta­vo­vi­ma.

Član 279.

Na­rod­na skup­šti­na mo­že da tra­ži od pred­sjed­ni­ka Re­pu­bli­ke da o pi­ta­nji­ma od op­šteg po­li­tič­kog značaja za­u­zme sta­vo­ve i o nji­ma oba­vi­je­sti Na­rod­nu skup­šti­nu.

XVII - OD­NOS NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE I VI­JE­ĆA NA­RO­DA[uredi]

Član 280.

Na­rod­na skup­šti­na u ostva­ri­va­nju pra­va i du­žno­sti pre­ma Vi­je­ću na­ro­da po­stu­pa u skla­du s Usta­vom, za­ko­nom i od­red­ba­ma ovog po­slov­ni­ka.

Član 281.

Za­ko­ni ili dru­gi pro­pi­si ili ak­ti ko­je iz­gla­sa Na­rod­na skup­šti­na će se do­sta­vi­ti i raz­ma­tra­ti od stra­ne Vije­ća na­ro­da ako se isti od­no­se na vi­tal­ni in­te­res de­fi­ni­san u Amand­ma­nu LXXVII na Ustav Re­pu­bli­ke Srp­ske.

Član 282.

Uko­li­ko se u Vi­je­ću na­ro­da ne po­stig­ne sa­gla­snost o po­kre­nu­tom pi­ta­nju, u ve­zi sa vi­tal­nim interesom, Na­rod­na skup­šti­na i Vi­je­će na­ro­da for­mi­ra­će Za­jed­nič­ku ko­mi­si­ju.

Za­jed­nič­ka ko­mi­si­ja je sa­sta­vlje­na na pa­ri­tet­nom osno­vu i od­lu­ke do­no­si kon­sen­zu­som.

Za­jed­nič­ka ko­mi­si­ja usa­gla­ša­va tekst za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa i ak­ta.

Na­rod­na skup­šti­na, na pri­je­dlog pred­sjed­ni­ka, bi­ra pet svo­jih pred­stav­ni­ka iz re­da na­rod­nih poslani­ka u Za­jed­nič­ku ko­mi­si­ju.

XVI­II - OD­NOS NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE I VLA­DE[uredi]

1. Pred­sta­vlja­nje Vla­de u Na­rod­noj skup­šti­ni[uredi]

Član 283.

Vla­du u Na­rod­noj skup­šti­ni pred­sta­vlja pred­sjed­nik Vla­de.

Vla­du mo­že pred­sta­vlja­ti i član Vla­de ko­ga od­re­di Vla­da.

Vla­da mo­že od­re­di­ti svo­je stal­ne pred­stav­ni­ke u po­je­di­nim ti­je­li­ma Na­rod­ne skup­šti­ne. Stal­ni predstav­ni­ci mo­gu se od­re­di­ti i za po­je­di­na pi­ta­nja.

Član 284.

Ka­da Vla­da pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni na­crt za­ko­na, pri­je­dlog za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa ili op­šteg akta, od­no­sno iz­vje­štaj, ana­li­zu ili in­for­ma­ci­ju o spro­vo­đe­nju i iz­vr­ša­va­nju za­ko­na, Vla­da od­re­đu­je svo­je pred­stav­ni­ke pred Na­rod­nom skup­šti­nom i rad­nim ti­je­li­ma.

Pred­stav­nik Vla­de pri­su­stvu­je sjed­ni­ca­ma Na­rod­ne skup­šti­ne i rad­nih ti­je­la na ko­ji­ma se raz­ma­tra ma­te­ri­jal iz sta­va 1. ovog čla­na, uče­stvu­je u nji­ho­vom ra­du i izno­si sta­vo­ve Vla­de.

Član 285.

Ra­di da­va­nja struč­nih i dru­gih ob­ja­šnje­nja na sjed­ni­ci rad­nih ti­je­la Na­rod­ne skup­šti­ne, rad­na ti­je­la mo­gu tra­ži­ti od Vla­de da od­re­di svo­je pred­stav­ni­ke.

Član 286.

Na­rod­na skup­šti­na i nje­na rad­na ti­je­la oba­vje­šta­va­ju Vla­du i nad­le­žna mi­ni­star­stva o svo­jim sjednica­ma i o pi­ta­nji­ma ko­ja se raz­ma­tra­ju na tim sjed­ni­ca­ma.

2. Iz­vje­šta­va­nje Na­rod­ne skup­šti­ne o ra­du Vla­de[uredi]

Član 287.

Vla­da pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni iz­vje­štaj o svom ra­du, o sta­nju u od­re­đe­noj obla­sti dru­štve­nog živo­ta i o iz­vr­ša­va­nju po­je­di­nih za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta Na­rod­ne skup­šti­ne, kao i o dru­gim pi­ta­nji­ma iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne.

Iz­vje­štaj iz pret­hod­nog sta­va Vla­da pod­no­si na svo­ju ini­ci­ja­ti­vu, ka­da je to pred­vi­đe­no za­ko­nom, Pro­gra­mom ra­da Na­rod­ne skup­šti­ne ili na za­htjev Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 288.

Iz­vje­štaj Vla­de iz pret­hod­nog čla­na raz­ma­tra Na­rod­na skup­šti­na.

Po­sli­je za­klju­če­nog raz­ma­tra­nja, Na­rod­na skup­šti­na za­u­zi­ma stav o ra­du Vla­de i dru­gim pi­ta­nji­ma ko­ja su bi­la pred­met raz­ma­tra­nja. Na­rod­na skup­šti­na svo­jim za­ključ­kom mo­že utvr­di­ti oba­ve­zu u po­gle­du izvr­ša­va­nja za­ko­na i dru­gih aka­ta, kao i da od­re­di no­ve za­dat­ke i smjer­ni­ce za da­lji rad Vla­de.

3. Kon­tro­la Na­rod­ne skup­šti­ne nad ra­dom Vla­de[uredi]

Član 289.

Naj­ma­nje 15 na­rod­nih po­sla­ni­ka u Na­rod­noj skup­šti­ni mo­gu pod­ni­je­ti in­ter­pe­la­ci­ju za raz­ma­tra­nje određe­nih po­li­tič­kih pi­ta­nja u ve­zi sa ra­dom Vla­de.

Član 290.

In­ter­pe­la­ci­ja se pod­no­si u pi­sa­noj for­mi pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne, a pi­ta­nja ko­ja tre­ba razmatra­ti mo­ra­ju bi­ti ja­sno for­mu­li­sa­na i obra­zlo­že­na.

In­ter­pe­la­ci­ju pot­pi­su­ju svi po­sla­ni­ci ko­ji su je pod­ni­je­li.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne od­mah do­sta­vlja in­ter­pe­la­ci­ju pred­sjed­ni­ku Vla­de i na­rod­nim poslanicima.

Član 291.

Vla­da raz­ma­tra in­ter­pe­la­ci­ju i pod­no­si Na­rod­noj skup­šti­ni pi­sa­ni iz­vje­štaj sa svo­jim mi­šlje­nji­ma i sta­vo­vi­ma po­vo­dom in­ter­pe­la­ci­je.

Vla­da je du­žna da iz­vje­štaj do­sta­vi pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne, naj­ka­sni­je u ro­ku od 60 da­na od da­na pri­je­ma in­ter­pe­la­ci­je.

Iz­vje­štaj Vla­de po­vo­dom in­ter­pe­la­ci­je pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne upu­ću­je na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Član 292.

In­ter­pe­la­ci­ja se sta­vlja na dnev­ni red pr­ve na­red­ne sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne ko­ja se odr­ža­va posli­je do­sta­vlja­nja iz­vje­šta­ja Vla­de na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma.

Ako Vla­da ne pod­ne­se iz­vje­štaj u od­re­đe­nom ro­ku, in­ter­pe­la­ci­ja se sta­vlja na dnev­ni red pr­ve naredne sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne po is­te­ku tog ro­ka.

Član 293.

Je­dan od po­sla­ni­ka ko­ji su pod­ni­je­li in­ter­pe­la­ci­ju ima pra­vo da na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne obrazlo­ži in­ter­pe­la­ci­ju.

Pred­sjed­nik Vla­de ima pra­vo da na sjed­ni­ci Na­rod­ne skup­šti­ne obra­zlo­ži iz­vje­štaj Vla­de, a ako izvje­štaj ni­je pod­ne­sen - pod­ni­je­će usme­no od­go­vor na in­ter­pe­la­ci­ju.

Član 294.

Raz­ma­tra­nje in­ter­pe­la­ci­je mo­že se za­vr­ši­ti do­no­še­njem za­ključ­ka o pi­ta­nji­ma ko­ja su po­kre­nu­ta interpela­ci­jom ili da­va­njem smjer­ni­ca Vla­di za spro­vo­đe­nje po­li­ti­ke iz­vr­ša­va­nja za­ko­na ili dru­gog akta Na­rod­ne skup­šti­ne, a mo­že se za­vr­ši­ti i bez od­lu­či­va­nja.

Po za­vr­še­nom raz­ma­tra­nju in­ter­pe­la­ci­je mo­že se po­sta­vi­ti i pi­ta­nje po­vje­re­nja Vla­di, u skla­du sa ovim po­slov­ni­kom.

Član 295.

Po­sla­ni­ci ko­ji su pod­ni­je­li in­ter­pe­la­ci­ju mo­gu je po­vu­ći pri­je za­vr­šet­ka nje­nog raz­ma­tra­nja, od­no­sno pri­je od­lu­či­va­nja o in­ter­pe­la­ci­ji.

Član 296.

U ostva­ri­va­nju kon­tro­le Na­rod­ne skup­šti­ne nad ra­dom Vla­de Na­rod­na skup­šti­na mo­že po­kre­nu­ti ras­pra­vu o pi­ta­nji­ma ko­ja se od­no­se na rad Vla­de.

Ras­pra­va se mo­že po­kre­nu­ti po­vo­dom raz­ma­tra­nja na­cr­ta za­ko­na, pri­je­dlo­ga za­ko­na, dru­gog pro­pi­sa ili op­šteg ak­ta ili iz­vje­šta­ja, ana­li­ze, in­for­ma­ci­je o spro­vo­đe­nju i iz­vr­ša­va­nju za­ko­na, iz­vje­šta­ja o radu Vla­de i pod­ne­se­ne in­ter­pe­la­ci­je.

Član 297.

Raz­ma­tra­nje pi­ta­nja ko­ja se od­no­se na rad Vla­de mo­že se za­vr­ši­ti:

- do­no­še­njem za­ključ­ka ko­jim se usmje­ra­va rad Vla­de ili joj se da­ju smjer­ni­ce u ve­zi sa iz­vr­ša­va­njem za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta Na­rod­ne skup­šti­ne;
- do­no­še­njem za­klju­ča­ka ko­jim se utvr­đu­ju oba­ve­ze Vla­de za pred­u­zi­ma­nje od­re­đe­nih mje­ra, za pod­no­še­nje iz­vje­šta­ja ili pri­je­dlo­ga aka­ta, ili za do­sta­vlja­nje in­for­ma­ci­je i dru­gih ma­te­ri­ja­la;
- za­u­zi­ma­njem sta­vo­va o ra­du Vla­de i nje­noj od­go­vor­no­sti.

Član 298.

Po­vo­dom raz­ma­tra­nja pi­ta­nja ko­ja se od­no­se na ostva­ri­va­nje kon­tro­le nad ra­dom Vla­de, kao i po­vo­dom dru­gih pi­ta­nja u ve­zi sa ra­dom Vla­de, Na­rod­na skup­šti­na mo­že po­sta­vi­ti pi­ta­nje po­vje­re­nja Vla­di ako je to po­kre­nu­lo naj­ma­nje jed­na tre­ći­na na­rod­nih po­sla­ni­ka.

Po­kre­nu­to pi­ta­nje po­vje­re­nja mo­ra bi­ti obra­zlo­že­no.

Pri­je­dlog za gla­sa­nje o po­vje­re­nju Vla­di pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne od­mah do­sta­vlja pred­sjed­ni­ku Vla­de.

Član 299.

Sjed­ni­ca Na­rod­ne skup­šti­ne na ko­joj se ras­pra­vlja o po­vje­re­nju Vla­di ne mo­že se odr­ža­ti u ro­ku kraćem od 10 da­na od da­na ka­da su sa ovim pri­je­dlo­gom upo­zna­ti Vla­da i na­rod­ni po­sla­ni­ci.

Na po­čet­ku sjed­ni­ce pred­stav­nik pred­la­ga­ča ima pra­vo da obra­zlo­ži po­sta­vlje­no pi­ta­nje po­vje­re­nja Vladi, a pred­sjed­nik Vla­de ima pra­vo na od­go­vor.

Član 300.

Vla­da mo­že po­sta­vi­ti pi­ta­nje svog po­vje­re­nja ako sma­tra da ni­je u sta­nju da obez­bje­đu­je spro­vo­đe­nje utvr­đe­ne po­li­ti­ke i iz­vr­še­nje aka­ta Na­rod­ne skup­šti­ne, či­je se do­no­še­nje pred­la­že ili spro­vo­đe­nje stavo­va ili pred­lo­že­nih mje­ra, ili da ne mo­že pre­u­ze­ti od­go­vor­nost za oba­vlja­nje svo­je funk­ci­je, ako se ne do­ne­se akt či­je do­no­še­nje pred­la­že.

Pi­ta­nje po­vje­re­nja u ime Vla­de po­sta­vlja pred­sjed­nik Vla­de. O po­vje­re­nju Vla­di Na­rod­na skup­šti­na se izja­šnja­va jav­nim gla­sa­njem, ako dru­ga­či­je ne od­lu­či.

Član 301.

Ako Na­rod­na skup­šti­na iz­gla­sa ne­po­vje­re­nje Vla­di, do­no­si od­lu­ku o ra­zr­je­še­nju Vla­de i o to­me obavješta­va pred­sjed­ni­ka Re­pu­bli­ke.

Po­nov­ni po­stu­pak za iz­ja­šnja­va­nje o po­vje­re­nju Vla­di ne mo­že bi­ti po­kre­nut pri­je is­te­ka šest mje­se­ci od da­na iz­gla­sa­va­nja po­vje­re­nja Vla­di.

XIX - OD­NOS NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE SA USTAV­NIM SU­DOM RE­PU­BLI­KE SRP­SKE[uredi]

Član 302.

Oba­vje­šte­nja Ustav­nog su­da Re­pu­bli­ke Srp­ske upu­će­na Na­rod­noj skup­šti­ni o sta­nju i pro­ble­mi­ma ostvariva­nja ustav­no­sti i za­ko­ni­to­sti, nje­go­vo mi­šlje­nje i pri­je­dlo­ge za do­no­še­nje i iz­mje­nu za­ko­na i pred­u­zi­ma­nje dru­gih mje­ra ra­di obez­bje­đi­va­nja ustav­no­sti i za­ko­ni­to­sti i za­šti­te pra­va i slo­bo­da građa­na i or­ga­ni­za­ci­ja i za­jed­ni­ca razma­tra Na­rod­na skup­šti­na.

Oba­vje­šte­nja Ustav­nog su­da Re­pu­bli­ke Srp­ske o sta­nju i pro­ble­mi­ma ostva­ri­va­nja ustav­no­sti i zakonitosti, pri­je raz­ma­tra­nja u Na­rod­noj skup­šti­ni, raz­ma­tra­ju Od­bor za ustav­na pi­ta­nja, Zakonodavni od­bor i nad­le­žno rad­no ti­je­lo.

Oba­vje­šte­nja, mi­šlje­nja i pri­je­dlo­zi Ustav­nog su­da do­sta­vlja­ju se Vla­di, ra­di mo­gu­ćeg da­va­nja mi­šlje­nja.

Član 303.

Na sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne na ko­joj se raz­ma­tra­ju oba­vje­šte­nja, mi­šlje­nja i pri­je­dlo­zi Ustav­nog suda po­zi­va se pred­sjed­nik Ustav­nog su­da, ko­ji mo­že da uče­stvu­je u ra­du sjed­ni­ce.

O za­u­ze­tim sta­vo­vi­ma Na­rod­ne skup­šti­ne pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vje­šta­va Ustav­ni sud.

XX - OD­NOS NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE SA VR­HOV­NIM SU­DOM RE­PU­BLI­KE SRP­SKE I RE­PU­BLIČ­KIM TU­ŽI­LA­ŠTVOM[uredi]

Član 304.

Vr­hov­ni sud Re­pu­bli­ke Srp­ske i Re­pu­blič­ko tu­ži­la­štvo, po vla­sti­toj ini­ci­ja­ti­vi ili na za­htjev Narod­ne skup­šti­ne, pod­no­se Na­rod­noj skup­šti­ni iz­vje­šta­je o pri­mje­ni za­ko­na i o po­ja­va­ma i problemima ko­ji su zna­čaj­ni za ostva­ri­va­nje nji­ho­ve funk­ci­je i pred­la­žu pred­u­zi­ma­nje od­go­va­ra­ju­ćih mje­ra.

Iz­vje­šta­ji Vr­hov­nog su­da i Re­pu­blič­kog tu­ži­la­štva do­sta­vlja­ju se pred­sjed­ni­ku Na­rod­ne skup­šti­ne, koji ih upu­ću­ju nad­le­žnom rad­nom ti­je­lu i po­sla­ni­ci­ma.

Pred­sjed­nik Vr­hov­nog su­da i re­pu­blič­ki tu­ži­lac mo­gu da uče­stvu­ju u ra­du Na­rod­ne skup­šti­ne ka­da se raz­ma­tra­ju nji­ho­vi iz­vje­šta­ji.

XXI - OR­GA­NI­ZA­CI­JA I RAD NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE ZA VRI­JE­ME RAT­NOG STA­NjA I NE­PO­SRED­NE RAT­NE OPASNO­STI[uredi]

Član 305.

Za vri­je­me rat­nog sta­nja ili ne­po­sred­ne rat­ne opa­sno­sti pri­mje­nju­je se ovaj po­slov­nik, ako od­red­ba­ma ovog po­gla­vlja, po­seb­nom od­lu­kom Na­rod­ne skup­šti­ne ili za­ključ­kom ni­je dru­ga­či­je od­re­đe­no.

Član 306.

Za vri­je­me rat­nog sta­nja ili ne­po­sred­ne rat­ne opa­sno­sti po­sla­ni­ci u Na­rod­noj skup­šti­ni ko­ji su pozva­ni na voj­nu du­žnost ili su iz dru­gih raz­lo­ga pro­mi­je­ni­li svo­je pre­bi­va­li­šte ili adre­su du­žni su da naj­kra­ćim i naj­br­žim pu­tem oba­vi­je­ste Na­rod­nu skup­šti­nu o sva­koj pro­mje­ni pre­bi­va­li­šta i adre­se.

Član 307.

Za vri­je­me rat­nog sta­nja ili ne­po­sred­ne rat­ne opa­sno­sti pri­je­dlo­zi za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta mo­gu se iz­ni­je­ti na raz­ma­tra­nje i od­lu­či­va­nje, bez pret­hod­nog raz­ma­tra­nja u nad­le­žnim rad­nim tije­li­ma, i sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne sa­zva­ti u ro­ko­vi­ma kra­ćim od ro­ko­va pred­vi­đe­nih ovim poslovni­kom.

Ma­te­ri­ja­li za sjed­ni­ce mo­gu se po­sla­ni­ci­ma uru­či­ti ne­po­sred­no uoči sjed­ni­ce ili na sa­moj sjed­ni­ci, ako ni­je bi­lo mo­guć­no­sti da se do­sta­ve ra­ni­je ili iz dru­gih oprav­da­nih raz­lo­ga.

Član 308.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne za vri­je­me rat­nog sta­nja ili ne­po­sred­ne rat­ne opa­sno­sti:

- raz­ma­tra ne­po­sred­ne za­dat­ke ko­je u ve­zi sa rat­nim sta­njem, od­no­sno ne­po­sred­nom rat­nom opa­sno­šću tre­ba pred­u­ze­ti u ve­zi sa ra­dom Na­rod­ne skup­šti­ne;
- pred­la­že, utvr­đu­je i pred­u­zi­ma od­go­va­ra­ju­će mje­re i od­re­đu­je vri­je­me i mje­sto sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne;
- raz­ma­tra i za­u­zi­ma sta­vo­ve o na­či­nu po­zi­va­nja na­rod­nih po­sla­ni­ka na sjed­ni­ce Na­rod­ne skup­šti­ne i od­lu­ču­je o na­či­nu do­sta­vlja­nja ma­te­ri­ja­la na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma za te sjed­ni­ce, i ako to zah­ti­je­va­ju po­seb­ni uslo­vi rat­nog sta­nja, od­no­sno ne­po­sred­ne rat­ne opa­sno­sti, od­re­di­će da se po­sla­ni­ci po­zi­va­ju na sjed­ni­cu jav­nim po­zi­vom (pu­tem ra­dio-te­le­vi­zi­je ili štam­pe, dr­žav­nih or­ga­na, or­ga­ni­za­ci­ja i zajed­ni­ca ili na dru­gi po­tre­ban na­čin).

Član 309.

Pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne, po­la­ze­ći od ocje­ne po­li­tič­ke i bez­bjed­no­sne si­tu­a­ci­je, ocje­nju­je da li je po­treb­no i mo­gu­će sa­zi­va­ti sjed­ni­cu Na­rod­ne skup­šti­ne.

Ako oci­je­ni da se Na­rod­na skup­šti­na ne mo­že sa­sta­ti, pred­sjed­nik Na­rod­ne skup­šti­ne oba­vi­je­sti­će o to­me pred­sjed­ni­ka Re­pu­bli­ke, ka­ko bi on mo­gao do­ni­je­ti po­seb­ne pro­pi­se i pred­u­ze­ti od­go­va­ra­ju­će mje­re, u skla­du sa ustav­nim ovla­šće­nji­ma.

Član 310.

Ak­te ko­je pred­sjed­nik Re­pu­bli­ke do­ne­se u pe­ri­o­du ka­da Na­rod­na skup­šti­na ne mo­že da se sa­sta­ne, Narod­na skup­šti­na po­tvr­đu­je na pr­voj sjed­ni­ci na­kon nji­ho­vog do­no­še­nja.

XXII - SLU­ŽBA NA­ROD­NE SKUP­ŠTI­NE[uredi]

Član 311.

Slu­žba Na­rod­ne skup­šti­ne:

- uče­stvu­je u pri­pre­mi sa­sta­na­ka pred­sjed­ni­ka i pot­pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne i pred­sjed­ni­ka rad­nih ti­je­la, klu­bo­va po­sla­ni­ka i po­sla­nič­kih gru­pa ko­ji se or­ga­ni­zu­ju u Na­rod­noj skup­šti­ni i stara se o re­a­li­za­ci­ji za­klju­ča­ka sa tih sa­sta­na­ka;
- oba­vlja struč­ne i dru­ge po­slo­ve za po­tre­be pred­sjed­ni­ka, pot­pred­sjed­ni­ka, ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra Narod­ne skup­šti­ne i klu­bo­va po­sla­ni­ka i po­sla­nič­kih gru­pa;
- oba­vlja po­slo­ve u ve­zi sa usmje­ra­va­njem ma­te­ri­ja­la ko­je pred­sjed­nik upu­ću­je rad­nim ti­je­li­ma Narodne skup­šti­ne, pred­sjed­ni­ku Re­pu­bli­ke, Vla­di, Vi­je­ću na­ro­da i dru­gim dr­žav­nim or­ga­ni­ma;
- ra­di od­re­đe­ne po­slo­ve u ve­zi sa ostva­ri­va­njem sa­rad­nje Na­rod­ne skup­šti­ne sa: Par­la­men­tar­nom skupšti­nom Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, Par­la­men­tom Fe­de­ra­ci­je Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, Na­rod­nom skup­šti­nom Repu­bli­ke Sr­bi­je i Skup­šti­nom Cr­ne Go­re;
- pri­ma i iz­ra­đu­je ana­li­tič­ko-in­for­ma­tiv­ne i dru­ge ma­te­ri­ja­le, ka­da je to pred­vi­đe­no pro­gra­mom rada Na­rod­ne skup­šti­ne i na za­htjev Ko­le­gi­ju­ma, pred­sjed­ni­ka, pot­pred­sjed­ni­ka i rad­nih ti­je­la Narod­ne skup­šti­ne;
- da­je struč­na mi­šlje­nja rad­nim ti­je­li­ma, na­rod­nim po­sla­ni­ci­ma i klu­bo­vi­ma po­sla­ni­ka i po­sla­nič­kim gru­pa­ma u ostva­ri­va­nju nji­ho­vih funk­ci­ja u Na­rod­noj skup­šti­ni;
- uče­stvu­je u pri­pre­ma­nju pro­gra­ma ra­da Na­rod­ne skup­šti­ne i rad­nih ti­je­la i pra­ti nji­ho­vo ostvarivanje;
- ure­đu­je i iz­da­je pu­bli­ka­ci­je i gla­si­la Na­rod­ne skup­šti­ne i mag­ne­to­fon­ske snim­ke;
- or­ga­ni­zu­je i obez­bje­đu­je sa­rad­nju sa pred­stav­ni­ci­ma sred­sta­va jav­nog in­for­mi­sa­nja u ostva­ri­va­nju njiho­vih pra­va i du­žno­sti, u ve­zi sa oba­vje­šta­va­njem o ra­du Na­rod­ne skup­šti­ne;
- pri­ku­plja, ob­ra­đu­je, ču­va i da­je na ko­ri­šće­nje po­dat­ke i ma­te­ri­ja­le i oba­vlja dru­ge informativno-doku­men­ta­ci­o­ne po­slo­ve;
- oba­vlja po­slo­ve u ve­zi sa rad­nim od­no­si­ma na­rod­nih po­sla­ni­ka i rad­ni­ka u Slu­žbi Na­rod­ne skupštine;
- sta­ra se o pri­pre­ma­nju i ču­va­nju ori­gi­na­la za­ko­na, dru­gih pro­pi­sa i op­štih aka­ta Na­rod­ne skupštine;
- ra­di po­slo­ve ko­ji se od­no­se na kan­ce­la­rij­sko po­slo­va­nje, fi­nan­sij­sko-ma­te­ri­jal­ne, dak­ti­lo­graf­ske, teh­nič­ke i dru­ge slič­ne po­slo­ve i
- ra­di dru­ge struč­ne, ad­mi­ni­stra­tiv­ne i teh­nič­ke po­slo­ve.

Član 312.

U Slu­žbi i rad­nim ti­je­li­ma Skup­šti­ne mo­gu se an­ga­žo­va­ti li­ca sa za­vr­še­nim vi­so­kim obra­zo­va­njem, u ci­lju sti­ca­nja rad­nog is­ku­stva vo­lon­ti­ra­njem, od­no­sno stu­den­ti u ci­lju sti­ca­nja zna­nja i is­ku­stva stažira­njem.

Član 313.

Struč­ne i dru­ge po­slo­ve za po­tre­be Na­rod­ne skup­šti­ne, nje­nih rad­nih ti­je­la, na­rod­nih po­sla­ni­ka, klubo­va po­sla­ni­ka i po­sla­nič­kih gru­pa ra­di Slu­žba Na­rod­ne skup­šti­ne.

Član 314.

U okvi­ru je­din­stve­ne Slu­žbe, Pra­vil­ni­kom o or­ga­ni­za­ci­ji i si­ste­ma­ti­za­ci­ji rad­nih mje­sta, ko­ji donosi ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne, uz sa­gla­snost pred­sjed­ni­štva Na­rod­ne skup­šti­ne, mo­gu se za po­je­di­ne po­slo­ve i za­dat­ke or­ga­ni­zo­va­ti uže or­ga­ni­za­ci­o­ne je­di­ni­ce.

Član 315.

Pra­vil­ni­kom o or­ga­ni­za­ci­ji i si­ste­ma­ti­za­ci­ji rad­nih mje­sta ure­đu­ju se na­čin ru­ko­vo­đe­nja organizacionim je­di­ni­ca­ma, iz­vr­ša­va­nje za­da­ta­ka i po­slo­va, uku­pan broj rad­ni­ka za iz­vr­ša­va­nje zadataka i po­slo­va, na­ziv i ras­po­red za­da­ta­ka i po­slo­va u or­ga­ni­za­ci­o­nim je­di­ni­ca­ma, sa opi­som poslo­va za sva­kog rad­ni­ka ili gru­pu rad­ni­ka i po­treb­nim uslo­vi­ma za oba­vlja­nje tih za­da­ta­ka i poslova.

U Slu­žbi Na­rod­ne skup­šti­ne mo­gu se po­sta­vlja­ti ru­ko­vo­de­ći rad­ni­ci i rad­ni­ci sa po­seb­nim sta­tu­som.

Ru­ko­vo­de­ći rad­ni­ci su rad­ni­ci od­re­đe­ni Pra­vil­ni­kom o or­ga­ni­za­ci­ji i si­ste­ma­ti­za­ci­ji rad­nih mje­sta.

Rad­ni­ke sa po­seb­nim sta­tu­som po­sta­vlja ge­ne­ral­ni se­kre­tar Na­rod­ne skup­šti­ne, po pri­ba­vlje­nom mi­šlje­nju pred­sjed­ni­ka Na­rod­ne skup­šti­ne.

XXI­II - ZA­VR­ŠNE OD­RED­BE[uredi]

Član 316.

Pi­ta­nja ko­ja ni­su re­gu­li­sa­na ovim po­slov­ni­kom mo­gu se ure­đi­va­ti od­lu­kom ili za­ključ­kom Na­rod­ne skupšti­ne.

Iz­mje­ne i do­pu­ne Po­slov­ni­ka vr­še se na na­čin predvi­đen za nje­go­vo do­no­še­nje.

Član 317.

Da­nom stu­pa­nja na sna­gu ovog po­slov­ni­ka pre­sta­je da va­ži Po­slov­nik Na­rod­ne skup­šti­ne Re­pu­bli­ke Srpske - Pre­či­šće­ni tekst („Slu­žbe­ni gla­snik Re­pu­bli­ke Srp­ske“, broj 79/07).

Član 318.

Ovaj po­slov­nik stu­pa na sna­gu osmog da­na od da­na obja­vlji­va­nja u „Slu­žbe­nom gla­sni­ku Re­pu­bli­ke Srpske“.


Broj: 01-413/11
23. mar­ta 2011. go­di­ne
Banja Luka


Predsjednik
Narodne skupštine,
Mr Igor Radojičić, s. r.

Izvori[uredi]

  • „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 31/11