Martoloz Marko umire od devojačkog uroka

Izvor: Викизворник
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Martoloz Marko umire od devojačkog uroka
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
204. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić




204.

Martoloz Marko umire od devojačkog uroka


 Otište se oraova lađa
 od bjeloga Dubrovnika grada.
 Na njojzi je dumen od kalaja,
 katarka je od suhoga zlata,
 vesla joj su od šimšira žuta, 5
 a jedeci tura ibrišima.
 U njojzi [je] trideset martoloza
 i prid njima Marko ireizu.
 Što mi je ljepi ireizu Marko,
 jošte ljepše što na Marku ruho: 10
 krmez-kaftan, sari-anterija
 i čiktijana [od] čiste kadife,
 samur kalpak u rame udara,
 crn mu perčin po rameni pao.
 Gleda ga Ajka djevojka, 15
 gledajući majku dozivala:
 "Hodi, majko, da pogledaš čuda:
 otište se oraova lađa
 od bjeloga Dubrovnika grada -
 na njojzi je dumen od kalaja, 20
 katarka je od suhoga zlata,
 vesla joj su od šimšira drva,
 a jedeci tura ibrišima.
 U njojzi [je] trideset martoloza
 i prid njima Marko ireizu. 25
 Što mi je lijep ireizu Marko,
 to je ljepše na Marku ruho:
 grimiz-kaftan, sari-anterija
 i čiktijan je čikli-kadife,
 samur kalpak u rame udara, 30
 crn mu perčin beo vrat prikrio.
 Da mi ga hoće bog u sreću dati,
 volila ga nego braca svoga!"
 Ajki majka potiho govori:
 "Muči, Ajka, zamukla se mukom! 35
 Nji['] je majka devet izrodila,
 svi su osam umirala jadno
 od uroka, od djevojačkoga."
 Jošte oni u reči bijahu,
 povikaše trideset martoloza: 40
 "Umro nam [je] martolozu Marko
 ni od puške, ni od britke sablje,
 već od uroka djevojačkoga."



Izmene[uredi]

ć = đ
ѿ = od
bѣloga (jat = je)
noisi = njojzi
e = je
t = d (dumen)
ѡi = joj
hideci = jedeci
i prіžima = ibrišima
ni = nji (njima)
lѣpi, lѣpše (jat = je)
kr'misi kaf'tanь = krmez-kaftan
t = d (kadife)
cern'mu = crn mu
dѣvoika (jat = je) i = j
pogledišъ = pogledaš
bѣloga (jat = e)
suoga = suhoga
der'va = drva
lѣpь (jat = e)
ireisi = ireizu
pr'čin = perčin
prіklі`ѡ = prikrio
srѣću (jat = e)
bratca = braca
smuk'la = zamukla
nѥ = Nji je
um`rurola = umirala
ruroka = uroka
dѣvoѩčkoga (jat = e)
biahu = bijahu
p = b (britke)

Napomene[uredi]

ireiz?

Lirsko-epska pesma, balada. Urečen momak. Devojka se divi lepoti junaka, a majka je kori, jer su tako urečena i osmorica njegove braće.
Varijante: ER, 46, 53; Vuk SNP III, 77, 86; Krstić 1984: D 1, 4 – Čini i uroci: 124
Literatura: Latković 1975: 255

Izvori[uredi]

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.