Pređi na sadržaj

Kajica Radonja i zmaj-despot Vuk

Izvor: Викизворник
Kajica Radonja i zmaj-despot Vuk
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
83. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


83.

Kajica Radonja i zmaj-despot Vuk


0001 Vino pije trijest martolozah
0002 u lijepu šer[u] Smederevu
0003 međ['] njima je Kaica Radonja.
0004 K njima ide starac Bali beže
0005 pak govori starac Bali beže:
0006 „Draga djeco, triest martoloza,
0007 nije li majka rodila junaka
0008 jal['] sestrica braca održala
0009 koji bi me sinko danas poslušao
0010 da otide do planine Vruške,
0011 do lijepa Srijema zemlje ravne,
0012 do tabora kralja Matijaša,
0013 do šatora Zmaj despota Vuka,
0014 da ogleda sina Ajdar bega,
0015 bi mu dao tri tovara blaga.“
0016 Svi junaci nikom ponikoše
0017 crnoj zemlji oči oboriše
0018 i u crnu zemlju pogledaše.
0019 Ne poniče Kaica Radonja
0020 ne poniče, već junak pokliče
0021 pak junaku stade govoriti:
0022 „Bali beže, stari gospodine,
0023 eto je majka rodila junaka.
0024 Al['] zaludu je majka rodila
0025 kad junaku dobra konja neima
0026 koji b' otišao do Srijema ravna,
0027 do lijepe do Vruške planine,
0028 do tabora kralja Matijaša
0029 g[o]s[podi]na kralja budimskoga,
0030 do šatora Zmaj despota Vuka.
0031 Već daj mi, beže, Šaru bedeviju
0032 koju si mi, beže, kupovao
0033 priko mora u Šamu bijelu
0034 za tri stotine zlatni dukatah,
0035 kojano je Šarca oždrebila,
0036 dobra konja Kraljeviću Marku,
0037 i Brnjicu konja despotova,
0038 ljute zmije Zmaj despota Vuka.
0039 Ja ću ići ravnomu Srijemu
0040 do tabora kralja Matijaša
0041 [a] ti daj mi, beže, Šaru bedeviju
0042 koja može Savu priplivati
0043 i ovamo i opet onamo
0044 i na sebi prinesti junaka
0045 i junačko svijetlo oružje
0046 što junaku valja i trebuje.“
0047 Kad je čuo stari Bali beže,
0048 prigorio Šaru bedeviju
0049 prama sina, mlada Ajdar bega.
0050 Devetora vrata otvorio
0051 dok izvede Šaru bedeviju.
0052 Na nju se penje Kaica Radonja,
0053 na nju se penje, a ruku ufaća:
0054 „Tako mi, beže, soli i hleba,
0055 nevjere ti [u]činiti neću.“
0056 Pak udara Šaru mamuzama
0057 pak otide gradu Beogradu
0058 pređe Savu na baluk pazaru
0059 pak se maši ravnoga Srijema
0060 pak otide u kraljevu vojsku.
0061 Jaše Šaru po vojsci kraljevoj,
0062 jaše soko Kaica Radonja.
0063 Ugleda ga djete Ajdar beže
0064 ispod bjela Vukova šatora.
0065 Proli suze djete Ajdar beže
0066 al['] ga pita Zmaj despote Vuče:
0067 „Što je tebi, djete Ajdar beže,
0068 koja ti je golema nevolja
0069 te roniš suze niz bijelo lice?“
0070 “Kako neću, gospodaru dragi,
0071 gdi ja gledam dobroga katanu
0072 gdino jaše Šaru po taboru
0073 al['] ju dobro poznati ne mogu
0074 al['] mi se čini, gospodaru dragi,
0075 da je Šara roditelja moga,
0076 moga oca starog Bali bega.“
0077 Al['] mu veli Zmaj despote Vuče:
0078 „Uzmi, sinko, buzdovan pozlaćen
0079 te ti šetaj po kraljevoj vojsci
0080 te ti gledaj Šaru bedeviju
0081 je li Šara roditelja tvoga.“
0082 Uze djete buzdovan pozlaćen
0083 pak otide u kraljevu vojsku,
0084 pake nađe na Šari katanu,
0085 pake pita na Šari katanu:
0086 „Tako ti boga, krajinski katano,
0087 otkuda si, od koga li grada,
0088 otkud ti Šara roditelja moga?“
0089 A kad čuo Kaica Radonja,
0090 onda uze djete Ajdar bega
0091 on ga uze te za se posadi
0092 triput ga je pasom pripasao
0093 a četvrti od sablje kajasom
0094 da ga kako vjetar ne zamane
0095 pak udari Šaru mamuzama
0096 pak odleti priko Srijema ravna.
0097 Al ga vidi Zmaj despote Vuče
0098 pak uzi[m]a Brnju konja svoga
0099 pake tjera Kaicu Radonju
0100 o[d]mah ga kurvić sastigao.
0101 A kad vidi Šara bedevija
0102 da ju stiže veliki Brnjica,
0103 stade Šara hitar skok skakati;
0104 tri aršina skače u visinu,
0105 a dvanaist dalje u duljinu
0106 pak doleti gradu Beogradu,
0107 pake spreka u Savu skočila.
0108 A ne smede veliki Brnjica,
0109 on ne smede u Savu da skoči
0110 veće Brnja na preku ostao.
0111 Da i veli Zmaj despote Vuče:
0112 „Jao kurvo, Kaica Radonja,
0113 nije mi žao roba Ajdar bega,
0114 već mi je žao zlatna buzdovana“.


Intervencije

Pino = Vino
e = je (pije)
lѣpu (jat = ije)
rь = ru (šeru)
t = d (Smederevu)
ć = đ (međ)
n = nj (njima)
bega = beže
dѣt'co (jat = je) = djeco
ѿderžala = održala
koi = koji
srѣma (jat = ije)
zem'lю ravnu = zemlje ravne
i= i (Matijaša)
s = z i = j (Zmaj)
despote = despota
cer'nu = crnu
юna'ko = junaku
za lюdu = zaludu
gsna = gospodina
prѣko (jat = i? e?)
щ = žd (oždrebila)
ю = ja
svѣt'lo (jat = ije)
prѣgoriѡ (jat = e? i?)
nevѣre (jat = je)
č = š (maši)
dѣte (jat = je)
izь pѡd = ispod
bѣla (jat = ije)
pusdoanь, pustoanь = buzdovan
і = j (šetaj)
ѿca = oca
ѿ = od
krainski = krajinski (možda: kranjski?)
z = s (pasom)
vѣtar (jat = je)
uzia (uzja?) = uzima
ber'nu = Brnju
tѣra (jat = je)
omah = odmah
l = lj (duljinu)
sprѣka (jat = e)
smѣde (jat = e)

Napomene

Komentar

Epska pesma. Bali-begov zatočnik, Kajica Radonja odlazi u tabor kralja Matijaša da oslobodi begovog sina. Traži samo Šaru bedeviju, koja je oždrebila Šarca i Brnjicu Zmaj Ognjenog Vuka. Otima mladog Ajdar-bega i Vukov buzdovan. Za njim kreće despot Vuk, ali ne može da ga stigne.
Ovaj epski podvig neobično je povezao različita sećanja na istorijske ličnosti iz 15. veka. Simetrično se postavljaju pasivni protivnički parovi predvodnika/vladara (Bali-beg : kralj Matijaš) i vitezova u njihovoj službi (Kajica Radonja : Zmaj Ognjeni Vuk). Uočljiv je takođe i različit stepen istoričnosti ovih junaka. Epske biografije kralja Matijaša i Zmaj Ognjenog Vuka su na različite načine odolele tokom vekova. Pevanje o Kajici je vremenom redukovano do udesa najlepšeg i najboljeg Đurđevog vojvode (Vuk, SNP II, 81), dok nepoznati pevač kao njegovog gospodara imenuje Bali-bega, tj. "poznatog turskog junaka iz 15. veka Alibega, potonjeg Đerzeleza“ (Krnjević, 1986: 123).
Pesme o Đerzelez Aliji u ER: 59, 83. Nedić 1966: 335.
Pesme o vojvodi Kajici u ER: 83, 188 (stih 15). Nedić 1966: 336
Pesme o kralju Matijašu iz ER: Pesme o Vuku Mandušiću iz ER: 53 (poslednji stih), 59, 73, 75, 83, 178. Nedić 1966: 338.
Varijante: Bogišić, 38; Vuk, SNP III, 25; Krstić 1984: N 1, 8, 11 – Bekstvo iz ropstva – razno: 291
Preštampano: Suvajdžić 1998: 143-145 i 201, br. 52.
Literatura: Schmaus 1953: 231-233; Nedić 1966: 335; Pešikan-Ljuštanović 2002: 13-15, 142-156, 247; Pešikan-Ljuštanović 2007: 171

Izvori

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.