Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti odbrane i bezbjednosti

Izvor: Викизворник


ZAKON O PARLAMENTARNOM NADZORU

U OBLASTI ODBRANE I BEZBJEDNOSTI

I OPŠTE ODREDBE[uredi]

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se predmet i obim parlamantarnog nadzora organa i institucija u oblasti odbrane i bezbjednosti, sastav, nadležnosti, zadaci i način rada Odbora za odbranu i bezbjednost (u daljem tekstu: Odbor), odnos Odbora prema Narodnoj skupštini Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skupština), Vladi Republike Srpske, ministarstvima i drugim organima, institucijama, organizacijama i pojedincima.

Član 2.

Parlamentarni nadzor na osnovu ovog zakona, a u ime Narodne skupštine, vrši Odbor za odbranu i bezbjednost, koji formira Narodna skupština.

Član 3.

Odbor vrši parlamentarni nadzor Ministarstva odbrane i Vojske Republike Srpske, svih njihovih organa i organizacionih jedinica, Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih organizacija i agencija koje djeluju samostalno ili u sastavu drugih ministarstava i bave se poslovima iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

Odbor može vršiti parlamentarni nadzor i drugih institucija, organa i organizacija, izuzev sudova i tužilaštava, čije su aktivnosti u vezi sa radom i aktivnostima organa i institucija navedenih u stavu 1.

Odbor može pokrenuti određena pitanja i sprovesti parlamentarni nadzor organa i institucija iz stava 1. i 2. samoinicijativno, na prijedlog predsjednika ili članova Odbora, na prijedlog Narodne skupštine, ili drugih republičkih institucija i drugih organa, organizacija i pojedinaca.

Član 4.

Parlamentarni nadzor u oblasti odbrane i bezbjednosti podrazumijeva mogućnost upoznavanja sa svim informacijama i dostupnost svih dokumenata, pod uslovima propisanim zakonom, vezanim za rad i aktivnosti organa i institucija iz člana 3. stav 1. i 2. te, ostvarivanje neposrednog uvida u aktivnosti koje sprovode ovi organi i institucije, od strane članova Odbora.

Parlamentarni nadzor uključuje i parlamentarnu istragu i saslušanje pred Odborom.

U sprovođenju parlamentarne istrage, Odbor ostvaruje saradnju sa Službom za reviziju javnog sektora, inspekcijskim organima i drugim nadležnim organima, može koristiti njihove redovne izvještaje ili tražiti da obave dodatne kontrole i pribave dodatne informacije o predmetu parlamentarnog nadzora.

Saslušanje, odnosno svjedočenje pred Odborom, organizuje se u cilju dobijanja novih relevantnih informacija o predmetu parlamentarnog nadzora, koje će doprinijeti efikasnijem zaključivanju i donošenju stavova Odbora.

Član 5.

Parlamentarni nadzor obavlja se kontinuirano u toku godine, prema planu koji donosi Odbor i vanredno prema potrebi, na osnovu inicijativa drugih subjekata, ili zbog vanrednih događaja.

Predmet redovnog parlamentarnog nadzora su institucije i organi navedeni u članu 3. stav 1., te njihova aktivnost kao i aktivnost svih njihovih organizacionih jedinica i dijelova na čitavoj teritoriji Republike Srpske.

Aktivnost drugih organa i institucija, izuzev sudstva i tužilaštva, predmet su parlamentarnog nadzora samo djelimično, u mjeri koliko su u vezi sa radom i aktivnostima organa i institucija iz člana 3. stav 1.

Član 6.

Odbor kroz parlamentarni nadzor redovno ostvaruje uvid u rad organa i institucija, vrši praćenje i kontrolu njihovog rada, odnosno procjenjuje da li su aktivnosti nadziranih subjekata iz člana 3., stav 1. ovog zakona, u skladu sa ustavom, zakonom i podzakonskim propisima, te da li se kroz aktivnost ovih organa ostvaruje planirana politika Narodne skupštine, štite i poštuju osnovna ljudska prava i slobode.

U slučajevima kad dobije informaciju ili procijeni da aktivnosti organa ili ponašanje pojedinaca iz organa odbrane i bezbjednosti nije u skladu sa zakonom, te da se krši usvojeni kodeks profesionalnog ponašanja, može pokrenuti parlamentarnu istragu i organizovati javno ili zatvoreno saslušanje pred Odborom. U slučaju da je o tome pokrenut sudski ili drugi postupak kod nadležnih organa, Odbor može tražiti izvještaj od nadležnih organa o rezultatima sprovedenog postupka.

Sa rezultatima do kojih dođe u ostvarivanju parlamentarnog nadzora, Odbor upoznaje Narodnu skupštinu i druge organe i institucije, može pokrenuti različite inicijative, što uključuje i prijedloge za utvrđivanje odgovornosti i smjenu odgovornih lica u organima koji se bave poslovima odbrane i bezbjednosti.

Član 7.

Obaveza je republičkih i drugih organa, institucija, organizacija i pojedinaca da sarađuju sa Odborom.

Vlada, nadležna ministarstva, organizacije i agencije iz člana 3., stav 1. i 2. ovog zakona, inspekcijske službe i drugi organi uprave, druge organizacije, pojedinci zaposleni u tim organizacijama, kao i lica koja su u vezi sa radom i aktivnostima tih institucija, dužni su da članovima Odbora omoguće informacije i uvid u dokumente i obezbijede sve uslove za provođenje zadataka parlamentarnog nadzora određenih zakonom.

Predmet parlamentarne istrage koju vodi Odbor, može biti svako lice bez obzira na imunitet kojim raspolaže i funkciju koju obavlja.

Nijedno lice ne može se izuzeti obaveze svjedočenja pred Odborom.

Član 8.

Članovi Odbora, drugi prisutni na sjednicama Odbora i druga lica koja učestvuju u parlamentarnom nadzoru, praćenju i kontroli organa i institucija, obavezni su čuvati tajne podatke sa kojima su se upoznali, odnosno dobili ih u toku rada, odnosno u kontaktu sa radom Odbora.

Članovi Odbora i druga lica iz prethodnog stava, potpisuju pismenu izjavu, kojom se obavezuju na čuvanje tajnih podataka do kojih dođu u toku rada i u vezi sa poslovima Odbora. Tekst izjave utvrđuje se Poslovnikom o radu Odbora.

Stepen tajnosti dokumenata, koji su predmet rada Odbora ili članova Odbora, utvrđuju organi i institucije koji su kreatori dokumenata. Stepen tajnosti dokumenata koje izdaje Odbor, određuje predsjednik Odbora, u skladu sa zakonom.

II OSNIVANjE, SASTAV I NAČIN RADA ODBORA[uredi]

Član 9.

Odbor osniva Narodna skupština.

Odbor je sastavljen i radi u skladu sa zakonom, Poslovnikom Narodne skupštine i Poslovnikom o radu Odbora, koji donosi Odbor.

Način rada Odbora i vođenje aktivnosti parlamentarnog nadzora, praćenja i kontrole, reguliše se ovim zakonom, Poslovnikom Narodne skupštine i Poslovnikom o radu Odbora.

Član 10.

Odbor ima 7 članova biranih iz različitih parlamentarnih stranaka, koalicija i reda nezavisnih kandidata. Iz reda jedne stranke ne može se birati više od dva člana Odbora. Pri izboru ovog odbora vodiće se računa o nacionalnoj zastupljenosti, tako da u Odboru mora biti zastupljen najmanje jedan predstavnik svih konstitutivnih naroda.

Predsjednika, zamjenika i članove Odbora bira Narodna skupština na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje. Ukoliko je predsjednik Odbora izabran iz reda poslanika skupštinske većine, zamjenik se bira iz reda poslanika opozicije, ili obrnuto.

Zamjenik predsjednika Odbora mijenja predsjednika u njegovom odsustvu.

Za članove Odbora ne mogu se birati lica koja su krivično kažnjavana, kao ni aktivna vojna lica, službenici i funkcioneri u organima odbrane i bezbjednosti.

Odbor može da radi i donosi odluke, ako je na sjednici Odbora prisutno više od polovine članova.

Punovažnim se smatraju odluke, za koje je glasalo više od polovine članova Odbora.

Odsutnog člana Odbora ne može zamijeniti drugi poslanik.

Član 11.

Sjednice Odbora mogu biti zatvorene ili otvorene za javnost. Tajnost podataka o kojim raspravlja Odbor i opravdanost potreba njihove zaštite utiču na način rada sjednice Odbora.

U pozivu za sjednicu Odbora, predsjednik Odbora utvrđuje karakter sjednice.

Odbor može u toku sjednice Odbora, procjenjujući između potrebe zaštite tajnosti podataka o kojima se raspravlja i potrebe za upoznavanjem javnosti o aktuelnim pitanjima rada organa i institucija odbrane i bezbjednosti, promijeniti karakter sjednice i odlučiti da sjednica ili dio sjednice bude zatvoren, odnosno otvoren za javnost.

Odbor redovno informiše javnost o svojim aktivnostima.

Stavove i zaključke odbora, Narodnoj skupštini i javnosti, iznosi predsjednik Odbora ili drugo lice, ovlašteno od strane Odbora.

Svaki član Odbora može u javnosti iznijeti svoje izdvojeno mišljenje.

Član 12.

U cilju dobijanja informacija, neposrednog uvida u određene aktivnosti ili praćenja rada organa i institucija u oblasti odbrane i bezbjednosti, Odbor po potrebi, može da formira ovlaštene grupe za izvršenje tih zadataka.

Ovlaštene grupe od tri člana se formiraju za tačno utvrđenu aktivnost, sa preciznim mandatom, iz reda članova Odbora, uz zastupljenost predstavnika stranaka na vlasti i opozicije, većinom glasova članova Odbora. Za potrebe ovlaštenih grupa, Odbor može angažovati stručna i tehnička lica.

Odbor razmatra izvještaje ovlaštenih grupa, određuje se prema njima, usvaja ih ili zahtijeva dodatne informacije, te pokreće odgovarajuće aktivnosti na osnovu usvojenih izvještaja.

III NADLEŽNOSTI I ZADACI ODBORA[uredi]

Član 13.

Odbor za odbranu i bezbjednost ima sljedeća ovlaštenja i zadatke:

- Prati aktivnosti institucija i organa u oblasti odbrane i bezbjednosti u Republici Srpskoj u cilju uvida u ostvarivanje zacrtane politike u ovim oblastima, te može tražiti da dostave informacije o aktivnostima i preduzetim mjerama po bilo kojem pitanju iz njihovog domena rada,
- Razmatra godišnje programe rada Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, o njima zauzima stavove,
- Razmatra izvještaje o radu Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova dva puta godišnje, prema potrebi i češće, te preporučuje Narodnoj skupštini zauzimanje stavova kojima će se usmjeravati određene aktivnosti ovih institucija,
- Daje prijedloge, mišljenja i sugestije na budžet Republike Srpske u oblasti odbrane i unutrašnjih poslova u svim fazama njegove izrade, u fazi pripremanja, projektovanja, javne rasprave i donošenja u skladu sa definisanim fiskalnim ograničenjima od strane nadležnih organa,
- Kvartalno prima informacije i razmatra izvršenje budžeta Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, zauzima stavove, vrši istrage u slučaju odstupanja, te prema potrebi informiše Narodnu skupštinu,
- Razmatra zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti, daje preporuke i primjedbe na zakonske projekte,
- Odbor po potrebi razmatra i daje preporuke i primjedbe i na podzakonske akte koje donose organi i institucije iz člana 3. stav 1. i 2. ovog zakona,
- Prati i ostvaruje uvid u aktivnosti organizacija i agencija koje se bave poslovima iz oblasti odbrane i bezbjednosti, a djeluju organizaciono van resornih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, razmatra njihove godišnje izvještaje o radu, daje preporuke Narodnoj skupštini,
- Razmatra pitanja i daje mišljenje i preporuke nadležnim organima u vezi organizacije i popune Vojske Republike Srpske, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, drugih organizacija i agencija iz člana 3. stav 1., te plata i materijalnog statusa profesionalnog kadra zaposlenog u tim institucijama,
- Razmatra stanje, zauzima stavove i daje preporuke Narodnoj skupštini, Vladi Republike Srpske i drugim organima koje se odnose na pitanja opremanja, snabdijevanja i obučavanja Vojske Republike Srpske, prema standardima utvrđenim od strane nadležnih tijela,
- Razmatra kadrovska pitanja u VRS, Ministrastvu odbrane i Ministarstvu unutrašnjih poslova, organizacijama i agencijama koje se bave poslovima u oblasti odbrane i bezbjednosti, daje svoje preporuke i mišljenja na unapređenja, imenovanja i postavljenja:
- vojnih lica na dužnost generala i pukovnika u VRS i Ministarstvu odbrane,
- vojnih lica i civila na dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu odbrane,
- direktora policije i lica koja se imenuju na dužnosti načelnika uprava u Ministarstvu unutrašnjih poslova,
- lica u čin generala policije,
- lica na dužnosti rukovodilaca organizacija i agencija koje se bave poslovima iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
- Razmatra prijedloge i daje mišljenja na prijedloge organa Republike Srpske za postavljenje vojnih lica i civila na najodgovornije dužnosti u institucijama odbrane i bezbjednosti na državnom nivou, kao i za vojno-diplomatska predstavništva Bosne i Hercegovine u inostranstvu,
- Razmatra pitanja i prati organizaciju, opremanje i održavanje rezervnog sastava VRS, prema datim standardima i utvrđenoj politici,
- Razmatra informacije i prati aktivnosti izvršenja vojne obaveze, posebno obučavanja za odbranu u centrima za obuku i aktivnosti na ostvarivanju prava za civilnu službu,
- Razmatra informacije i prati angažovanje VRS u pomoći civilnim organima u Republici Srpskoj, u cilju otklanjanja posljedica prirodnih i drugih katastrofa,
- Razmatra izvještaje glavnog revizora za reviziju javnog sektora o finansijskom poslovanju Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, zauzima stavove i prati aktivnosti nadležnih organa po tim izvještajima, po potrebi pokreće parlamentarnu istragu,
- Razmatra stanje u oblasti izvršenja krivičnih djela, te prati rezultate Ministarstva unutrašnjih poslova u borbi protiv kriminala, zauzima o tome stavove, prema potrebi vodi parlamentarnu istragu i daje preporuke Narodnoj skupštini i drugim organima,
- Inicira donošenje dokumenata kojima se utvrđuje kodeks profesionalnog ponašanja vojske i policije, posebno sukob interesa u ovim oblastima, te prati i ostvaruje uvid u poštovanje kodeksa profesionalnog ponašanja,
- Raspravlja o informacijama i inicijativama dobijenim od pojedinaca, organa i organizacija koja se odnose na aktivnosti i dokumente organa iz oblasti odbrane i bezbjednosti,
- Razmatra i istražuje slučajeve kršenja ljudskih prava od strane organa i institucija odbrane i bezbjednosti ili pojedinaca zaposlenih u tim institucijama, ostvaruje saradnju sa drugim skupštinskim tijelima, inspekcijskim i drugim organima,
- Obavještava Narodnu skupštinu i druge organe Republike Srpske o zapažanjima do kojih dođe u praćenju rada institucija i organa Republike Srpske u oblasti odbrane i bezbjednosti, te osigurava da o tim pitanjima bude upoznata najšira javnost u Republici,
- Može da razmatra i druga pitanja iz nadležnosti entiteta u oblasti odbrane i bezbjednosti i predlaže inicijative Narodnoj skupštini i drugim organima i institucijama,
- Kontroliše i prati sprovođenje zaključaka Narodne skupštine, kao i drugih organa i institucija kojim se nalaže postupanje organima i institucijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, o tome zauzima stavove i obavještava Narodnu skupštinu,
- Ostvaruje saradnju sa nadležnom komisijom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te komisijama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, po pitanjima ostvarivanja bezbjednosne politike i ostvarivanja uloge parlamenata u demokratskoj kontroli oružanih snaga i institucija bezbjednosti, u skladu sa zakonom.

IV PROVOĐENjE PARLAMENTARNOG NADZORA[uredi]

Član 14.

Odbor, do početka kalendarske godine, donosi godišnji plan parlamentarnog nadzora.

Godišnji plan parlamentarnog nadzora sadrži konkretne zadatke i aktivnosti Odbora, rokove za njihovo izvršenje, te obaveze organa i institucija u oblasti odbrane i unutrašnjih poslova, koje su dužni pružiti informacije i sarađivati u izvršavanju zadataka.

Godišnji plan parlamentarnog nadzora, Odbor dostavlja Ministarstvu odbrane i Ministarstvu unutrašnjih poslova, organizacijama i agencijama iz člana 3. stav 1., a prema potrebi i drugim organima i institucijama.

Član 15.

Odbor je ovlašten i može preduzeti aktivnosti parlamentarnog nadzora i mimo godišnjeg plana parlamentarnog nadzora.

Vanredna aktivnost parlamentarnog nadzora Odbora mimo godišnjeg plana može biti:

- zahtjev organima i institucijama iz oblasti odbrane i bezbjednosti da dostave informaciju i izvještaj po određenom pitanju,
- da ovlaštena grupa Odbora posjeti organe i institucije odbrane i bezbjednosti, ostvari uvid u dokumente, obavi razgovor sa licima koja rade na određenim pitanjima,
- da Odbor organizuje i izvrši širu parlamentarnu istragu ili javno ili zatvoreno saslušanje pred Odborom po određenim pitanjima.

Vanredne aktivnosti parlamentarnog nadzora, Odbor može pokrenuti samoinicijativno, na osnovu informacija ili po inicijativi pojedinaca, organa ili institucija.

Odluka o pokretanju vanrednih aktivnosti parlamentarnog nadzora, nakon rasprave na Odboru, donosi se većinom glasova članova Odbora.

Inicijativa Narodne skupštine, za obavljanje vanrednog parlamentarnog nadzora, je obavezujuća za Odbor.

Član 16.

Godišnjim planom parlamentarnog nadzora utvrđuju se težišne aktivnosti u radu Odbora, te obaveza istupanja pred Odborom ministra odbrane i ministra unutrašnjih poslova.

Prilikom rasprave o planovima rada i izvještajima o radu organa, rasprava o budžetu i kadrovskim prijedlozima pred Odborom, istupaju ministar odbrane i ministar unutrašnjih poslova, podnose obrazloženja dokumenata i prijedloga i dužni su odgovarati na pitanja članova Odbora.

Član 17.

Organi i institucije iz člana 3., stav 1. dužni su redovno obavještavati Odbor o pitanjima iz domena svoga rada, bez obzira da li su ta pitanja predviđena godišnjim planom parlamentarnog nadzora.

Organi i institucije iz člana 3. stav 1. o vanrednim događajima koji nisu planirani kao predmet parlamentarnog nadzora, odmah obavještavaju predsjednika Odbora i mogu tražiti hitnu sjednicu Odbora, na kojoj bi podnijeli detaljan izvještaj.

Vanredni događaji, u smislu prethodnog stava, podrazumijevaju događaje, radnje i stanja koji se nisu planirali i nisu se mogli predvidjeti unaprijed, a usljed kojih je došlo do poremećaja u funkcionisanju organa i institucija odbrane i bezbjednosti ili su oni funkcionisali otežano ili je došlo do narušavanja redovnog stanja bezbjednosti, što je za posljedicu imalo gubitke života ljudi ili materijalna razaranja.

Predsjednik Odbora dužan je zakazati sjednicu Odbora po vanrednom događaju, najkasnije 3 dana, od dobijanja informacije od nadležnih organa.

Član 18.

Zaposleni u organima i institucijama iz člana 3. stav 1 i 2. dužni su, na zahtjev Odbora, učestvovati na sjednici Odbora i na istoj, iz domena ovlaštenja koja proizilaze iz njihovog radnog mjesta ili položaja, davati obavještenja i odgovarati na pitanja članova Obora.

Zaposleni iz prethodnog stava, ne može uskratiti odgovore na pitanja članova Odbora, sem u slučajevima predviđenim Zakonom o krivičnom postupku, član 147. i 148., na koje ima pravo da se pozove.

Član 19.

Zaposleni iz člana 18. stava 1. ovog zakona, mogu tražiti da svjedoče pred Odborom samoinicijativno o stvarima i pitanjima iz nadležnosti Odbora, u slučajevima kad smatraju da je u organima i institucijama iz člana 3. ovog zakona došlo do nezakonitosti, a sa kojima Odbor nije upoznat.

Nakon sagledavanja inicijative, Odbor odlučuje, da li će ova lica svjedočiti pred Odborom.

Odbor mora osigurati tajnost identiteta zaposlenog. Identitet ovakvih lica smatra se službenom tajnom.

V ODNOSI SA DRUGIM ORGANIMA, ORGANIZACIJAMA I PREMA INICIJATIVAMA POJEDINACA[uredi]

Član 20.

Republički organi, upravni organi, organi lokalnih zajednica, pravna lica i nosioci javnih ovlaštenja, koji nisu predmet parlamentarnog nadzora, dužni su Odboru na njegov zahtjev, davati podatke i dokumente koji se odnose na nadležnost i zadatke Odbora, te istom omogućiti pregled dokumentacije, ako to nije u suprotnosti sa zakonom koji uređuje čuvanje ličnih podataka. Ova obaveza vrijedi za sve podatke i dokumente, bez obzira iz kojeg izvora i sa kojom namjerom i gdje ih je organ prikupio.

Na zahtjev Odbora, zaposleni u organima iz prethodnog stava, dužan je učestvovati na sastanku Odbora i odgovarati na pitanja članova Odbora u vezi podataka i dokumenata iz prethodnog stava. Zaposleni može uskratiti odgovor članovima Odbora, samo u slučaju ako se pozove na pravo oslobađanja obaveze svjedočenja, prema članu 147. i 148. Zakon o krivičnom postupku.

Odbor je dužan obezbijediti tajnost identiteta zaposlenog iz prethodnog stava. Njegov identitet smatra se službenom tajnom.

Član 21.

Svaki pojedinac ili organizacija može obavijestiti Odbor o sumnji u nezakonitost u radu organa Ministarstva odbrane, Vojske Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih organizacija i agencija iz člana 3. stav 1. i dati inicijativu za sprovođenje parlamentarnog nadzora. Takva inicijativa može biti u vezi sa povredom prava podnosioca inicijative ili ne.

U slučaju da Odbor, nakon rasprave, odluči da prihvati inicijativu, pokrene aktivnosti, te u postupku parlamentarnog nadzora, u saradnji sa drugim nadležnim organima, konstatuje nezakonitosti koje se odnose i na povrede prava pojedinca, podnosioca inicijative, ili dođe do drugih rezultata, dužan je da podnosioca inicijative o tome obavijesti.

Odbor je dužan zaštititi identitet lica koje je pred Odborom pokrenulo inicijativu za sprovođenje parlamentarnog nadzora. Identitet takvog lica smatra se službenom tajnom.

Član 22.

U ostvarivanju parlamentarnog nadzora, Odbor može angažovati nezavisne stručne institucije ili ekspertske timove.

Pomoć ovih institucija, Odbor može tražiti i u slučajevima kad postoji sumnja da izvještaj nadležnih organa nije sačinjen nepristrasno i objektivno ili da svi relevantni podaci u izvještajima nisu izneseni.

VI IZVJEŠTAVANjE NARODNE SKUPŠTINE[uredi]

Član 23.

Odbor je dužan, najmanje jednom godišnje, izvještavati Narodnu skupštinu o svom radu i o rezultatima parlamentarnog nadzora, praćenja i kontrole organa i institucija u oblasti odbrane i bezbjednosti.

Izvještaj obuhvata stavove i zaključke, te preporuke Narodnoj skupštini u vezi sa nadzorom.

Član 24.

Izvještaj iz prethodnog člana, može da obuhvati i informacije o pojedinim nezakonitostima koje su utvrđene tokom parlamentarnog nadzora, te i prijedlog mjera koje treba da preduzmu nadležni organi.

Član 25.

Odbor je dužan, na zahtjev Narodne skupštine, dostaviti izvještaj o parlamentarnom nadzoru po vanrednim događajima, kao i o parlamentarnim istragama koje je vodio.

Obaveza je Odbora, da informiše Narodnu skupštinu o svim parlamentarnim istragama, vezanim za realizaciju budžeta Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova.

VII KAZNENE ODREDBE[uredi]

Član 26.

Novčanom kaznom od 500 do 1500 konvertibilnih maraka, kazniće se za prekršaj odgovrno lice u organima i institucijama iz člana 3. stav 1. i 2. u slučaju ako:

- ne dostavi informaciju na zahtjev Odbora ili ne dostavi u traženom roku,
- ne dozvoli članovima Odbora ili ovlaštene grupe Odbora, da ostvare uvid u dokumente, aktivnosti ili ne omogući dostupnost izvorima informacija koji se od njih traže,
- ne obavijesti Odbor o vanrednom događaju, u skladu sa članom 17. ovog zakona.

Istom kaznom, kazniće se fizičko lice koje odbije, na poziv Odbora, da svjedoči pred Odborom ili odbije da dā izjavu pred ovlaštenom grupom, formiranom od strane Odbora.

VIII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE[uredi]

Član 27.

Odbor će donijeti Poslovnik o radu Odbora najkasnije u roku 3 mjeseca, nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Član 28.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske”.


Broj: 01-132/05
7. marta 2005. godine
Banja Luka


Predsjednik
Narodne skupštine,
Dušan Stojičić, s. r.

Vidi još[uredi]

Izvori[uredi]

  • „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 25/05