Pređi na sadržaj

Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj

Izvor: Викизворник


ZAKON O INSPEKCIJAMA

U REPUBLICI SRPSKOJ

I OSNOVNE ODREDBE

[uredi]

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se: obavljanje inspekcijskog nadzora u okviru inspekcijskog sistema, nadležnost i djelokrug inspekcija, inspekcijska zvanja i radnopravni status inspektora, ovlašćenja i obaveze inspektora, prava i obaveze subjekata nadzora, način i postupak vršenja inspekcijskog nadzora, odlučivanja po žalbama izjavljenim na rješenje inspektora, izvršenja rješenja inspektora, posebni postupci u inspekcijskom nadzoru i druga pitanja značajna za obavljanje inspekcijskog nadzora prema važećim propisima na području Republike Srpske.

Član 2.

(1) Inspekcijski sistem Republike Srpske, u smislu ovog zakona, čine inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Inspektorat) i inspekcije u jedinicama lokalne samouprave.

(2) Skraćeni naziv Republičke uprave za inspekcijske poslove je Inspektorat Republike Srpske.

(3) Inspekcijski nadzor ima za cilj ostvarivanje i zaštitu javnog interesa, a vrši se preduzimanjem inspekcijskih mjera i radnji kako bi se utvrđeno stanje i poslovanje uskladilo sa propisima.

Član 3.

(1) Inspekcijski nadzor vrše inspektori Inspektorata na teritoriji Republike Srpske.

(2) Poslove inspekcijskog nadzora, kao povjerene poslove, na teritoriji jedinice lokalne samouprave vrše inspektori u jedinicama lokalne samouprave u zvanjima: inspektor za hranu, tržišni inspektor, turistički inspektor, poljoprivredni inspektor, veterinarski inspektor, vodni inspektor, inspektor za drumski saobraćaj, urbanističko-građevinski inspektor, ekološki inspektor, inspektori za sanitarnu zaštitu, inspektor rada.

Član 4.

Na osnivanje, organizaciju i rad Inspektorata primjenjuju se opšti propisi kojima se uređuje osnivanje, organizacija i rad republičkih organa uprave, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 5.

(1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:

a) „inspekcijski organ“ – Republička uprava za inspekcijske poslove, inspektori Republičke uprave za inspekcijske poslove i inspektori u jedinicama lokalne samouprave,
b) „inspekcija“ – organizaciono povezana cjelina sistematizovana prema oblastima u kojima se vrši inspekcijski nadzor u čijem su sastavu inspektori koji mogu imati jedno ili više inspekcijskih zvanja,
v) „poslovi inspekcijskog nadzora“ – poslovi koje obavlja Republička uprava za inspekcijske poslove kao vid upravnog nadzora, a provode ga inspektori u okviru poslova Republičke uprave za inspekcijske poslove i inspektori u jedinicama lokalne samouprave kao povjerene poslove,
g) „propis“ – zakon, podzakonski propisi ili opšti akti,
d) „subjekat inspekcijskog nadzora“ – pravno lice, republički organ, organ BiH na teritoriji Republike Srpske, organ opštine ili grada, ustanova, drugi organ i organizacija, preduzetnik, fizičko lice ili drugi subjekt koji je obavezan primjenjivati propise,
đ) „inspekcijski nadzor“ – obuhvata vršenje inspekcijskog pregleda, preduzimanje upravnih i drugih mjera i radnji, praćenje i izvršavanje naloženih mjera i
e) „inspekcijski pregled“ – neposredan uvid inspektora u opšte i pojedinačne akte, uslove i način rada subjekta nadzora u pogledu pridržavanja propisa.

(2) Jezički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda.

II ORGANIZACIJA INSPEKCIJSKOG SISTEMA

[uredi]

1. Republička uprava za inspekcijske poslove

[uredi]

Član 6.

(1) Inspektorat je samostalna republička uprava koja obavlja poslove uprave od opšteg značaja za Republiku Srpsku, čija je uloga da, vršeći inspekcijske, upravne, stručne i druge poslove, podstiče društvenu disciplinu u izvršavanju zakona i drugih propisa.

(2) Inspektorat obavlja inspekcijske, upravne, stručne i druge poslove putem inspektora organizovanih u slijedeće inspekcije:

a) Inspekcija za hranu,
b) Tržišna inspekcija,
v) Poljoprivredna inspekcija,
g) Šumarska inspekcija,
d) Veterinarska inspekcija,
đ) Vodna inspekcija,
e) Tehnička inspekcija,
ž) Saobraćajna inspekcija,
z) Urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija,
i) Inspekcija rada,
j) Zdravstvena inspekcija,
k) Prosvjetna inspekcija i
l) Inspekcija za zaštitu od požara.

(3) Inspekcijom rukovodi glavni inspektor sa položajem pomoćnika direktora Inspektorata.

Član 7.

(1) Nadzor nad radom Inspektorata vrši Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada).

(2) Inspektorat jednom godišnje podnosi izvještaj Vladi.

(3) Inspektorat putem glavnog inspektora podnosi šestomjesečnu informaciju resornom ministarstvu o izvršenom inspekcijskom nadzoru nadležne inspekcije.

(4) Razmjena usmenih i pismenih informacija između Inspektorata i nadležnih ministarstva vrši se po pravilu mjesečno.

2. Inspekcijski nadzor u jedinicama lokalne samouprave

[uredi]

Član 8.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju povjerene poslove inspekcijskog nadzora po principu funkcionalne povezanosti sa inspekcijama Inspektorata.

Član 9.

(1) Jedinice lokalne samouprave organizuju u okviru administrativne službe posebnu organizacionu jedinicu za obavljanje inspekcijskih poslova.

(2) Potreban broj inspektora po oblastima nadzora u jedinicama lokalne samouprave, posebnom odlukom sporazumno utvrđuju jedinice lokalne samouprave i Inspektorat.

Član 10.

(1) Inspektore u jedinicama lokalne samouprave postavlja nadležni organ jedinice lokalne samouprave uz prethodnu saglasnost Inspektorata.

(2) Inspektor iz jedne jedinice lokalne samouprave može trajno obavljati inspekcijski nadzor na teritoriji druge jedinice lokalne samouprave ukoliko se o tome sporazumiju nadležni organi tih lokalnih zajednica.

(3) Na sporazum iz stava 2. ovog člana saglasnost daje Inspektorat.

Član 11.

(1) Inspektor iz jedne jedinice lokalne samouprave na osnovu ovlašćenja Inspektorata može u određenoj upravnoj stvari izvršiti inspekcijski nadzor na teritoriji druge jedinice lokalne samouprave ako za to postoje opravdani razlozi.

(2) Inspektor u sastavu jedinice lokalne samouprave na osnovu ovlašćenja Inspektorata može u određenoj upravnoj stvari izvršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti ili djelokruga inspekcije Inspektorata, ako za to postoje opravdani razlozi.

Član 12.

(1) Inspektorat vrši nadzor nad radom inspektora u jedinici lokalne samouprave.

(2) Kad pojedine inspekcijske poslove vrše inspektori u jedinici lokalne samouprave, Inspektorat putem glavnog republičkog inspektora za pojedinu inspekciju u odnosu na te inspektore ima, pored opštih ovlašćenja u nadzoru propisanih zakonom kojim se uređuju pitanja od značaja za osnivanje, organizaciju i rad republičkih organa uprave, pravo i dužnost neposredno i da:

a) oduzme saglasnost inspektoru, koji poslove ne obavlja blagovremeno, stručno, zakonito i savjesno,
b) organizuje zajedničke inspekcije sa inspektorima Inspektorata, kada to potrebe zahtijevaju i
v) traži izvještaje, podatke i obavještenja o izvršenju povjerenih poslova nadzora.

(3) Posebna organizaciona jedinica za obavljanje inspekcijskih poslova u jedinicama lokalne samuprave dužna je da podnosi Inspektoratu redovne mjesečne izvještaje o vršenju inspekcijskih poslova, na način koji odredi Inspektorat.

3. Odnosi inspekcijskih i drugih organa

[uredi]

Član 13.

(1) Postupak po zahtjevima, prijavama i inicijativama inspektora je hitan.

(2) Nadležni organ je dužan odmah uzeti u razmatranje zahtjeve, prijave i inicijative inspektora, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, prijave ili inicijative.

(3) Organ kojem je podnijeta prijava, zahtjev ili inicijativa dužan je o toku i ishodu postupka obavijestiti nadležni inspekcijski organ.

Član 14.

(1) Inspekcijski organi neposredno sarađuju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo unutrašnjih poslova) u skladu sa zakonom.

(2) Obavezna neposredna saradnja iz stava 1. ovog člana podrazumijeva i preduzimanje mjera ovlašćenih službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova, kojima se obezbjeđuje nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora inspektoru koji je ometan ili onemogućen u vršenju nadzora.

Član 15.

Inspektor može, u okviru inspekcijskog postupka, zatražiti mišljenje stručnih institucija, odnosno odgovarajućih stručnjaka, ako je to potrebno radi pravilne ocjene činjeničnog stanja.

III NADLEŽNOST I DJELOKRUG RADA INSPEKCIJA

[uredi]

Član 16.

U okviru svoje nadležnosti inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa kojima se uređuju opšti uslovi obavljanja djelatnosti (registracija, odobrenje za rad, rješenje, saglasnosti, drugo odobrenje nadležnih institucija, predmet poslovanja, sjedište i naziv) vrše inspekcije predviđene ovim zakonom.

Član 17.

Inspekcija za hranu vrši nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na kvalitet i zdravstvenu ispravnost hrane, uključujući i hrane za životinje i druge oblasti određene propisima.

Član 18.

Tržišna inspekcija vrši nadzor nad tržištem u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, usluge, zaštitu potrošača, cijene, mjerne jedinice i mjerila, intelektualnu svojinu, kvalitet i bezbjednost neprehrambenih proizvoda i druge oblasti određene propisima.

Član 19.

Poljoprivredna inspekcija vrši spoljnotrgovinski i unutrašnji inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: fitosanitarnu oblast (zaštita zdravlja bilja, sredstva za zaštitu bilja, sjeme i sadni materijal, đubriva i oplemenjivači zemljišta), primarnu biljnu proizvodnju, zaštitu poljoprivrednog zemljišta, podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju i druge oblasti određene propisima.

Član 20.

Šumarska inspekcija vrši nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: šume i šumarstvo, lovstvo, zaštitu prirode i nacionalne parkove u segmentu šumarstva i lovstva, reproduktivni materijal šumskog drveća i grmlja i druge oblasti određene propisima.

Član 21.

Veterinarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: zdravstvenu zaštitu, zaštitu i dobrobit životinja, veterinarsku djelatnost, veterinarske lijekove i dodatke i druge oblasti određene propisima.

Član 22.

Vodna inspekcija vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: vode, zaštitu prirode u segmentu voda i druge oblasti određene propisima.

Član 23.

Tehnička inspekcija vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: energetiku, energente, opremu pod pritiskom, rudarstvo i geologiju i druge oblasti određene propisima.

Član 24.

Saobraćajna inspekcija vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: javne puteve i drumski saobraćaj, stanice za tehnički pregled vozila, željeznice i željeznički saobraćaj, vodni saobraćaj, poštanski saobraćaj, telekomunikacije i druge oblasti određene propisima.

Član 25.

Urbanističko-građevinska i ekološka inspekcija vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: planiranje i uređenje prostora, građenje i građevinarstvo, građevinske materijale, zaštitu životne sredine, ekologije i uređenja prostora, upravljanje otpadom, geodetske poslove i druge oblasti određene propisima.

Član 26.

Inspekcija rada vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: zapošljavanje, rad i radne odnose, bezbjednost i zdravlje na radu i druge oblasti određene propisima.

Član 27.

Zdravstvena inspekcija vrši inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: spoljnotrgovinski nadzor prema važećim propisima, zdravstvenu zaštitu stanovništva, lijekove i medicinska sredstava, radijacionu sigurnost, hemikalije, biocide, vodu za sanitarno-rekreativne potrebe i ljekovite vode, sanitarno-tehničke i higijenske uslove objekata, socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu i druge oblasti određene propisima.

Član 28.

Prosvjetna inspekcija vrši nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: predškolsko, osnovno, srednje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, učenički i studentski standard, kulturu i djelatnosti iz oblasti kulture, sporta i druge oblasti određene propisima.

Član 29.

Inspekcija za zaštitu od požara vrši nadzor u pogledu pridržavanja propisa koji se odnose na: zaštitu od požara, eksplozivne materije i zapaljive tečnosti i gasove i ostale opasne materije i druge oblasti određene propisima.

IV INSPEKCIJSKA ZVANjA I RADNOPRAVNI STATUS INSPEKTORA

[uredi]

1. Inspekcijska zvanja

[uredi]

Član 30.

Inspektori u okviru inspekcija određenih ovim zakonom imaju slijedeća inspekcijska zvanja:

a) inspektor za hranu u Inspekciji za hranu,
b) tržišni inspektori i turistički inspektori u Tržišnoj inspekciji,
v) fitosanitarni inspektori i poljoprivredni inspektori u Poljoprivrednoj inspekciji,
g) šumarski inspektori u Šumarskoj inspekciji,
d) veterinarski inspektori u Veterinarskoj inspekciji,
đ) vodni inspektori u Vodnoj inspekciji,
e) elektroenergetski inspektori, termoenergetski inspektori, elektroenergetski inspektor u rudarstvu, rudarski inspektori, geološki inspektori i inspektori za naftu i gas u Tehničkoj inspekciji,
ž) inspektori za drumski saobraćaj, inspektori za željeznički saobraćaj, inspektori za vodni saobraćaj, inspektori za poštanski saobraćaj i inspektori za telekomunikacioni saobraćaj u Saobraćajnoj inspekciji,
z) urbanističko-građevinski inspektori, ekološki inspektori i geodetski inspektori u Urbanističko-građevinskoj i ekološkoj inspekciji,
i) inspektori rada u Inspekciji rada,
j) inspektori za zdravstvenu zaštitu, inspektori za sanitarnu zaštitu, inspektori za radijacionu zaštitu, farmaceutski inspektori, inspektori za hemikalije i biocide i inspektori za socijalnu zaštitu u Zdravstvenoj inspekciji,
k) prosvjetni inspektori, inspektori za kulturu i inspektori za sport u Prosvjetnoj inspekciji i
l) inspektori za zaštitu od požara u Inspekcija za zaštitu od požara.

Član 31.

Inspekcijsko zvanje inspektor stiče na osnovu ispunjavanja propisanih uslova, rasporedom na određeno radno mjesto ili ovlašćivanjem za obavljanje poslova iz druge inspekcijske oblasti.

Ovlašćenje iz stava 1. ovog člana daje direktor Inspektorata (u daljem tekstu: direktor) na osnovu potrebe za izvršavanje inspekcijskog nadzora iz druge inspekcijske oblasti.

2. Radnopravni status inspektora

[uredi]

Član 32.

Inspekcijski poslovi u odnosu na poslove istog stepena složenosti u okviru republičkih organa uprave i lokalne samouprave smatraju se poslovima sa posebnim uslovima rada.

Član 33.

(1) Na radnopravni status inspektora primjenjuju se opšti propisi kojima se uređuje radnopravni status državnih službenika u republičkim organima uprave Republike Srpske, odnosno opšti propisi kojima se uređuje radnopravni status službenika lokalne samouprave.

(2) Poslove inspektora može obavljati lice koje, pored opštih i posebnih uslova neophodnih za zapošljavanje u republičkom organu uprave na radnom mjestu državnog službenika, ima i najmanje tri godine radnog iskustva u odgovarajućoj vrsti visoke stručne spreme.

(3) Poslove glavnog republičkog inspektora može obavljati lice koje, uz opšte i posebne uslove propisane za obavljanje poslova inspektora, ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima inspektora.

(4) Vlada Republike Srpske, na prijedlog Inspektorata, posebnim aktom propisuje odgovarajuću vrstu visoke stručne spreme i radnog iskustva za pojedinačna inspekcijska zvanja u zavisnosti od oblasti nadzora.

Član 34.

(1) Inspektori se rangiraju prema inspektorskom stažu i postignutim rezultatima u radu kao mlađi inspektor, inspektor i viši inspektor.

(2) Propis kojim se bliže uređuje postupak, uslovi i način rangiranja inspektora propisuje direktor Inspektorata, uz saglasnost Vlade.

Član 35.

Osim slučajeva koji se odnose i na druge državne službenike, odnosno službenike jedinica lokalne samouprave, inspektor je odgovoran za težu povredu radnih dužnosti u slučaju kada ne preduzme mjere ili radnje koje je dužan preduzeti u inspekcijskom nadzoru.

Član 36.

Osim slučajeva koji se odnose na druge državne službenike, odnosno službenike jedinica lokalne samouprave, inspektoru će prestati radni odnos u slučaju kada je pravosnažnom presudom osuđen na kaznu zatvora za krivično djelo protiv službene dužnosti.

Član 37.

(1) Osim slučajeva koji se odnose na druge državne službenike, odnosno službenike jedinica lokalne samouprave, inspektor ne smije obavljati privredne, trgovačke ili druge djelatnosti, niti učestvovati u radu stručnih komisija organa uprave koje daju dozvole ili mišljenja za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koje podliježu inspekcijskom nadzoru.

(2) U pogledu uslova i slučajeva u kojima se može dati posebno odobrenje za obavljanje dodatne aktivnosti primjenjivaće se odredbe posebnog propisa kojim je to pitanje regulisano.

Član 38.

(1) Inspektor ima službenu legitimaciju i značku.

(2) Propis kojim se uređuje sadržaj, oblik i izgled službene legitimacije i značke inspektora donosi Vlada.

Član 39.

(1) Inspektori u spoljnotrgovinskom nadzoru imaju službenu uniformu.

(2) Propis kojim se uređuje izgled, način korišćenja službenih uniformi i druga pitanja iz stava 1. ovog člana propisuje direktor Inspektorata, uz saglasnost Vlade.

V POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA

[uredi]

1. Inspekcijski nadzor

[uredi]

1.1. Ovlašćenja i obaveze inspektora

[uredi]

Član 40.

(1) Inspektor u obavljanju nadzora samostalno vodi postupak, donosi rješenje i preduzima mjere i radnje u okviru svojih prava, dužnosti i ovlašćenja utvrđenih ovim zakonom i drugim propisima.

(2) Niko ne može korišćenjem službenog položaja ili na drugi način onemogućiti ili ometati inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i preduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašćen.

(3) Inspektor obavještava direktora o pojavama bitnijeg narušavanja samostalnosti i nezakonitog uticaja na njegov rad.

Član 41.

U postupku inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost da:

a) zatraži i pregleda isprave na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica (lična karta, pasoš i sl.),
b) saslušava i uzme izjave od odgovornih i zainteresovanih lica i svjedoka,
v) pregleda zemljište, objekte, stambene i poslovne prostorije, postrojenja, uređaje, sredstva rada i druge predmete, predmete koji se stavljaju u promet, robu u prometu, obavljanje djelatnosti, poslovne knjige i registre, opšte i pojedinačne akte, evidencije, ugovore, javne isprave i drugu dokumentaciju koja omogućava uvid u postupanje subjekta nadzora u pogledu pridržavanja propisa,
g) uzima uzorke robe, drugih predmeta i materija koji su potrebni za utvrđivanje činjeničnog stanja,
d) nalaže mjerenja i ispitivanja koje obavlja stručna organizacija,
đ) nalaže preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji, odnosno zabrani vršenje određenih radnji, s ciljem potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja,
e) privremeno ili trajno oduzme dokumentaciju, predmete, robu ili druge stvari i
ž) preduzme druge mjere i radnje za koje je ovlašćen zakonom ili drugim propisom.

Član 42.

U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je obavezan da:

a) najavi kod subjekta nadzora obavljanje inspekcijskog pregleda, osim ako bi najava umanjila uspješnost inspekcijskog nadzora,
b) legitimiše se subjektu nadzora, odnosno odgovornom ili drugom ovlašćenom licu subjekta nadzora,
v) ukaže subjektu nadzora na prava koja može koristiti u postupku inspekcijskog pregleda,
g) o izvršenom inspekcijskom pregledu sačini zapisnik,
d) za privremeno ili trajno oduzetu dokumentaciju, predmete i druge stvari izda potvrdu o oduzimanju i
đ) preduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlašćen.

1.2. Subjekat nadzora i druga lica u postupku inspekcijskog nadzora

[uredi]

Član 43.

(1) Subjekat nadzora je stranka u postupku inspekcijskog nadzora.

(2) Druga lica nemaju svojstvo stranke u postupku inspekcijskog nadzora.

(3) Subjekat nadzora ima pravo da daje primjedbe na ponašanje inspektora i tačnost utvrđenog činjeničnog stanja.

Član 44.

Subjekat nadzora je obavezan da inspektoru dozvoli i omogući nesmetano vršenje inspekcijskog pregleda, daje obavještenja i stavlja na uvid isprave, odnosno podatke koji su potrebni za vršenje pregleda i obezbijedi uslove neophodne za nesmetan rad i utvrđivanje činjeničnog stanja.

Član 45.

(1) Inspektor može od subjekta nadzora da zatraži izvršenje pojedine radnje i tokom vršenja inspekcijskog pregleda kako bi na potpuniji način utvrdio činjenično stanje.

(2) Subjekat nadzora je obavezan da postupi po prijedlogu i nalogu inspektora.

(3) Za nesmetano vršenje inspekcijskog nadzora i izvršenje naloženih mjera odgovara subjekat nadzora i odgovorno lice u subjektu nadzora.

Član 46.

Subjekat nadzora dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana od isteka roka određenog za postupanje po rješenju, pismeno obavijestiti inspektora da je postupio po rješenju.

Član 47.

(1) Lice koje nije subjekat nadzora dužno je da dozvoli vršenje inspekcijskog pregleda kada postoji osnovana sumnja da se u njegovim objektima ili prostorijama obavlja djelatnost ili nalaze predmeti koji su u vezi sa inspekcijskim nadzorom.

(2) Ako lice iz stava 1. ovog člana ne dozvoli vršenje inspekcijskog pregleda, prema njemu se primjenjuju ovlašćenja koja inspektor u inspekcijskom nadzoru ima prema subjektu nadzora.

(3) Lica iz stava 1. ovog člana i druga lica koja su u vezi sa vršenjem inspekcijskog pregleda dužna su na zahtjev inspektora dati na uvid isprave kojima se može utvrditi njihov identitet (lična karta, pasoš i sl.).

1.3. Inspekcijski pregled

[uredi]

Član 48.

Inspekcijski pregled inspektor vrši neposrednim uvidom u opšte i pojedinačne akte, uslove i način rada i postupanja subjekta nadzora u pogledu pridržavanja propisa i predstavlja osnovni metod utvrđivanja činjeničnog stanja u postupku inspekcijskog nadzora.

Član 49.

(1) Inspekcijski pregled se vrši uz prisustvo subjekta nadzora, odnosno odgovornog lica u subjektu nadzora ili drugog lica koje obavlja poslove kod subjekta nadzora.

(2) Inspekcijski pregled se može izvršiti i bez prisustva odgovornog ili drugog lica subjekta nadzora ako bi odlaganje vršenja inspekcijskog pregleda smanjilo uspješnost inspekcijskog pregleda.

(3) Ako inspektor ne zatekne odgovorno ili drugo lice, a nije moguće izvršiti inspekcijski pregled bez prisustva nekog od njih, inspektor ostavlja poziv odgovornom licu da u određeno vrijeme bude prisutno vršenju inspekcijskog pregleda ili da obezbijedi prisustvo drugog lica.

(4) Ako odgovorno ili drugo lice subjekata nadzora i pored poziva iz stava 3. ovog člana ne bude prisutno u određeno vrijeme, smatra se da nije omogućio vršenje inspekcijskog pregleda.

(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana, inspektor ostavlja novi poziv da odgovorno ili drugo lice u određeno vrijeme bude prisutno radi vršenja pregleda, uz upozorenje da će mu u slučaju ponovnog neodazivanja izreći mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u skladu s ovim zakonom.

(6) Ako se odgovorno ili drugo lice subjekata nadzora i pored poziva iz stava 5. ovog člana ne odazove, inspektor izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u skladu s ovim zakonom.

(7) Izrečena zabrana iz stava 6. ovog člana traje sve dok se inspektoru ne omogući obavljanje inspekcijskog pregleda.

(8) Oštećenje, uništenje ili uklanjanje poziva iz st. 3. i 5. ovog člana ne utiče na valjanost njegovog dostavljanja.

Član 50.

(1) U svim slučajevima u kojima inspekcijskom pregledu nije prisustvovalo odgovorno ili ovlašćeno lice inspektor ostavlja jedan primjerak zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu sa upozorenjem da subjekat nadzora može u roku od tri dana prigovoriti na zapisnikom utvrđeno činjenično stanje i to potkrijepiti valjanim dokazima.

(2) Pravo subjekta nadzora na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja ne utiče na dalji tok vođenja postupka.

Član 51.

(1) Inspektor može da naloži subjektu nadzora da u roku koji odredi pripremi ili dostavi tačne i potpune podatke, obavještenja i druge materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

(2) Ako subjekat nadzora ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog člana, smatra se da onemogućava obavljanje inspekcijskog nadzora.

Član 52.

(1) Inspektor sačinjava zapisnik o inspekcijskom pregledu na mjestu vršenja inspekcijskog pregleda.

(2) Izuzetno, kad zbog obima i složenosti inspekcijskog nadzora, njegove prirode i okolnosti nije moguće sačiniti zapisnik u toku inspekcijskog pregleda, zapisnik se sačinjava u službenim prostorijama organa, u roku od tri dana od dana izvršenog pregleda.

(3) U zapisniku o inspekcijskom pregledu se konstatuje činjenično stanje i način njegovog utvrđivanja i preduzimanje drugih radnji propisanih zakonom.

Član 53.

(1) Inspektor i ovlašćeno, odgovorno ili drugo lice subjekta nadzora koje je prisustvovalo inspekcijskom pregledu potpisuju zapisnik nakon završenog inspekcijskog pregleda.

(2) Ako ovlašćeno, odgovorno ili drugo lice subjekta nadzora odbije da potpiše zapisnik, inspektor konstatuje razloge njegovog odbijanja.

(3) Odbijanje potpisivanja zapisnika ne zadržava dalje vođenje postupka.

(4) Subjektu nadzora uručuje se ili dostavlja primjerak zapisnika.

Član 54.

Inspektor, u granicama mogućnosti i interesovanja subjekata nadzora, nakon obavljenog inspekcijskog pregleda može dati savjet, prijedlog, sugestiju, mišljenje kojim se subjekat nadzora upoznaje sa potrebama preduzimanja određenih mjera i radnji ili upoznaje sa najboljim načinom primjene propisa.

Član 55.

Inspektor je dužan da vodi evidencije o izvršenim inspekcijskim pregledima, kao i druge propisane evidencije.

1.4. Mjere i radnje

[uredi]

Član 56.

Inspektor preduzima upravne mjere i radnje na osnovu činjenica i okolnosti utvrđenih u inspekcijskom pregledu.

Član 57.

Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen propis donosi rješenje kojim se:

a) nalaže otklanjanje nepravilnosti i određuje način i rok za njihovo otklanjanje,
b) zabranjuje vršenje ili preduzimanje radnji koje su u suprotnosti sa propisima, do otklanjanja nepravilnosti i
v) preduzima i druge mjere i radnje predviđene posebnim propisom.

Član 58.

Pored ovlašćenja iz člana 57. ovog zakona, ako u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen propis inspektor:

a) izdaje prekršajni nalog za učinjeni prekršaj,
b) podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
v) podnosi prijavu za učinjeno krivično djelo,
g) obavještava drugi organ o potrebi preduzimanja mjera iz nadležnosti tog organa,
d) podnosi inicijativu ovlašćenom organu za obustavljanje od izvršenja propisa i drugih opštih akata, odnosno podnosi inicijativu ovlašćenom organu za podnošenje prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa i drugih opštih akata, zbog njihove nesaglasnosti sa Ustavom i zakonom i
đ) preduzima i druge mjere i radnje predviđene posebnim propisom.

Član 59.

Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je ostvarena protivpravna imovinska korist, odnosno da postoje opravdani razlozi za određivanje zaštitne mjere, dužan je uz preduzimanje mjera iz člana 58. t. a), b) i v) zahtijevati oduzimanje utvrđenog iznosa protivpravno stečene imovinske koristi, odnosno zahtijevati ili izreći zaštitnu mjeru.

Član 60.

(1) Inspektor može preduzeti istovremeno više mjera predviđenih ovim i drugim zakonima.

(2) Inspektor mjere predviđene ovim i drugim zakonima preduzima bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka inspekcijskog pregleda i utvrđivanja svih činjenica presudnih za njihovo preduzimanje.

(3) Nepreduzimanje mjera u roku iz stava 2. ovog člana ne isključuje obavezu i mogućnost njihovog kasnijeg preduzimanja.

Član 61.

(1) Inspektor može upravne mjere i radnje iz člana 57. ovog zakona izreći u zapisniku o inspekcijskom pregledu, kada utvrdi da subjekat nadzora ne posjeduje odobrenje za rad ili nije registrovan za obavljanje djelatnosti, odnosno usmenim rješenjem kada ocijeni da se na taj način otklanja neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi, imovinu veće vrijednosti ili kada je u pitanju zaštita drugog važnog javnog interesa.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, inspektor je dužan da u roku od tri dana od dana izricanja rješenja donese pismeni otpravak rješenja.

2. Drugostepeni postupak

[uredi]

Član 62.

(1) Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba resornom ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Kada je resorno ministarstvo subjekat nadzora, žalba protiv rješenja inspektora nije dozvoljena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Žalba izjavljena na rješenje inspektora ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 63.

Izuzetno, na obrazložen prijedlog žalioca izjavljenog u žalbi, može se dozvoliti da žalba odlaže izvršenje rješenja do donošenja odluke po istoj, ako žalilac učini vjerovatnim da bi izvršenjem rješenja nastupila znatna materijalna šteta koja se na drugi način ne može otkloniti, a odlaganje se ne protivi javnom interesu.

(2) O prijedlogu iz stava 1. ovog člana odlučuje zaključkom direktor, načelnik opštine, odnosno gradonačelnik grada, u zavisnosti od toga da li je rješenje donio inspektor Inspektorata ili inspektor jedinice lokalne samouprave.

(3) Protiv zaključka iz stava 2. ovog člana žalba nije dopuštena.

3. Izvršenje rješenja inspektora

[uredi]

Član 64.

Subjekat nadzora obavezan je da postupi, odnosno postupa po rješenju inspektora.

Član 65.

(1) Inspektori prate izvršenje izrečenih mjera u rješenju.

(2) Izvršenje rješenja inspektora će pokrenuti na osnovu rješenja koje je postalo izvršno i izvršenog inspekcijskog pregleda kojim je utvrđeno da izvršenik, u ostavljenom roku, nije izvršio mjere izrečene u rješenju ili ih je izvršio samo djelimično.

Član 66.

Nakon što inspektor utvrdi da izvršenik nije izvršio mjere izrečene u rješenju ili ih je izvršio samo djelimično, obavještava izvršenika da je rješenje postalo izvršno i navodi način prinudnog izvršenja rješenje, u zavisnosti od prirode izvršenikove obaveze.

Član 67.

(1) Na pismeni prijedlog izvršenika može se u opravdanim slučajevima dozvoliti odlaganje izvršenja rješenja ako zakonom ili drugim propisom nije isključena mogućnost odlaganja izvršenja mjere i ako se to ne protivi javnom interesu.

(2) O prijedlogu iz stava 1. ovog člana odlučuje isti organ i po istom postupku kako je propisano članom 63. stav 2. ovog zakona.

Član 68.

Kad postoji mogućnost da se izvršenje sprovede na više načina i primjenom različitih prinudnih sredstava, izvršenje će se sprovesti onim načinom i onim sredstvima koji dovode do cilja u najkraćem roku.

Član 69.

(1) Ako se obaveza izrečena u rješenju inspektora sastoji u izvršenju određene radnje ili je rješenjem inspektora izvršenik obavezan da nešto dopusti ili trpi, a izvršenik postupa protivno takvim obavezama, inspektor će novčanim kaznama prinuditi izvršenika na izvršenje obaveze.

(2) Novčana kazna koja se na osnovu stava 1. ovog člana izriče prvi put, izriče se u iznosu od 1000 KM odgovornom licu u pravnom licu, državnom organu, organizaciji i organu jedinice lokalne samouprave, odnosno preduzetniku u iznosu od 500 KM, fizičkom licu u iznosu od 200 KM. Svaka kasnija novčana kazna izriče se u istom iznosu.

(3) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne inspektor će izvršeniku, ako to priroda stvari dozvoljava, ostaviti novi rok za postupanje po rješenju koji ne može biti duži od 15 dana uz upozorenje da će mu, ako do tog roka ne postupi po rješenju, ponovo izreći novčanu kaznu.

(4) Ukoliko inspektor ocijeni da izvršenik i pored izrečene novčane kazne iz stava 2. ovog člana neće postupiti po rješenju, može mu zabraniti obavljanje djelatnosti, na šta se izvršenik unaprijed upozorava.

(5) Zabrana iz stava 4. ovog člana traje sve dok izvršenik u potpunosti ne postupi po rješenju.

(6) Novčanu kaznu i zabranu iz st. 2. i 4. ovog člana inspektor izriče zaključkom na koji nije dozvoljena žalba.

(7) Naplaćene novčane kazne se ne vraćaju.

Član 70.

(1) Ako se obaveza izrečena u rješenju inspektora sastoji u izvršenju određene radnje koju umjesto izvršenika može izvršiti neko drugo lice, a izvršenik je ne izvrši ili je izvrši samo djelimično, izvršenje se može sprovesti preko drugih lica o trošku izvršenika.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana inspektor zaključkom nalaže izvršeniku da unaprijed položi iznos koji je potreban za podmirenje troškova izvršenja i određuje da će se konačan obračun između predujmljenih i stvarno učinjenih troškova izvršenja utvrditi naknadno.

(3) Zaključak iz stava 2. ovog člana je izvršan i dostavlja se uz obavještenje iz člana 66. ovog zakona.

Član 71.

(1) Ako se izvršenje ne može uopšte ili se ne može sprovesti na vrijeme primjenom sredstava predviđenih u čl. 69. i 70. ovog zakona, isto se može sprovesti i neposrednom prinudom, o čemu se izvršenik unaprijed upozorava u obavještenju.

(2) Oblik i način neposredne prinude određuje inspektor u skladu sa prirodom izrečene mjere.

Član 72.

(1) Troškove prinudnog izvršenja rješenja snosi subjekat nadzora – izvršenik koji je bio dužan izvršiti naloženu upravnu mjeru.

(2) O troškovima izvršenja i obračunu između predujmljenih i stvarno učinjenih troškova izvršenja iz člana 70. ovog zakona odlučuje se posebnim zaključkom nakon sprovedenog postupka prinudnog izvršenja.

(3) Protiv zaključka iz stava 2. ovog člana je dozvoljena posebna žalba.

Član 73.

(1) Rješenje inspektora koje glasi na novčanu obavezu subjekta nadzora prinudno izvršava Poreska uprava Republike Srpske u skladu sa zakonom.

(2) Na izvršno rješenje inspektor stavlja klauzulu izvršnosti i rješenje dostavlja Poreskoj upravi na postupak prinudne naplate.

Član 74.

Odredbe ovog zakona o prinudnom izvršenju rješenja primjenjuju se i za prinudno izvršenje zaključka.

4. Posebni postupci u inspekcijskom nadzoru

[uredi]

4. 1. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu

[uredi]

Član 75.

(1) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašćen da uzme uzorke za laboratorijsku analizu.

(2) Troškove analiza snosi:

a) uvoznik, bez obzira na rezultate analize,
b) proizvođač u slučaju vanrednog zahtjeva za analizu, bez obzira na rezultate analize, i
v) svi drugi subjekti kontrole ako analiza pokaže da je uzorak neispravan.

(3) Propis o postupku uzimanja uzoraka, njihovog čuvanja, način dostavljanja stručnim laboratorijama i troškova postupka uzorkovanja donosi direktor Inspektorata uz saglasnost Vlade.

4.2. Obilježavanje i obezbjeđenje zabrana izrečenih u postupku inspekcijskog nadzora

[uredi]

Član 76.

Inspektor obilježava zabranu izrečenu u postupku inspekcijskog nadzora, a može i oduzeti opremu, uređaje, sredstva za rad, prevozna i druga sredstva ili njihove dijelove radi obezbjeđenja poštovanja zabrane.

Propis o načinu obilježavanja zabrana izrečenih u postupku inspekcijskog nadzora donosi direktor Inspektorata uz saglasnost Vlade.

4.3. Oduzimanje robe

[uredi]

Član 77.

(1) Inspektor oduzima robu u slučajevima propisanim posebnim zakonom.

(2) O oduzimanju robe inspektor donosi rješenje.

Član 78.

Propis kojim se uređuje način uskladištenja, čuvanja i raspolaganja robom oduzetom u postupku inspekcijskog nadzora donosi Vlada.

Član 79.

(1) O oduzimanju robe i drugih stvari inspektor sačinjava potvrdu.

(2) Potvrda iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o: imenu i prezimenu, odnosno nazivu subjekta nadzora, vremenu i mjestu oduzimanja, pravnom osnovu za oduzimanje, vrsti, količini i drugim za identifikaciju važnim obilježjima robe i drugih stvari i potpis inspektora.

Član 80.

U postupku inspekcijskog nadzora, na pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjivaće se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.

VI KAZNENE ODREDBE

[uredi]

Član 81.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice:

a) ako inspektoru ne dozvoli ili ne omogući vršenje inspekcijskog pregleda ili ne pruži obavještenja i ne stavi na uvid isprave, odnosno podatke koji su potrebni za vršenje pregleda ili ne obezbijedi uslove neophodne za nesmetan rad i utvrđivanje činjeničnog stanja (čl. 44, 45, 49. i 51),
b) ako lice koje nije subjekat nadzora u postupku ne dozvoli vršenje inspekcijskog pregleda (član 47) i
v) ako ne postupi po rješenju inspektora (član 64).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu, odnosno odgovorno lice u državnom organu, organizaciji i organu jedinice lokalne samouprave novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 600 KM.

(4) Novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM kazniće se fizičko lice koje na zahtjev inspektora ne stavi na uvid isprave kojima se može utvrditi njegov identitet (lična karta, pasoš i sl.), (član 47. stav 3).

Član 82.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako u ostavljenom roku pismeno ne obavijesti inspektora o izvršenju rješenja (član 46).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se preduzetnik, odgovorno lice u pravnom licu, odnosno odgovorno lice u državnom organu, organizaciji i organu jedinice lokalne samouprave novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 600 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 300 KM.

VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

[uredi]

Član 83.

(1) Postupci koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani po odredbama Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 113/05 i 1/08) okončaće se po odredbama tog zakona.

(2) Ako je posebnim materijalnim propisom kojim se uređuju pojedine oblasti iz čl. 17. do 29. ovog zakona određeno da inspekcijski nadzor vrše neki drugi organi uprave ili inspektori, inspekcijski nadzor će vršiti inspekcijski organi određeni ovim zakonom.

(3) Inspekcija za hranu iz člana 17. ovog zakona počeće sa radom 01.01.2012. godine.

Član 84.

Do donošenja novih ili usklađivanja postojećih podzakonskih akata sa odredbama ovog zakona primjenjivaće se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 113/05 i 1/08).

Član 85.

(1) Vlada Republike Srpske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte iz čl. 33, 38. i 78. ovog zakona.

(2) Direktor će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte iz čl. 34, 39, 75. i 76. ovog zakona.

Član 86.

U jedinicama lokalne samouprave poslove inspektora za sanitarnu zaštitu i urbanističko-građevinskog inspektora do 31.12.2012. godine može obavljati lice koje ima višu stručnu spremu (inspektor za sanitarnu zaštitu višu medicinsku školu sanitarnog smjera, odnosno urbanističko-građevinski inspektor višu građevinsku školu) i ispunjava druge opšte i posebne uslove.

Član 87.

Ako se na javni konkurs za radno mjesto inspektora u organu jedinice lokalne samouprave ne prijave kandidati koji ispunjavaju propisane uslove u pogledu godina radnog iskustva u struci, privremeno, do završetka ponovne izborne procedure, a najduže do jedne godine, za inspektora se mogu primiti i kandidati sa jednom godinom radnog iskustva, s tim da ispunjavaju druge opšte i posebne uslove.

Član 88.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 113/05 i 1/08), osim odredaba čl. 57. do 82. tog zakona, koje će se primjenjivati do donošenja posebnih materijalnih propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor u određenoj oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 89.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.


Broj: 01-973/10
Datum: 08. jul 2010. godine


Predsjednik
Narodne skupštine
Mr Igor Radojičić, s. r.

Vidi još

[uredi]

Izvori

[uredi]
  • „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 74/10