Vozila se šajka, mala barka (Istra)

* * *

[Vozila se šajka, mala barka]

Vozila se šajka, mala barka,
u njoj sjedi deset djevojaka.
Isplivalo devet djevojka,
al ne spliva Janica divojka,
nego viče iz dunbine mora: 5
»Tko bi mene iz vode zvadio,
dala bin mu b’jelo lice svoje,
nek ga ljubi koliko mu drago!«
A to čuje Ivanu, zlatare,
pa se svuče do tanke košulje, 10
stisne oči, pa u more skoči,
i izvadi Anicu divojku.
»Sidi, Anka, da ti lice ljubim!«
»Ne ljubi se pokraj mora lice,
jer bi mene mornari vidili, 15
pa bi mojoj majci povidili,
neg mi pojmo u goru zelenu,
onde ljubi koliko ti drago.«
Kad dojdoše u goru zelenu:
»Sjedi, Anka, da ti lice ljubim!« 20
»Ne ljubi se u gorici lice,
jer bi mene pastiri vidili,
pa bi mojoj majki povidili,
neg mi pojmo bilom dvoru mome
onde ljubi koliko ti drago.« 25
Kad dojdoše bilom dvoru nienom:
»Sjedi, Anka, da ti lice ljubim!«
U dvor skoči, pa zazivlje majku:
»Majko, struni torbu strunjavicu,
um’jesi mu b’jelu pogačicu, 30
nek on ljubi belu pogačicu,
kad ni znao mene djevojčicu!«

Zapis: Rovinjsko Selo, 2. IX. 1952.,
O. Delorko, rkp. INU 69, br. 64. Kazivala
Juština Pokrajac rođ. Jaramela, rođ. 1907. u Baratima.

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg

---

Napomena

Motiv koji, sudeći po varijantama iz drugih hrvatskih krajeva, posjeduje mogućnost bogatog nijansiranja. Ova istarska varijanta toga motiva ne izdiže se iznad osrednjega. Štokavska kao i ona pod or. 27, iako je, »Vozila se šajka mala barka« iz Rovinjskog Sela, a pjesma pod br. 21 iz Pićna. Možda su obje naućene iz kakve štokavske pjesmarice, ukoliko nisu, ooštokavljene za vrijeme kazivanja. To spriječiti često ne uspijeva ni najupornijoj zapisivačevoj volji. Samo što treba imati u vidu i to, da je jezična osnova Rovinjskog Sela štokavska.

Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka

1. »Kolo«. Zagreb, 1853, IX., str. 74 (»Lukava Mandalena«). Početni stih: »Potopi se barka divojačka«.

2. Fr. Š. Kuhač, »Južno-slovjenske narodne popievke«. I., Zagreb, 1878., br. pjesme: 20 (»Trula građa«). Početni stih: »Trula gradja, potopi se ladja«. Pjesma je iz okolice Siska.

3. Ibid br. pjesme: 21 (ibid.). Početni stih: »Ej trula građa, potopi se lađa« Isti tekst, kao u prethodne, samo što je ova iz Dalmacije.

4. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija. Zagreb, 1896., I, str. 301 (Mate Zorić, »Igre i plesovi b) Kotari«). Početni stih: »Vozila se mala barka salka«.

5. Ibid., Zagreb, 1935., XXX/1, str. 180, br. pjesme: 2 (M. M. Pavićević, »Narodne pjesme: Crna Gora i Đukadin«). Početni stih: »Vozila se šajka lađa«.

6. Ibid., Zagreb, 1957., XXXIX., str. 373 (Ivo Jardas, »Kastavština«). Početni stih: »Daj divojko, ča si obećala«. Samo mali fragment pjesme.

7. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VII., Matica Hrvatska, Zagreb, 1929., br. pjesme: 398 (»Daj mi, Ane, ča si obećala!«). Početni stih: »Vozila se šajka mala barka«. Pjesma je iz Jablanca pod Velebitom.

8. Ibid., br. pjesme: 402 (»Ne ljubi se lice kraj vodice«). Početni stih: »Vozila se šajka divojaka«. Pjesma je iz Starih Mikanovaca (Slavonija).

9. Vj. Štefanić, »Narodne pjesme otoka Krka«. Zagreb, 1944., II., Dobrinjska zbirka, br. pjesme: 63 (»Vozila se šajka«). Početni stih: »Vozila se šajka barka mala«.

10. Dr. V. Žganec, »Hrvatske narodne pjesme, kajkavske«. Matica Hrvatska, Zagreb, 1950., br. pjesme: 191 (»Kriče, viče Anka iz krmanja«). Početni stih isti kao naslov. Pjerma je iz Vrhovca kraj Ozlja (Hrvatska).

11. O. Delorko, »Zlatna jabuka« II. knjiga »Hrvatskih narodnih balada i romanca«. Zagreb, 1956, br. pjesme: 61 (»Djevojka ne izvršava dato obećanje«). Početni stih: »Vozila se šajka mala barka«. Pjesma je s otoka Iža. Jedna od najljepših i najpotpunijih varijanata.

12. Jelušić-Strkov, rkp. MH 17. br. XXIII. Početni stih: »Tri san leta ovce ž njun mi pasal«. U ovoj varijanti nema barke, ali ostalo je dosta slično primjeru koji smo odabrali.

13. Bonifačić Rožin, rkp. INU 89, br. 123. Početni stih: »Kadi nije drivlja ni kamenja«. Jako oštećena pjesma.

Референце

Извор

Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 114-115.