Vakufnama Ferhad-paše Sokolovića

FERHAD-PAŠINA VAKUFNAMA IZ 995 (1587) GODINE^[1]

Preveo i bilješkama propratio Mehmed Mujezinović juna 1973. god.

PRIJEVOD FERHAD-PAŠINE VAKUFNAME^[a]

S imenom Alaha, sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog.
Hvala Alahu, darovatelju raznovrsnih blagodati, poklonitelju brojnih darova i poklona. Obožavanom na najljepši način u najudaljenijim kutevima zemlje i sferama nebeskim, vlasniku svake veličine, moći, ljepote, uzvišenosti i sjaja, koji je uzvišen i skriven svjetlom slave, svetosti i zahvale od očiju motrioca i pronicljivih. On je učinio znakom svoga postojanja stvaranje zemlje i neba i dao da iza svjetlosti dana uslijedi tmina noći i da se tako na licu zemlje smjenjuju noć i dan, svjetlo i tmina, a obasjao je visine nebeske razbuktalim svjetlom. On je ljudski rod oblikovao vrijednim spoznajama i otkrio učenim riznice nagovještaja svoje egzistencije.
Njemu zahvaljujemo i za to što nam je obećao da će nagraditi nas za naša dobra djela kad je rekao: “Svako će naći prigotovljena svoja djela jednoga dana”^[b].
Njemu zahvaljujemo i na tome što nas je učinio sljedbenicima svoga miljenika Mustafe, poslatog sa uputom čovječanstvu i počastio nas svojom izjavom: “Vi ste najbolja skupina vjernika.”^[c]
Svjedočimo da je Alah jedan i da drugog božanstva nema. Njemu nije niko ravan i ne možemo ga ničemu prispodobiti, svjedočanstvom za koje kad se izgovori, dobiva dženet.^[d] Svjedočimo i da je naš gospodin Muhamed, božji rob i poslanik (vjerovjesnik), čiji vjerozakon (šeriat) je otvorio srca muslimana za dobra djela i osvijetlio duše vjernika svjetlima njegova putokaza.
Neka je blagoslov na najodabranijeg stvora Njegova, Muhameda, njegov rod i svo njegovo društvo.
Svemoćni je u moru svoje moći dao da iz vode Njegove milosti nastane i razvije se čovjek, okićen brojnim draguljima i blagodatima, a on je kao izabrano zrno bisera konačna svrha i same školjke. Potom je čovjeka svojom blagonaklonosti i milosti odgojio zaogrnuvši ga odorom: “Stvorio sam i džine i ljude da samo mene obožavaju”^[e]. Riječi Njegove: “Zaista je svaki čovjek na šteti”^[f], kada su doprle u uho čovjeka zastrašile su ga i u njemu pokrenule iskonske snage i probudile ga iz sna u nadi da stupi u skupinu onih za koje je rečeno: “Izuzimaju se vjernici koji čine dobra djela”^[g], a vesela vijest: “Svako dobro koje učinite, naći ćete ga kod Alaha u vidu još veće i bolje nagrade”^[h], ponukala ga je da radi dobra djela. Obradovan šumom glasa Svevišnjega: “Alah će vjernike koji čine dobra djela uvesti u rajske perivoje ispod kojih teku rijeke”^[i] našao se pripravnim na pomaganje vjernika djelima koje Alah voli, a sve to je dalo lijeka dobrotvorima, jer oni će biti “u raju okićeni zlatnim i bisernim narukvicama i odjeveni u svilu”^[j].
Podsticaj za dobra djela i razna dobročinstva bile su riječi: “Zaista dobra djela brišu ružna djela”^[k], što je sve bio povod i ovoj izričitoj i istinskoj ispravi od strane plemenitog zapovjednika svih emira^[l], uglednog i poštovanog Ferhad-paše, neka ga Alah stavi u sjenu svoga oprosta i nastani u prostranstvima dženeta, priključivši ga u skupinu dobrotvora.
U želji da bi postigao vrijedna obećanja data od strane cara svih vjerovjesnika Hazreti^[m] Muhameda Mustafe, neka je na njeg božji blagoslov, a koji je rekao: “Ko u ime Alaha sagradi mesdžid^[n], Alah će mu sagraditi građevinu u raju”^[o], dao je očitovanje u sjednici časnog šerijatskog suda i u pročelju čiste vjere Muhameda Musutafe, neka je na njeg božji blagoslov, izjavio da za prinadležnosti vrijedne skupine službenika svojih mesdžida, koji će niže biti navedeni, kao i za dobru murteziku^[p] i ostale potrebe, vakufi i zavještava:

• Zakupnine (kirije) od dvije stotine dućana, a nalaze se u blizini džamije koju je dobrotvor podigao u kasabi Banja Luci^[q], izdajući ih uz različite skupine već prema stanju svakog dućana posebno.
• Jedan hamam u spomenutoj kasabi da bi se svijet čistio^[r].
• Pred časnom džamijom jedan moj karavan-saraj^[s].
• Jedan hamam u kasabi Kostajnici^[t].
• Vodenicu na rijeci Vrbasu sa tri vitla u jednoj zgradi.
• Jednu vodenicu koju je sagradio na čifluku^[u] poznatom pod imenom Tinj^[v].
  

Godišnje zakupnine svih navedenih objekata, to jest: desetinu od spomenutih vodenica, prihod od karavan-saraja i hamama, vakufi za plaćanje službenika, koji će niže biti navedeni, i to na način kako je to po vakuf^[w] najkorisnije.

• Po 10 osmanskih akči^[x] godišnje zakupnine, uzimaće se od svakog dunuma, računajući dunum u širinu 25, a u dužinu 55 aršina^[y], sa zemljišta kupljenog u Banja Luci od Ahmed-dedeta i drugih, kada na tom zemljištu budu zasađeni vinogradi ili voćnjaci ili pak budu sagrađene kuće od strane muslimana i drugih lica.
• Od zgrada sagrađenih u blizini Ahmed-dedetova groba, neće se uzimati zakupnina dokle god u tim zgradama budu boravili miri-mirani^[z], jer će ovi za uzvrat održavati zgrade, a na zemljište na kojem se one nalaze uzimaće se zakupnina u iznosu od 400 akči godišnje. Ali ako se namjesnici iz pomenutih građevina isele i nastane na drugom mjestu, neka se te građevine prodaju i dobiveni novac priključi mojim vakufima^[aa].
• Od desetine prikupljene sa čifluka poznatog pod imenom Podgorje^[ab] kojeg obrađuje raja^[ac], neka mutevelija svojom rukom preda polovinu dobivenih žitarica mojoj djeci ako budu potrebni tome a ako nisu potrebni neka im se to ne daje.
  

Godišnja zakupnina sa spomenutog čifluka uzimaće se i to po 10 osmanskih akči po dunumu od svakog muslimana ili ne-muslimana nastanjenog unutar granica spomenutog posjeda, a čije granice su poznate među ehalijom^[ad]. Ukoliko na jednom na dva, na tri ili više dunuma bude nastanjeno više osoba, neka se također uzima po 10 osmanskih akči od svakog dunuma.

• Unutar granica spomenutog čifluka dobrotvorova - koji želi postići dobro i blagoslov - nalaze se kuće, bašća i bostani, a na površini od 45 dunuma, pa neka se i za ove naplaćuju propisane pristojbe, odnosno neka se izdaju svake godine u zakup.
• Uz granice moga čifluka je i moj čair^[ae], kojeg sam iskrčio i oko njega iskopao hendek^[af], a iznosi 100 dunuma, pa i od ovog čaira svake godine treba na već spomenuti način naplaćivati pristojbe.
• I za moj vinograd, koji se nalazi ispod pećine, a zauzima površinu od 5 dunuma, neka se uzima godišnja zakupnina na gore opisani način.
  

Od danas, pa ubuduće, iz godine u godinu, i tokom stoljeća, s koljena na koljeno, dokle god lica nastanjena na mojem spomenutom čifluku budu plaćala na svaki dunum po 10 osmanskih akči zemljišne pristojbe, neka im se niko ne miješa u njihovo korištenje posjeda i neka ih ne uznemiruje.

POGLAVLJE

Sa čifluka koji se nalazi unutar granica sela Kula^[ag], u nahiji^[ah] Zmijan, u Kobaškom kadiluku^[ai], a poznatog među stanovništvom, nakon što se podmiri i pokupi porez određen carskim defterom i bude predat džabiji^[aj], naplatiće se posebno zemljišne pristojbe onih koji budu obrađivali čifluk i taj novac se, koliko god se ukupi, vakufi za niže navedenu džamiju.

POGLAVLJE

Nakon što su božjom pomoći i carskim naređenjem bila omogućena osvajanja u nahiji Kotar, u Kliškom sandžaku i carskim fermanom^[ak] omogućena prodaja tih zemljišta, to je naznačeni vakif, neka mu Alah udijeli blagodati, kupio jednu mezru^[al] na lokalitetu zvanom Tinj i istu uvakufio. Zato nakon što se svake godine prema carskom defteru pokupe propisane pristojbe u mjestu Kotar i budu predate džabiji, uzimaće se posebno od onih koji budu obrađivali spomenutu mezru jedna osmina zemljišnih proizvoda. Na taj način ukupljeni prihodi trošiće se:

• 13 akči dnevno hatibu^[am] što će na već poznati način obavljati hatibsku, imamsku^[an] i muslimansku^[ao] dužnost u džamiji što ju je vakif podigao u tvrđavi Zemunik^[ap].
• 4 akče dnevno mujezinu^[aq] džamije, koji ne smije biti nemaran u službi mujezina.
• 2 akče dnevno ferašu^[ar] - kajimu^[as] spomenute džamije, a ovaj će obavljati potrebno čišćenje, otvaranje i zatvaranje džamije, paljenje i gašenje svijeća i kandilja u džamiji.
• Za ostale potrebe džamije: nabavku svijeća i hasura^[at] određuje se godišnje 220 akči.
• 7 akči dnevno muslimu mekteba^[au] što ga je vakif sagradio u tvrđavi Vrani^[av].
• 2 akče dnevno mujezinu, nakon što ovaj valjano obavi svoju dužnost.
• Nabaviće se po dvije voštane svijeće u ukupnoj težini od 4 oke^[aw], a paliće se u noćima ramazana i ostalim mubarek^[ax] - noćima u džamijama u Zemuniku i Hrvatcima^[ay].
• Za nabavku svijeća i prostirke u spomenutim džamijama određuje se godišnje 140 akči.
• Prihode sa spomenutih čifluka koji preteku nakon podmirenja plata murtezike džabija će predati muteveliji^[az] moga vakufa u Banjoj Luci, a ovaj će postupiti prema niže navedenim postavljenim uslovima vakifa.

POGLAVLJE

• 8 akči dnevno isplaćivaće se hatibu rijetko lijepe građevine - džamije, koju je vakif podigao u Banjoj Luci, neka ona opstoji do dana suđenja i nagrade. Hatib treba da je okićen blagošću, znanjem, lijepim učenjem Kurana, koji je riznica spoznaje i savršenstva, popularan među svijetom, čija djela i riječi su u skladu sa časnim šerijatom i on će kao takav izlaziti na minber^[ba] svake džume^[bb] i lijepim glasom recitovati zahvalu Stvoritelju i izreći pohvalu u čast Njegova miljenika Muhameda.
• 4 akče dnevno isplaćivaće se već spomenutom hatibu što će svakog dana proučiti dva džuza^[bc] časkog Kurana i to jedan džuz za dušu vakifova oca merhum^[bd] Rustem-bega, a drugi džuz za dušu vakifova brata šehida^[be], merhum Ali-aga^[bf], neka im je laka zemlja, i neka im je raj krajnje utočište.
• 6 akči dnevno isplaćivati imamu spomenute džamije, a ovaj treba da poznaje pravilno učenje Kurana, da redovno klanja sunete Pejgamberove^[bg], da lijepo poznaje propise fikha^[bh], a uz to da je poznat među svijetom po iskrenosti i ispravnosti, koji će predvoditi svijet u džemetu^[bi] i tako obavljati imamsku dužnost.
• 1 akča dnevno pripada spomenutom imamu za učenje glasno sure^[bj] Jasini-šerifa^[bk].
• 1 akča dnevno davaće se istom imamu za glasno učenje sure Mulk^[bl] iza Jacije-namaza^[bm].
• 2 akče dnevno pripadaju spomenutom imamu za učenje po jednog džuza svakog dana za dušu vakifova brata umrlog Derviš-paše^[bn].
• Po 5 akči dnevno davaće se dvojici mujezina spomenute džamije, a ovi trebaju poznavati vremena pojedinih molitvi, uz to da su lijepog vladanja i da svoju dužnost uredno obavljaju.
• 2 akče dnevno mumedžidu^[bo] koji će u noćima mjeseci redžeba, šabana i ramazana^[bp] kao i uoči svakog ponedeljka i petka učiti temdžid.
• 1 akča dnevno pripada licu koje će lijepim glasom petkom iza podnevskog ezana^[bq] sa munare^[br], Bilalovog^[bs] mjesta, proučiti salavat^[bt].
• Po 2 akče dnevno davaće se džuzhanima^[bu], a ovi će svakog dana poslije sabahskog namaza^[bv] proučiti časni Kuran, koji obasjava prostranstva božanskim svjetlom, rastavlja tminu od svjetla, božiju objavu objavljenu za one koji se žele pokajati. Džuzhani okupljeni na jednom mjestu poslije učenja Kurana učiniće hatma-dovu^[bw] za postignuće ovosvjetskih i onosvjetskih želja časnog vakifa i sevab^[bx] pokloniti čistoj duši cara svih pejgambera Muhameda - Mustafi, neka je na njeg božji blagoslov. Ni jedan džuzhan ne može istodobno učiti po dva džuza.
• 1 akča dnevno pripada nuktadžiji^[by] što će svakodnevno bilježiti one koji su izostali od učenja džuzova tog dana.
• Po 1 akča dnevno pripada imamu što će svakodnevno, osim tri dana časnih bajrama^[bz] pred okupljenim džuzhanima otpočeti učenje sa “muavezom”^[ca].
• Po 1 akča dnevno već spomenutom hatibu koji će pred prisutnim džuzhanima početi učenje “Besmelom”^[cb]. Po jedan džuz proučiće hatib i imam, a za učenje po jednog džuza određuje se i mujezin.
• Osim spomenutih džuzeva koji će se proučiti u skupini određuje se učenje još tri džuza dnevno, za koje će se, kada ih dotični pouče svakodnevno isplaćivati:
• Po 2 akče dvojici mujezina za učenje po jednog džuza za dušu Kurd-begove majke^[cc].
• Po 2 akče dnevno drugom zamjeniku mualima koji će učiti po jedan džuz svaki dan za dušu Kasim-vojvode^[cd].
  

Tako će se, dakle, u svakih trideset dana proučiti po tri hatme.

• Po 1 akča dnevno neka se daje jednom od mujezina za glasno učenje sure Nebe'^[ce] svakodnevno poslije ikindije namaza.
• Po 2 akče dnevno pripadaju drugom mujezinu kao zamjeniku mualima u mektebu, koji će niže biti opisan, za pomaganje u dužnosti mualimu.
• Svakog petka, u vremenu između sale^[cf] i podnevskog ezana, proučiće se na Bilalovu časnom mahfilu pet ašereta^[cg], a naknada za to isplaćivaće se sljedećim licima koja će učiti ašereta, i to:
• 2 akče dnevno već spomenutom hatibu džamije koji će otpočeti sa učenjem i svojim prisustvom počastiti mahfil.
• 1 akču dnevno poštovanom imamu spomenute džamije, a ovaj će kao drugi po redu proučiti svoje ašere.
• Dvojici mujezina džamije davaće se po 1 akču dnevno, a oni će također po svim pravilima učenja Kurana proučiti po jedno ašere.
• Peto ašere treba da prouči onaj ko bude učio salu, za što mu se određuje po 1 akča.
• Muarifu^[ch] pripada po 1 akča što će petkom i bajramima obaviti svoju dužnost u spomenutoj džamiji. Muarif i lice koje treba da uči sure Nebe ne mogu se sastati u jednoj osobi.
• Spomenutom hatibu pripada 5 akči dnevno za podučavanje i odgoj djece u mektebu sagrađenom kod spomenute džamije^[ci].
• 2 akče dnevno isplaćivaće se drugom zamjeniku mualimu u spomenutom mektebu. Ovaj zamjenik treba da je sposoban za podučavanje i odgoj, da je lijepog vladanja i u svakom pogledu ispravan.
• Gore označeni vakif, Bog mu se smilovao, shodno riječima časnog božijeg miljenika: “Najljepša milostinja je neznanog podučiti i nemarnog osvijestiti^[cj]”, određuje se da se 3 akče dnevno isplaćuje onom ko će petkom ili ponedjeljkom u spomenutoj džamiji predavati tradiciju božjeg poslanika (hadis). Spomenuti treba da je pobožan čovjek, lijepih osobina, čije će riječi djelovati na prisutne i liječiti ih od bolesti grijeha.
• Hatibu džamije pripada 1 akča dnevno za učenje sure Jasin koju će svakog dana učiti u tetimi^[ck] džamije i sevab pokloniti umrlim koji su sahranjeni kod džamije.
• 12. rebul-evela - svake godine - proučiće se u spomenutoj džamiji Melvud^[cl] u čast rođenja vjerovjesnika (Muhameda), koji je kao zora sreće izašao iz tmine noći i ukazao na tajanstvenosti svijeta donoseći knjigu koja sadrži sreću za obadva svijeta, tu sponu tajni duhovnih i fizičkih bića, tajni koje pobuđuju ljubav i koji je u perivoj u kojeg nema sumnje. Melvud će se proučiti pred skupinom koja na polju ljubavi, iskušenja i zanosa lije dragulj suze za carem svih vjerovjesnika, a koji će se za ove što se guše u moru grijeha, zauzeti onoga dana kada budu zgrabljeni za perčin.
  

Za učenje Melvuda izdaće se 200 akči onim koji ga budu svojim milozvučnim glasovima recitovali.

• Iza proučenog Melvuda proučiće se i hatma od koje sevab pokloniti za prečasnu dušu vjerovjesnika svih duhovnih bića i ljudi, onoga za kojeg je rečeno: “Da nije tebe ne bih stvorio svijet”, a potom ju pokloniti i za duše svih ostalih vjerovjesnika, bogougodnih i pobožnih ljudi, zatim za duše časnih vjerovjesnikovih drugova, za vođe islamske, neka je s njima božje zadovoljstvo, kao i za duše dobrotvornih pređa i potomaka.
  

Za učenje spomenute hatme isplatiće se iznos od 300 akči.

• Za medeno šerbe koje će se podijeliti prisutnim slušaocima Melvuda izdaće se 120 akči.
• Po 6 akči dnevno određuje se dvojici kajima koji će obavljati dužnost kajima, feraša i čirakčija. Dužnost feraša je da na uobičajeni način održava čistoću unutrašnjosti same džamije, njenog dvorišta i šadrvana^[cm] pred džamijom.
• 800 akči godišnje predviđa se za svijeće i hasure džamije. Sa dvije strane mihraba u velike svijećnjake stavljaće se voštane svijeće od ukupno težine 20 oka, a treba ih izmijeniti svakog Lejlei - berata^[cn].
• U unutrašnjosti džamije nalazi se 36 kandilja^[co], pred džamijom 15, a na munari 20 kandilja. Za ove kandilje uzimati godišnje 50 oka maslinova ulja. Spomenuta kandilja će se paliti u noćima blagoslovljenog mjeseca ramazana, a kandilji u džamiji i pred džamijom paliće se osim toga još i u noći zvanoj Berat, ostalim blagoslovljenim noćima i noćima bajrama.
• Kandilja na džamijskoj kapiji treba paliti uvijek i ljeti i zimi.
• 20 akči dnevno zadržavaće sebi mutevelija vršeći svoju dužnost kako treba, bez rasipanja i čuvajući i zaštićujući vakufsku imovinu.
• Naziru^[cp] vakufa pripada...akči^[cq], kada ovaj svoju dužnost savjesno obavi.
• Licu koje se bude zateklo na dužnosti kadije^[cr] pripada 300 akči godišnje, nakon što ovaj na početku svake godine pregleda sve stavke mutevelije i džabije i izvrši vakufski obračun (muhaseba) i nakon pregleda potpiše njihove deftere.
• Džabiji mojih vakufa u Banja Luci, čija je dužnost da se brine o potrebnim opravkama vakufskih objekata, ubiranju kirija i vršenju sličnih poslova, pripada osam akči dnevno.
• Licu koje će savjesno vršiti pisarske poslove i poslove finansija izdavati po osam akči dnevno.
• 5 akči pripada dnevno džabiji moga spomenutog čifluka u Kuli, u čijem poslu ne smije biti pronevjere i odugovlačenja.
• 5 akči dnevno isplaćivaće se i džabiji čifluka Tinj, a nakon savjesno i bez pronevjere obavljenog posla.
• Džabiji čifluka u Podgorju za ubiranje zemljišnih pristojbi ili pak desetine od plodova, pripadaju 2 akče dnevno.
• Mimaru^[cs] za opravke i održavanje objekata nakon obavljenog posla pripada 6 akči dnevno, a njegovom šegrtu 4 akče dnevno.
• 3 akče dnevno izdavaće se sahačiji za održavanje satnih uređaja^[ct].
• 2 akče dnevno za čišćenje i metenje nužnika.
• 1 akča dnevno bevabu^[cu] magaza i skladišta drva.
• 1 akča dnevno bevabu za čuvanje i mjerenje žita u skladištu sagraenom blizu mekteba.
• 1 akča dnevno pripada onome ko će učiti sure Jasin mojoj djeci sahranjenoj u kasabi Livnu, Bog im se smilovao, a učenje će obavljati nad njihovim grobovima.
• 2 akče dnevno za mujezinsku dužnost mesdžida u mahali Podgorje.
• 4 akče dnevno pasvandžiji^[cv] za noćno čuvanje i patrolnu službu spomenutih dućana.

POGLAVLJE

“Svaka duša će okušati smrt”^[cw] i računajući sa tom činjenicom da ćemo se svi vratiti svome Gospodaru (Bogu), iako “niko ne zna gdje će umrijeti”^[cx], to predviđam ako se svojem Gospodaru preselim u Banja Luci, neka se podignuvši mi turbe^[cy] nad mojim grobom, svakodnevno dvojici turbedara^[cz] isplaćuje po 4 akče.
Turbedari treba da su dobri ljudi, da znaju učiti Kuran i da paze na svoje dužnosti prema umrlima.

• Za hasure u turbetu predviđa se izdatak od 30 akči godišnje.
• U mojem turbetu neka gori sedam kandilja u noćima bajrama, uz ramazan, noć kadera i petkom, a u ostalim noćima preko čitave godine neka se pali samo po jedan kandilj, u koju svrhu će se godišnje nabavljati po 6 oka zejtina.
• Za onog ko obnoć u mojem turbetu bude učio kuran ili studirao koju drugu knjigu neka se za dvije svijeća koje će se tom prilikom paliti uzima godišnje po 6 oka voska.
• Za ulje svjetiljke koju će turbedar paliti noću u svrhu uzimanja abdesta ili drugih vanjskih potreba neka se izdaje 25 akči godišnje.
• 8 akči godišnje za nabavku ćumura što će se u željeznoj dagari paliti zimi u vrijeme zemherija^[da] i hamsina^[db].
• 5 akči pripada onome ko u svaka tri mjeseca po jedanput bude prao turban iznad moga groba, a za potrebni sapun će se također izdavati 5 akči.
• 10 akči davaće se kojem strpljivom bolesnom siromahu.
• Džuzevi Kurana petkom će se učiti u mojem turbetu umjesto u džamiji.
  

Nadalje spomenuti vakif, Alah mu se smilovao, pridržava sebi pravo tevlijeta (upravljanja vakufom) dokle god je na životu, s tim uvjetom da može mijenjati ono što bude želio glede povećanja ili smanjivanja, prinadležnosti službenika vakufa, njihova postavljanja ili smjenjivanja pazeći pri tome na propise šeriata^[dc]. Prema tome, on je za života vlastan da upravlja svojim vakufom kako želi.
Međutim, kada se vakif iz prolaznosti preseli u vječnost, odredio je da mutevelijom njegova vakufa bude najbolji čovjek između njegovih oslobođenih robova koji uz to najbolje poznaje poslove upravljanja vakufom, čitanje i pisanje, koji je upućen u poslovne knjige, poznat po iskrenosti, lijepom vladanju, ispravnosti i pobožnosti i na tja način neka mutevelijska dužnost od njega prelazi na njegove potomke (nasljednike) s koljena na koljeno.
Dogodi li se pak da loza mutevelija izumre, ili se ne može naći među mojim oslobođenim robovima lice koje odgovara uvjetima vakufname, neka se tada poslovi upravljanja vakufom ustupe onome između moje djece, odnosno potomstva, koje najbolje odgovara uslovima postavljenim vakufnamom. Ako se među mojim nasljednicima ne nađe takvo lice koje odgovara propisima vakufname, u tom slučaju neka se upravljanje vakufom uz saglasnost kadije ustupi drugoj osobi koja najbolje odgovara ovom pozivu.
Nadzorništvo nad svojim vakufom spomenuti vakif pridržava svojem muškom potomstvu, pa ko između njih bude podoban i odgovarao toj dužnosti neka se primi nadzorništva i neka zatim ta dužnost prelazi od njega na njegovo potpomstvo, s koljena na koljeno.
Ako bi nazir radio suprotno s moje strane postavljenim uvjetima, ili se protivio ispravnom mišljenju mutevelije, ili radio na štetu vakufa, ili postao nesposoban za vršenje te dužnosti ili konačno bude zanemario nadzor, neka takvog kadija skine sa dužnosti i nadzor ustupi drugom.
To ukoliko nazir bude neko drugi osim moje djece, pa prema tome neka mutevelija sa znanjem i odobrenjem kadije dužnost nazira preda drugom licu.
Mutevelija moga vakufa ne može se ukloniti i skinuti sa dužnosti sve dotle dok se ne ustanovi pronevjera i neispravnost u poslovanju vakufskim dobrima s njegove strane i dok to ne bude zavedeno kod šerijatskog suda. Dakle, na osnovu samog zahtjeva kakve zlonamjerne osobe mutevelija se ne može svrgnuti.

• Isti slučaj i sa džabijama, pa ako koji od džabija bude, suprotno uslovima koje sam postavio, svrgnut sa svoje dužnosti, a ne dokaže mu se pronevjera ili napast na raju ili muslimane, tada će kadija svrgnuti muteveliju i nazira sa njihovih dužnosti i dužnost predati onima koji su za to dostojni. Zato službenika ne proizvedu raskoš, propust i gubitak mojim vakufima.
  

Isto tako i druga koja služba ako se bespravno ustupi nekom licu kadija će svrgnuti i muteveliju i nazira kako se ne bi upropaštavala moja vakufska dobra.
Svi službenici moga vakufa vodiće nadzor nad mutevelijom i nazirom, pa kada ustanove da su se mutevelija i nazir složili u nečem što je u suprotnosti sa uslovima koje sam postavio, predvešće spomenute pred časnog kadiju i kada se utvrdi i u sidžil zavede da su ovi radili suprotno uslovima koje sam postavio, uvaženi kadija će iste svrgnuti i u buduće im se neće povjeravati i ustupati dužnost mutevelije i nadzornika.
Sve viškove koji nastanu nakon spomenutih izdataka treba dobro čuvati, pa ako mutevelija ne dokaže dovoljno zalaganja u čuvanju vakufa i bude radio po svojim prohtjevima, njega će kadija sa znanjem moje djece kao nadzornika vakufa svrnuti i mutevelijsku dužnost ustupiti ispravnom i dostojnom čovjeku.
Isto tako će se postupiti i da džabijama i ostalo, murtezikom, pa svaki od spomenutih kada zanemari svoju dužnost biće sa znanjem nadzornika o kadiji svrgnut sa svoje dužnosti, a dotična služba biti ustupljena drugom licu.
Kada koje službeničko mjesto bude upražnjeno ili ga iz drugih razloga treba ustupiti drugom licu, tada će mutevelija uz mišljenje i prijedlog onog ko bude hatib moje džamije u Banja Luci i uz saglasnost onog od moje djece ko bude nazir moga vakufa, svojim dekretom ustupiti i dodijeliti službu onome ko je za to sposoban i dostojan.
Jedino će se, rekao je vakif, dužnost hatiba i mutevelije popunjavati po sultanovu ukazu (beratu).

• O vodovodnim cijevima što dovode vodu u šadrvan pred spomenutom džamijom i za hamama strogo treba voditi brigu i prema potrebi vodovod opravljati.
• Kaldrmu javnog puta od Stare Banja Luke do potoka Crkvine^[dd] u širini od 5 aršina, zatim drugu kaldrmu od mekteba do tophane^[de] kao i most što sam ga sagradio na Vrbasu pred tophanom, kada ovu budu potrebi opravci, a želi ih neko obnoviti, neka mu to službenici moga vakufa ne ometaju, nego neka koliko god je moguće i iz mog vakufa pomognu^[df].
• Nadalje je vakif sagradio jedan most na Crkvini^[dg] i u spomenutom, od Boga zaštićenom gradu (Banja Luci) s desne strane hana podigao skladište za žito i druge živežne namirnice, a u kasabi Livnu i Ravnom Dolu po jedan han, zatim u Dobrunu, Sogobini i Svinjaru^[dh], također po jedan han. U slučaju potrebe mutevelija će se dabijom, a uz odobrenje kadije, vršiti opravke spomenutih obejkata bez rasipanja i upropaštavanja materijala.
  

Munara džamija u Banja Luci neka se svake dvadesete godine okreči.

• Viškove vakufskih prihoda mutevelija će svake godine davati na šerijatom dozvoljeni istirbah^[di], tako da na svaku hiljadu akči uzima samo 5 akči i zadržava ih dok ne dostignu visinu od sto akči, nakon čega ih u cjelosti predaje onome ko čuva novac vakufski. Od onog što preteče od ovih viškova dajući ih na istirbah treba davati po 3 akče džabiji čifluka u Podgorju, a za ubiranje ostalih prihoda po 2 akče dnevno, što ukupno iznosi 5 akči dnevno.
  

Vakufski imetak (novac) neka se ne daje onima koji su pod stečajem, kao ni onima koji su u vezi sa državnom blagajnom, zatim emirima ni vojnim licima.
Prema tome, ako mutevelija protivno mojim uslovima postupi, pa na taj način bude nanesena šteta vakufskom imetku, kadija će narediti da se vakufski imetak namiri, a muteveliju skinuti sa njegove dužnosti mutevelije.

• Od lica koja uzimaju na zajam vakufski novac treba na svake 2000 akči pribaviti po jednog jamca koji nije pod dugom.
• Mutevelija može službeniku izdavati akontaciju ako mu je potrebna, kako ovaj ne bi morao na drugom mjestu tražiti novac, a davaće sa stavke predviđene za tromjesečnu isplatu službenika.
• Viškovi prihoda mojih vakufa što ostanu nakon podmirivanja svih izdataka, predviđenih na gore opisani način, priključuju se mojem vakufu, dajući ih na istirbah. Kada na tako šerijatom dozvoljen način svota bude izašla na pet hiljada zlatnika, neka se ista čuva za slučaj kada mojoj džamiji u Banja Luci bude potrebna opravka ili obnova^[dj].
• Kada ponovo na spomenuti način bude prikupljen višak od pet hiljada zlatnika, neka se od toga novca opravljaju: dućani u Banja Luci, mlin na rijeci Vrbas, most, hamam, nekteb, han i ostali vakufski objekti kada budu potrebni opravci i neka se u tu svrhu namijenjeni novac ne troši u druge svrhe.
• Za novac od 5000 zlatnika filurija, koji se na šeriatom propisan način daje svijetu na zajam, treba uzeti jamce, kako sam to već postavio uslov.
• Mutevelija moga vakufa spomenute viškove novca, kao i na drugi način nastale viškove ne smije zadržavati kod sebe, nego će ih nakon što podmiri propisane izdatke i predviđajući jednomjesečne plaće službenika davati u opticaj na murabehu^[dk].
  

Od murabehe spomenutog novca i drugih viškova neka saznanjem kadije pokrije olovom han koji se nalazi prema džamiji^[dl].

• Među spomenutim dućanima neka se izgradi prikladan bezistan^[dm], pa kad godišnji prihodi budu zadovoljavali, neka se zidovi dućana koji su izgrađeni od ćerpića zamijene kamenim zidovima.
• Stubove (kule) ispod mosta na rijeci Vrbas treba sagraditi od kamena^[dn].
• Neka se u Banja Luci podigne još jedan han na mjestu gdje to bude potrebno^[do].
• Viškove novca mutevelija će prema uslovima koje sam postavio trošiti za potrebe vakufa, a uz dozvolu kadijinu. Kadija će u prisutnosti imama, hatiba i mujezina od murtezike i još nekoliko prisutnih lica izvršiti obračun knjiga primitaka i izdataka mutevelijinih i na knjige staviti svoj potpis. Bez znanja kadije i nazira mutevelija ne smije trošiti ni jedne akče niti bez njih može poduzimati bilo kakve poslove.
• Kada viškovi prihoda mojih uvakufljenih dobara, dajući ih na istirbah, kao i viškovi nastali murabehom budu dostigli potrebnu količinu neka se u Banja Luci u blizini moje džamije sagradi jedna buk'a^[dp] u kojoj će se učenicima održavati predavanja. Muderisu neka se izdaje 15 akči, a poslužitelju 2 akče dnevno.
• Osim toga, neka se povećaju dnevne prinadležnosti murtezike, i to: hatibu 2 akče, imamu 2 akče, vaizu 2 akče, mujezinima po 2 akče, mumedžidu 3 akče i džabijama po 2 akče, zatim katihu 2 akče, naziru 3 akče i muteveliji 5 akči dnevno.
• Kada bude omogućena povišica spomenutih prinadležnosti i izgrađena buk'a, neka u njoj bude muderisom hatib moje džamije, a ako ovaj to ne prihvati neka muderisom bude imam moje džamije.
• Hatib moje džamije vršiće i dužnosti vazu-nasihaza uz određenu plaću, a ukoliko on to ne može neka vaizom bude imam moje džamije. Dakle, dužnost vazu-nasihata^[dq] uz određene dnevne prinadležnosti i povećanja vršiće hatib moje džamije, a ako ovaj to ne može neka vaiz bude imam moje džamije.
• Zatim, kad to bude moguće neka se na prikladnom mjestu u blizini moje džamije, jedna medresa sa 12 soba^[dr] i neka se muderisu isplaćuje po 25 akči dnevno, a njegovu muidu^[ds] po 4 akče dnevno. Kada se od ostvarenih viškova vakufskih prihoda sagradi medresa neka se prinadležnosti isplaćuju, kako je već spomenuto, a ranije spomenuta buk'a neka služi kao Daru-hadis^[dt].
• Kako se budu povećavali troškovi vakufski, neka se ponovo povećaju i plaće murtezike moje džamije u Banja Luci i to: vaizu 5 akči, hatibu i imamu koji će u spomenutim danima držati predavanja iz tesfira^[du] 4 akče, mujezinima po 3 akče, naziru mutevelije 5 akči, mumedžidu 2, a i ostalim službenicima neka se povećaju prinadležnosti prema težini njihovog posla.
• Spomenuti hamam neka se izgradi i pretvori u čifte-hamam^[dv].
• Nadalje vakif predviđa, kada to viškovi vakufski budu dozvoljavali da se podignu vakufski objekti kao što su imare^[dw], zavija^[dx] i drugi objekti i uspostave potrebne službe u njima, slično vakufu Gazi Husrev-begovu u zaštićenom Sarajevu.
• Kada koje vakufsko zemljište bude napušteno mutevelija će ga ustupiti onome ko ga zatraži. Onaj ko odugovlači plaćanje iznosa zakupnine vakufskog zemljišta koje iskorištava, mutevelija će mu ga oduzeti i zadržati za drugog. Ako se na zemljištu bude nalazila kuća, vinograd ili voćnjak, neka kadija naredi da se proda drugom licu.
• Kada mutevelija najamninu za jedan vakufski dućan primi unaprijed od onoga ko ga iskorištava, a kasnije se nađe shodnim da se od tog starodućanskog materijala podigne za moj vakuf korisnija zgrada, mutevelija treba naplaćenu najamninu vratiti i uz odobrenje šerijatskog suda sagraditi tu novu građevinu korisniju za moj vakuf i po tom ju ustupiti na iskorištavanje onome ko je za to najpogodniji.
• Kamenolomima što se nalaze oko vinograda kod pećine i U Isa-begovoj mahali^[dy] treba upravljati onako kako je to za vakuf najkorisnije.
• Ako neko od moje djece i rodbine bude nanio štetu vakufu, pa ma ko to bio, neka ga kadija odstrani i u buduće mu ne dozvoli odjela i prigovora na vakufu.
• Održavanju i opravci objekata moga vakufa treba dati prednost nad prinadležnostima službenika, pa kada prihodi ne mogu pokriti gore navedene rashode tada će službenici vakufa snositi proporcionalno tu razliku prema svojim prinadležnostima.
• U slučaju potrebe postavljanja mutevelije, džabija, ili na osnovu šerijatske presude svrgavanja mutevelije i postavljanja drugog mutevelije, također po šerijatskoj presudi, to postavljanje i svrgavanje vršiće se uz saglasnost moje djece koja budu naziri vakufa, a ako ovih nema postavljanje ni svrgavanje se neće obaviti. Vakif je rekao da svrgavanje i postavljanje ostaje u rukama njegovih direktnih potomaka.
• Dužnosti imama, hatiba, mujezina, džabija, katiba, kao i ostale službe treba ustupati između moje djece i oslobođenih robova onima koji su, prema uslovima, postavljenim s moje strane, za takve službe najdostojniji.
• Obzirom da je izgradnja objekata korisna i potrebna stvar za moj vakuf, to će se o njihovom prioritetu i korisnosti za sljedbenike Muhamedove (muslimane) i druge ljude izjasniti mutevelija, nazir, kadija, murtezika, zatim moja djeca i slobodni robovi moji nastanjeni u Banja Luci, kao i drugi viđeniji muslimani i nakon što taj prioritet bude uveden kod kadije.
• Nazir i mutevelija će u smislu navedenih uslova i saglasnosti moje djece i oslobođenih mojih robova i mišljenja drugih uglednika, a po odobrenju kadije vršiti postavljenja i dodjeljivati dužnosti, određivati plaće i povišice onima koji u mojim zadužbinama, a u duhu šerijata, budu najbolje koristili, i tako se približili božjem zadovoljstvu i zagovoru božjeg miljenika.
• Nadalje vakif određuje i uslovljava da viškove namijenjene izgradnji vakufskih objekata, dodjeljivanja službi, čuvanje viškova i davanje istih na istirbah, prikupljanje viškova, izdaci i primici iz godine u godinu i tokom vremena, a prema potrebi i korisnosti za vakuf, budu vršeni po odobrenju kadije i na način na koji je to najkorisnije za moje objekte, za vjeru islam i pripadnike islama.
  

Nakon što je ovaj dobrotvor uvakufio nekretnine i ostalo po gore spomenutom redu, a u svhru pribavljanja božjeg zadovoljstva kao najbolje nagrade i nakon što je sve to izuzeo iz svog vlasništva i predao muteveliji, a ja presudio u valjanosti uvakufljenja, to ovaj vakuf, prema pravnoj školi Imami Azama^[dz], najvećeg i najpoštovanijeg imama, kao i prema shvatanjima visokih predstavnika svih ostalih pravnih škola, neka je s njima svima Božije zadovoljstvo, postao valjan, na zakonu osnovan, punovažan, tako da se ne može prodati, pokloniti ni naslijediti, dokle Alah ne naslijedi zemlju i sve na njoj, a on je najbolji nasljednik. “Ko ovu oporuku čuje, pa je poslije izmjeni, grijeh pada na one koji je budu mijenjali. Alah, zaista, sve najbolje zna^[ea]”, a vakifu je nagrada od vječno živog, plemenitog i Uzvišenog Alaha.
Ovo se dogodi i napisa sredinom pobjedonosnog mjeseca safera devet stotina devedeset i pete godine^[eb].

Prisutni svjedoci:

Sebzi, čelebija, sin Abdurahmanov^[ec]
Omer-beg miralaj^[ed] live Klisa^[ee]
Hasan-efendija, defterdar timara Bosne^[ef]
Šeih Muslihudin, imam
Omer-halifa, hatib
Halil-halifa, hatib
Behram-halifa, hatib
Širmerd-halifa, hatib
Husein-halifa, imam
Ksim-halifa, mujezin
Bali-halifa, mujezin
Sinan, ćehaja^[eg], zain^[eh]
Gazanfer vojvoda^[ei], zain
Mehmed čelebija, sin Pozdera
Abduldželal, čauš^[ej]
Hadži Hasan, čauški ćehaja^[ek]
Mustafa čelebija, divan - katib^[el]
Hadži Nezir, zain
Drugi Hadži Nezir, dunđer^[em]
Pehlivan, čauš bosanskog divana
Deli-spahija, nedžar^[en]
Ferhad, berber
Nurulah, serčaušan^[eo]
i drugi prisutni svjedoci

Ovim se potvrđuje da je ovaj prijepis vakufname istovjetan priznatom prijepisu što se danas nalazi i čuva u rukama mutevelije i po čijoj odluci se postupa.
8. dana blagoslovljenog mjeseca ramazana 1304. godine^[ep].
Pisao siromah, potreban božje milosti Abdulah Hilmi, kadija u gradu Banja Luci, neka mu Alah oprosti (grijehe).

M.P.
Kotarski ured kao šerijatski sud u Banja Luci

juna 1973. g.
Preveo: Mehmed Mujezinović

Bilješke

1. Vakufnama (ar. pers.) isprava o uvakufljenju, zadužbinska povelja.
   Pojedini stručni termini i manje poznate riječi u ovom dokumentu, koji su donekle udomaćeni među muslimanskim stanovništvom Bosne i Hercegovine, nisu prevođeni, jer je za njih ponekad teško i naći odgovarajuće izraze u našem jeziku, pa će za to ovi, kada se prvi put spomenu, biti protumačeni u bilješkama.
2. Kuran 3, 28.
3. Kuran 3, 106.
4. Dženet (ar.) raj.
5. Kuran 51, 56.
6. Kuran 103, 1-2.
7. Kuran 103, 3.
8. Kuran 73, 20.
9. Kuran 22, 23.
10. Kuran 22, 24.
11. Kuran 11, 116.
12. Emir (ar.) prvak, vođa, zapovjednik. Ferhad-paša je u dokumentu oslovljen sa titulom Emirul-umera (vrhovni zapovjednik), koja se titula daje namjesnicima. Pod njegovim vođstvom Bosna je 1580. g. podignuta na rang beglerbegluka, pa je Ferhad-paša posljednji beg (1574-1580), a ujedno i prvi paša bosanski (1580 - 1588).
13. Hazreti (ar.) sveti, uzvišeni, poštovani. Stavlja se kao počasna titula ispred imena Alaha, vjerovjesnika, halifa i drugih osoba dostojnih poštovanja.
14. Mesdžid (ar.) manja muslimanska bogomolja u kojoj se ne obavlja podnevna molitva u petak (džuma).
15. Hadis (ar.) izreka vjerovjesnika Muhameda, islamska tradicija.
16. Murtezika (ar.) vakufski službenici koji primaju od vakufa određenu plaću ili nagradu, bilo u novcu ili naravi, znači osigurana hranom.
17. Ferhadija džamija je, kako se vidi iz natpisa nad ulazom, sagrađena hidž. 987 (=1579), a ova vakufnama nastala je hidž. 995 (1587) g, pa je prema tome od gradnje džamije do pisanja vakufname proteklo osam godina. U samoj vakufnami na drugom mjestu za Ferhadiju se kaže da je “rijetka građevina” (nadirul-bunjan).
18. Hamam (ar.) kupatilo, javno kupatilo. Dobrotvor kasnije u ovoj vakufnami određuje da se iz viškova njegova vakufa vremenom ovaj hamam proširi i izgradi u čifte-hamam (dvostruki za žene i muškarce). Da li je postupljeno po toj odredbi vakifa nije poznato. Evlija Čelebija kaže za Ferhad-pašin hamam da je lijep i poznat. Danas mu se ne zna ni za trag. Vidi H. Kreševljaković, Banje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1952, str. 96 - 97.
19. Karavan-saraj (pers.) veliko svratište na drumovima i naseljima za smeštaj putnika, karavana i robe. Ferhad-pašin karavan-saraj nalazio se preko puta glavnog ulaza u dvorište Ferhadije džamije. To je bila velika građevina, što se dade zaključiti i po samoj zakladnici, jer sam vakif određuje da se iz ušteda koje nastanu tokom vremena njegov karavan-saraj pokrije olovom. Zgrada je nestala nepoznatog vremena, a lokalitet na kome je bila situirana poznat je pod imenom Hanište. Vid. H. Kreševljaković, Hanovi i karavan-saraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1957, str. 136.
20. Hamam u Kostajnici propao je nakon što su Osmanlije izgubile ovo mjesto 1689. godine. Bio je najzapadniji hamam na Balkanu. Vidi H. Kreševljaković, Banje u Bosni i Hercegovini, str. 103.
21. Čifluk (pers. tur.) prvotno znači kompleks obradivog zemljišta. Vrsta posjeda na mirijskoj zemlji (u okviru lena) sa posebnim ekonomsko - pravnim statusom. Čifluci su se u pravilu osnovali samo od većih napuštenih, odnosno nenaseljenih posjeda, ustupanjem od strane države ili kupovinom, pod uslovom da dotični posjed bude upisan u katastarske knjige kao čifluk i da titular pored tapije plati državi posebnu taksu na čifluk (resmi-čifluk).
22. Lokalitet Tinj napisan u zakladnici kao Tyn, a za kojeg se kasnije ovdje kaže da se nalazi u nahiji Zmijan u kliškom sandžaku.
23. Vakuf (ar.) muslimanska zadužbina.
24. Akča (tur.) para, aspra, novčić. Najstariji turski srebrni novac, kovan u Turskoj carevini, prvi put za sultana Orhana. Vremenom se vrijednost i težina akče mijenjala i padala. Akče su kovane i u nekim našim mjestima.
25. Aršin (tur.) stara mjera za dužinu na istoku. Razlikuju se tri vrste aršina: čaršijski 1 ar. = 68 cm; građevinski 1 ar. = 75 cm i terzijski (krojački) 1 ar. = 65 cm.
26. Miri-miran (ar. pers.) doslovno znači beg begova, a kao termin sve do 17. stoljeća sinonim za beglerbeg. U 17. st. i 18. st. ovaj se naslov davao obično pašama sa dva tuga.
27. Zgrade spomenute u vakufnami, u kojima će stanovati miri-mirani, odnose se na Ferhad-pašine saraje (dvore) što su se nalazili vjerovatno na samoj lijevoj obali Vrbasa s gornju stranu mosta, a u blizini groba Ahmed-dedetova. Jedan stari grob nad kojim je postojalo i turbe leži kraj samog Vrbasa u blizini Daudije džamije. Za Ferhad-pašine saraje Evlija Čelebija kaže da su na glasu. Vid. Evlija Čelebija, Putopis, u prijevodu H. Šabanović, Sarajevo 1967, str. 212 i A. Bejtić, Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I, 1953, str. 98.
28. Podgorje
29. Raja (ar. Ra'iyya) prvotno znači stado, pastva, puk. U periodu osmanskog feudalizma do kraja 17. st. označava svo stanovništvo koje se nalazilo u ličnoj feudalnoj zavisnosti, bez obzira na njegovu vjersku pripadnost, a od sredine 17. st. pretežno se odnosi samo na zavisno seljaštvo hrišćanske vjere.
30. Ehalija (ar.) stanovništvo, mještani.
31. Čair, čajir (tur.) livada, sjenokos, pašnjak.
32. Hendek (pers.) opkop, duboki i široko jarak.
33. Selo Kola
34. Nahija (ar.) prvotno strana, predjel. Kao termin u turskoj administraciji znači najnižu upravnu jedinicu koja ima svoju stalnu i tačno određenu teritoriju. Nahija u turskom odgovara našem srednjevjekovnom nazivu župa.
35. Kadiluk (ar. tur.) nadležno područje jednog kadije (šerijatskog sudije).
36. Džabija (ar.) ubirač vakufskih prihoda.
37. Ferman (pers.) sultanova pismena zapovijest proviđena njegovom tugom.
38. Mezra (ar.) ziratno zemljište, polje, a kao turski agrarno-pravni termin znači selište, napušteno ili raseljeno selo.
39. Hatib (ar.) propovjednik, imam koji drži propovjedi u džamiji petkom i bajramima.
40. Imam (ar.) muslimanski svećenik kome je glavna dužnost da predvodi skupno obavljanje molitve.
41. Mualim (ar.) nastavnik u početnoj vjerskoj školi (mektebu).
42. Zemunik
43. Mujezin (ar.) džamijski službenik koji na munari svakodnevno najavljuje molitvu.
44. Feraš (ar.) sluga, služitelj.
45. Kajim (ar.) čovjek koji se brine o čistoći i drugom u džamiji.
46. Hasura (ar.) prostirač ispleten od meke trstike, šaše ili rogozine.
47. Mekteb (ar.) muslimanska osnovna vjerska škola.
48. Tvrđava Vrana nalazi se kod Zadra.
49. Oka (ar.) stara mjera za težinu na istoku, iznosila je obično 1,283 kg.
50. Mubarek (ar.) blagoslovljen
51. Hrvatci, selo u Sinjskoj Krajini.
52. Mutevelija (ar.) upravitelj, starješina vakufa, lice koje neposredno upravlja vakufom prema uslovima utvrđenim u aktu o osnivanju vakufa i odredbama šarijatskog prava.
53. Minber (ar.) uzvišeno mjesto sa stepenicama u džamiji ili na musali sa desne strane mihraba odakle hatib drži prediku petkom i bajramima.
54. Džuma (ar.) podnevna svečana molitva koja se obavlja petkom u džamiji.
55. Džuz (ar.) dio Kurana koji sadrži 10 lista, tačnije trideseti dio Kurana, koji ima 30 džuzeva, a svaki džuz po 10 lista.
56. Merhum (ar.) umrli, pokojni.
57. Šehid (ar.) osoba koja junačkom smrću pogine na bojnom polju; nevino pogubljen; mučenik.
58. Ferhad-pašin brat Ali-beg bio je Pakračko-cernički sandžak-beg i poginuo je pri padu Ostrogona, a i u dokumentu se kaže da je šehid.
59. Pejgamber (pers.) vjesnik, vjerovjesnik.
60. Fikh (ar.) islamsko pravo
61. Džemat (ar.) skupina ljudi koji zajednički obavljaju molitvu.
62. Sura (ar.) poglavlje Kurana, a u Kuranu ima 114 sura
63. Jasini-šerif (ar.) časni Jasin. Jasin je ime 36. poglavlja Kurana.
64. Sure-Mulk (ar.) naslov 67. poglavlja Kurana.
65. Jacija-namaz (tur. pers.) muslimanska molitva koja se obavlja oko dva sata poslije zalaza sunca.
66. Derviš-paša, veliki vezir, a poginuo je pri osvajanju Georgije.
67. Mumedžid (ar.) lice koje obično sa munare recituje hvalospjeve vjerovjesniku Muhamedu u svečanim prilikama. Odatle i riječ temdžid.
68. Redžeb (ar.) = sedmi mjesec, šaban (ar.) = osmi mjesec, ramazan (ar.) = deveti mjesec po muslimanskom kalendaru (Hidžri).
69. Ezan (ar.) poziv na molitvu kojeg upućuje mujezin na arapskom jeziku s džamijske munare.
70. Munara (ar.) minara, minaret,, visoki toranj džamije sa kojeg mujezin poziva na molitvu.
71. Bilal je prvi mujezin vjerovjesnika Muhameda, pa prema tomu i prvi mujezin u islamu.
72. Salavat (ar.) posebna dova na arapskom jeziku kojom se moli božiji blagoslov na vjerovjesnika Muhameda.
73. Džuzhan (ar. pers.) lice koje uči u džamiji svakodnevno po jedan džuz (dio) iz Kurana za dušu dobrotvora - osnivača džamije. Sve do 1956. godine u Ferhadiji džamiji su se nalazila dva džuza većeg formata u rukopisu (22. i 27. džuz) koji su svakako pripadali kompletu od trideset džuzeva, a za koje se pretpostavlja da ih je još osnivač Ferhad-beg nabavio za svoju džamiju. Džuzevi su krasno pisani i ukrašeni, a spomenute godine su preneseni u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. Vid. Katalog arapsko-tursko-perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Sarajevo I, 19, str.
74. Sabah-namaz (ar. pers.) muslimanska jutarnja molitva.
75. Hatma-dova (ar.) molba dova koja se uči poslije završetka čitanja cijelog Kurana.
76. Sevab (ar.) nagrada za dobro djelo.
77. Nuktadžija (od ar. riječi nukta = tačka), a nuktadžija je lice koje bilježi izostanke službenika sa dužnosti.
78. Bajram (tur.) muslimanski praznik, a u godini su dva bajrama: ramazanski i hadžijski ili kurban-bajram.
79. Muaveza (ar.) posebna rečenica na arapskom jeziku koju treba izgovoriti prije početka učenja Kurana.
80. Besmela (ar.) rečenica kojom počinje svako poglavlje Kurana.
81. U vakufnami se ništa pobliže ne govori o Kurd-begu i njegovoj majci, a za koju predviđa učenje džuzeva, pa prema tomu, ne znamo o kakvim se ličnostima radi.
82. Ni o Kasim-vojvodi nemamo pobližih podataka.
83. Sure Nebe' je ime 78. poglavlja Kurana.
84. Salle (ar.) žalovito učenje mujezina na munari povodom smrtnog slučaja, a svakog petka prije džume na jedan sat sa munare u većim džamijama.
85. Ašere (ar.) učenje naizust (napamet) izvjesnog broja (desetak) rečenica iz Kurana.
86. Muarif (ar.) lice koje petkom s mahfila (musandare) pred polazak hatiba na minber u džamiji recituje posebnu molbu (dovu) u kojoj spominje i ime osnivača dotične džamije. Obično se ova dova recituje na perzijskom jeziku, a recitovanje se naziva ta'rifa.
87. Ferhad-pašin mekteb je svakako stajao lijevo od Ferhadije džamije, u samom njenom dvorištu, gdje su sada prostorije odbora Islamske zajednice. Evlija Čelebija kaže da u Banja Luci ima jedanaest mekteba od kojih su najpoznatiji Ferhad-pašin mekteb i mektev nekog Dževri-zadeta. Vid. Putopis Evlija Čelebije, Sarajevo 1967, str. 212.
88. Hadis (ar.) riječi vjerovjesnika Muhameda, islamska tradicija.
89. Tetima (ar.) krilna, dopunska prostorija u većim džamijama.
90. Melvud (ar.) hvalospev u čast rođenja vjerovjesnika Muhameda.
91. Šadrvan (pers.) vodoskok sa bazenom. U dvorištu Ferhadije džamije i danas postoji bazen šadrvana od crvenkastog mramora, dok mu je drveni paviljon ranije propao.
92. Lejlei-berat (ar.) muslimanska blagoslovljena noć. Četrnaesta noć mjeseca šabana.
93. Kandilj (lat.) staklena posudica sa uljem u kojem je zamočen fitilj koji gori, kandilo, uljana svjetiljka.
94. Nazir (ar.) nadziratelj, kontrolor osobito državne i vakufske imovine.
95. Ovdje nije označen iznos koji pripada naziru.
96. Kadija (ar.) doslovno sudija; državni organi koji su bili nadležni da vrše sudske poslove na području jednog kadiluka. Kadija je imao široka ovlašćenja na području vojne i civilne vlasti kao i kontrolu zakonitosti mnogih akata. U njegovu nadležnost je spadalo i provjeravanje i kontrola poslovanja mutevelija svih vakufa.
97. Mimar (ar.) graditelj, arhitekt.
98. U vakufnami se, kako vidimo, određuje lice koje će se brinuti o satnim napravama, ali se ne spominje sahat-kula (zvonik). Neki autori su na osnovu ovoga zaključili da je i sahat-kula podignuta u doba Ferhad-pašino i da je, prema tome, ovo najstarija sahat-kula u Bosni i Hercegovini. Međutim se H. Kreševljaković, koji je obradio sahat-kule u Bosni i Hercegovini, ograđuje od takve tvrdnje i doslovno kaže: “Da li je ova sahat-kula baš prva u Bosni, teško je reći, jer sat, koji se spominje u Ferhad-pašinoj zakladnici, mogao je stajati i na zidu džamije”. Da je Ferhad-paša sagradio i sahat-kulu, on bi ju svakako spomenuo u svojoj vakufnami i predvidio bi sredstva za njenu opravku kao što je to učinio i za sve ostale objekte koje je on sagradio. Karakteristično je napomenuti i to da ni Evlija Čelebija, koji je 1661. godine boravio u Banja Luci i opisao skoro sve Ferhad-pašine objekte, ne spominje sahat-kule. Prema tome, ostaje otvoreno pitanje vremena podizanja banjalučke sahat-kule. Detaljniji opis sahat-kule nalazi se kod A. Bejtića, Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I, 1953, str. 103 i H. Kreševljaković, Sahat-kule u Bosni i Hercegovini, Naše starine IV, 1957, str. 20.
99. Bevab (ar.) vratar, portir.
100. Pasvadžija (pers. tur.) noćni čuvar čaršije, noćobdija.
101. Kuran 3, 182; 21, 36; 27, 57.
102. Kuran 31, 34.
103. Turbe (ar.) natkrivena grobnica, mauzolej. O Ferhad-pašinom turbetu vidi ovdje posebni prilog ‘Groblje i turbeta uz Ferhadiju džamiju”.
104. Turbedar (ar.) čuvar turbeta koji se brine o njegovom održavanju i čistoći.
105. Zemherije (ar.) period najhladnijih zimskih dana od 06. januara.
106. Hamsini (ar.) drugi period najhladnijih zimskih dana od 31. januara do 21. marta.
107. Šerijat (ar.) muslimanski vjerozakon, islamski propis.
108. Crkvina je u turskom tekstu napisana kao Crkvenica što je, svakako, greška prepisivača, a na što je i Muftić ukazao u svom prijevodu.
109. Tophan (tur. pers.) arsenal, a znači i tvornicu za izradu topova.
110. Ovaj Ferhad-pašin most je, svakako, bio drveni, jer vakif u ovom dokumentu kasnije predviđa da se ispod mosta sagrade stubovi od kamena. Ta njegova oporuka je izvršena hidž. 1023. (1614) godine, o čemu nam se sačuvao jedan natips od pjesnika Derunije. Opširni opis mosta vidi u Dž. Čelić - M. Mujezinović, Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1970., str. 132 - 133.
111. I o ovom Ferhad-pašinom mostu vid. Dž. Čelić - M. Mujezinović, Stari mostovi u BiH.
112. Pod imenom Svinjar postoji selo kod Prnjavora.
113. Istirbah i murabeha znači dati novac na priplod uz jedan manji, strogo određeni postotak. Taj postotak, je kako vidimo, u Ferhad-pašinoj vakufnami, sasvim malen.
114. Prema jednom zapisu na rukopisu u Republičkom arhivu u Sarajevu (br. 143, fol. 76 a zna se da je 1652. godine vršena opravka Ferhadije džamije.
115. Vidi bilješku 114.
116. Nije poznato da li je karavan-saraj kasnije pokriven olovom. O Ferhad-pašinom karavan-saraju vidi bilj. 19.
117. Bezistan (pers.) velika trgovačka kuća koja se sastoji iz niza trgovačkih radnji. Evlija Čelebija spominje Ferhad-pašin bezistan u Banja Luci, što znači da je postupljeno po uvjetima zakladnice. Vid. Putopis Evlija Čelebije u prijevodu H. Šabanovića, Sarajevo 1967, str. 212 - 213.
118. Vidi bilješku 111.
119. Da li je udovoljeno ovoj stavki vakufname nije nam poznato. O tome ništa ne kaže ni H. Kreševljaković u svom radu: Hanovi i karavan-saraji u BiH (n.d.)
120. Buk'a (ar.) kraj, predio. Ovdje znači podizanje privremene manje zgrade do izgradnje predviđene medrese.
121. Vazu-nasihat (ar.) od vaz = propovjed i nasihat = pouka.
122. Medresa (ar.) mjesto gdje se predaje, muslimanska vjerska škola. Evlija Čelebija kaže da je Ferhad-pašina medresa na glasu, iz čega proizilazi da je postupljeno po zahtjevu zakladnice da se podigne medresa. Ta građevina je propala nepoznate godine, a ne znamo tačno ni gdje se nalazila, ali je svakako bila u blizini Ferhadije džamije. Evlija Čelebija, Putopis, str. 212.
123. Muderis (ar.) profesor, nastavnik medrese, amuid (ar.) je pomoćnik muderisa, suplent medrese, korepetitor.
124. Daru-hadis (ar.) škola za izučavanje islamske tradicije.
125. Tefsir (ar.) komentar Kurana
126. Vidi bilješku 18.
127. Imare (ar.) javna dobrotvorna kuhinja u kojoj su siromasi, putnici, učenici medresa i određeni vakufski službenici besplatno dobivali hranu. I po ovoj Ferhad-pašinoj odredbi je svakako postupljeno, jer Evlija Čelebija kaže da se u Banja Luci “nalazi Gazi Ferhad-pašin imaret čiju veledušnu sofru i danas besplatno uživaju putnici i namjernici, a upravitelj mu je njegov sin Mehmed-beg”. Evlija Čelebija, str. (n.d.) 213.
128. Zavija (ar.) doslovno znači ugao, kut jedne građevine određen za obrede (ćeliju) derviša. U našim zemljama pod turskom vlašću zavija je obično sinonim za tekiju. Ferhad-pašino vlašću kasnije ne nalazimo spomena. U Gazi husrev-begovoj vakufnami se zavija spominje uz imare i musafirhanu kao njihov sastavni dio, što je možda i ovdje bio slučaj.
129. O kojoj se mahali ovdje radi nismo mogli ustanoviti, a pod ovim imenom je nema ni u popisu iz 1851. godine.
130. Imami Azam Ebu Hanife je osnivač jedne od četiri ortodoksne muslimanske pravne škole (hafinije, hanbelije, malikije i šafije).
131. Kuran 2, 177.
132. T.j. između 21. i 30. januara 1587. godine.
133. Čelebija (tur.) gospodin, otmjen čovjek, sinonim za efendija. Sebzi-čelebija svakako nije slučajno stavljen kao prvi potpisnik vakufname. Da je Sebzija bio obrazovan čovjek i pjesnik pokazuje nam i jedan natpis u pjesmi na turskom jeziku koji se i danas nalazi na Arnaudiji (Defterdarevoj) džamiji u Banja Luci, datiran sa hidž. 1003. (1594/95) godinom. I natpis pokazuje da je Sebzija bio i autor Ferhad-pašine vakufname. A. Bejtić, Banja Luka pod turskom vladavinom, Naše starine I, 1953, str. 106 i M. Mujezinović, Turski natpisi u nekolika mjesta Bosne i Hercegovine, Prilozi III - IV, 1953.
134. Miralaj (tur. pers.) sinonim za alajbeg, zapovjednik, prvak.
135. Liva (ar.) sinonim sa terminom sandžak = veća administrativno-teritorijalna jedinica kojom je upravljao jedan sandžak-beg.
136. Timar-defterdar ili defterdar-ćehaja je lice koje je vodilo upravu timara (lena).
137. Ćehaja (pers.) doslovno znači domaćin, skrbnik porodice, a kao termin u turskoj administraciji ima razna značenja: pomoćnik i zastupnik raznih funkcionera velikog vezira, beglerbega, sandžak-begamkadije, janičarskog age; strješina raznih esnafskih korporacija.
138. Zaim (ar.) posjednik velikog timara-lena.
139. Vojvoda (kao administrativni termin ovaj naziv je upotrebljavan u najranije vrijeme u turskim spomenicima na našem jeziku kao sinonim nazivima beglerbeg, upravitelj hasova sandžak-bega, izvršni organ sandžak-bega, upravitelj hasova sandžak-bega.
140. Čauš (tur.) niži čin u vojsci.
141. Čauš-ćehaja (tur.) starješina čauša.
142. Divan-katib (pers. ar.) pisar carskog divana, u vezira, beglerbega ili sandžakbega.
143. Dundžer (pers.) ova riječ u perzijskom jeziku se piše kao “durger”, a u turskom “dulger”, dok je u ovom dokumentu napisana po našem izgovoru dunger, a znači starinski stolar i graditelj (drvodjelja, tesar i zidar ujedno).
144. Nedžar (ar.) sinonim za mimar, dundžer i meremetdžija.
145. Ser-čaušan (tur. pers.) glavni čauš, zapovjednik čauša.
146. Odgovara 31. V 1887. godine.

Reference

1. Ferhad-pašina vakufnama (2005), str. 1—27

Literatura

• Ferhad-pašina vakufnama iz 995 (1587) godine ; [preveo i bilješkama popratio Mehmed Mujezinović], Banja Luka : Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", 2005.