Rodila loza dva grozda
|
Napomena[уреди]
Jedna od najsnažnije građenih pjesama u našem izboru. Škrta u izrazu. Puna joj se uspjelost očituje tek nakon podrobnijeg čitanja, odnosno slušanja. Nađena u jednoj privatnoj bilježnici. Rijetka. Sva štokavska, ali početni stihovi su joj tipično istarski. Porijeklo?
Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]
1. »Rožica moja«. Trieste, 1928., str. 15 (»Rodila loza«). Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Uz neke neznatne izmjene pjesma potpuno slična našem primjeru. Nismo mogli otkriti otkuda je došla u ovu popularnu istarsku pjesmaricu, u kojoj se naporedo nalaze umjetne i narodne pjesme, preštampane iz drugih, znatno serioznijih publikacija. Možda i primjer u našem izboru potječe iz ove popularne istarske pjesmarice.
2. N. Karabaić, »Muzički folklor Hrvatskog primorja i Istre«. Rijeka, 1956., rtr. 41, br. pjesme: 23. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Pjesma je iz Rudana (okolica Pazina). Nažalost, izgleda samo početak primjera u našem izboru.
3. Bonifačić Rožin, rkp. INU 140, str. 9. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Samo početak pjesme.
4. Ibid., br. 50. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Kao i prethodna nije se mnogo udaljila cd početka.
5. Ibid., br. 62. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Također samo početak.
6. Ibid., br. 88. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Početak.
7. Bošković—Stulli, rkp. INU 78, br. 1. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Početak pjesme.
8. Ibid., br. 13. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Nije odmakla daleko od početka.
9. Delorko, rkp. INU 69, br. 43. Početni stih: »Loza rodila grozda dva«. Dva početna stiha pjesme.
10. Ibid., br. 52. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Posljednjim stihom i ovaj početak kao da se zaželio osamostaljenja.
11. Ibid., br. 57. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Samo početak pjesme nalik našem primjeru, ostalo ne.
12. Ibid., br. 67. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Prestaje odmah u početku.
13. Ibid., br. 71. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Slična varijanti pod br. 8 po svojoj težnji za osamostaljenjem.
14. Ibid., br. 82. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Samo početak, kao i u svima dosadašnjim varijantama.
15. Francetić, rkp. INU 239, bn 108. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Samo početak.
16. Jardas, rkp. INU 79, br. 33. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Samo dva početna stiha.
17. Ibid., br. 42. Početni stih: »Pod onom gorom bel grad«. Možda ulomak našeg primjera.
18. Karabaić, not. rkp. INU 151, br, 5. Početni stih: »Rodila loza grozdi dva«. Samo dva početna stiha.
19. Ibid., br. 11. Početni stih: »Rodila loza grozde dva«. Prvi stihovi nalik su početnim stihovima našeg primjera, ostali do kraja pjesmi br. 46 ovog dijela našeg izbora.
20. Matetić-Ronjgov, rkp. INU 36, br. 14. Početni stih: »Rodila loza grozde dva«. Prvi dio pjesme pripada našem primjeru, a drugi dio pjesmi br. 32 ovog dijela našeg izbora. Očita kontaminacija, gdje različni dijelovi pjesme nisu tekstovno ni najsretnije povezani.
21. Ibid., not. rkp. INU 165, br. 7. Početni stih: »Rodila loza grozđa dva«. Samo početak pjesme.
22. Zganec, not. rkp. INU 10, br. 5. Početni stih: »Rodila loza grozda dva«. Čitava se varijanta sastoji od ovog stiha.
Napomena: Najbliže »sestre« našem primjeru ne nalaze se u rukopisnirr zpirkama iz Istre, nego u takovim zbirkama iz drugih naših krajeva t. j. iz Hrvaiskog primorja, zapadne Like i Slavonije. Tako na pr. u zbirci (vlasništvo Matice Htvatske (Stj. Ugarkovića, »140 narodnih pjesama iz Brinja, Sinca, Vratnika, Jablanca i Starigrada« (god. 1885., br. zbirke: 160, br. pjesme: 97), u zbirci (također vlasništvo Matice Hrvatske) M. Petričevića »843 narodne pjesme iz Starih Mikanovaca« (god. 1888., br. zbirke: 16, br. pjesme: 277) i u zbirci (pripada Institutu za narodnu i mjetnost u Zagrebu) O. Delorka, »Narodne pjesme iz okolice Pakraca« god. 1951 br. zbirke: 44, br. pjesme: 39). Po sažetosti najbliža je našem primjeru ova posliednja varijanta, a po sličnosti nekih stihova varijanta iz Petričevićeve zbirke. Evo je:
Rodila loza dva grozda,
hranilaa majka dvi kćeri:
jednoj je ime Anica,
drugoj je ime Marica,
prosio Ivo Maricu.
Ne da mu majka Maricu,
već daje seku Anicu.
Kada su došli na morje,
zaiska Ana vodice:
»Dodaj mi, Ivo, vodice,
iz tooje b’jele ručice!«
»Savi se, Ano, u morje,
napi se hladne vodice!«
Savi se Ana u morje
da pije hladne vodice.
Turi ju Ivo u morie,
napi se hladne vodice.
A kad je prošla godina,
al ide Ivo punici.
Pitala Ivu punica:
»Šta radi seka Anica?«
»Kada me pitaš kazat ću:
bilo je platno navrgla,
muško je čedo rodila,
bilo je platno trgljivo,
muško je čedo plačljivo,
poslala mene za Marom,
da bude Mara dadilja.«
Dade mu baba[1] Maricu,
a kad su došli na morje,
zasja se nješto u morju.
Pitala svaja Marica:
»Šta se to zasja u morju,
ili je sunce, il mjesec,
ili je riba moruna,
ili je burma zlaćena?«
»Niti je sunce, nit mjesec,
niti je riba moruna,
niti je burma zlaćena,
već tvoje seke očice.«
Skočila Mare u morje,
kad nema seke Anice,
nek nema seke Marice.
Референце[уреди]
- ↑ očito punica
Извор[уреди]
Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 66-68.