Пређи на садржај

Pjesan XXXVII

Извор: Викизворник
Vjernos u ljubavi
Писац: Игњат Ђурђевић



* * *


   "Ah živio nadaleko
od ljuvenijeh svijeh dobara
tko god vjernos tlači prijeko
i gizdave dikle vara",
   veljah i još bjeh spravio 5
rijet proć varkam od ljubavi,
kad ljubjenju vješ Radmio
ovijem svjetim riječ mi ustavi:
   "Nije prikorno ljubovniku
izrijet štogod proć istini,10
kad vilinju ište diku,
kako može, da prihini,
   er je svaka vil razlika
i himbena srcu u svomu,
a naravni zakon vika: 15
""Ne bud' vjeran nevjernomu!""
   Lažu one i mnokrati
(što je gore) bez potrebe,
samo za nas ubijati
a priprodat draže sebe.20
   Kad što prosiš, tajčas na to
sada stražu materinu,
sad susjestvo domišljato,
sad iznađe ku laž inu:
   da joj bratja blizu leže,25
da joj nije moć se ukrasti,
da te ljubi, nu je usteže
glas kî usto je proć nje časti.
   Kad ne nađe što za rijeti,
svadit će se tisućkrati,30
ku krivinu navrće ti,
što obeća za ne dati.
   U riječ jednu - po naravi
mogući se glase i scijene
vepri zubim, noktim lavi,35
zm'je čemerom, varkam žene.
   Bud' ti vjeran vrh inoga,
s prijateljom vik ne hini,
ne privari druga tvoga
u nijednoj trgovini;40
   ne daj riječi doć na manje
ni na sudu ni na zboru,
za sramotu drž' varanje
svako u mudru razgovoru;
   čin' s tve himbe da nikada 45
čâs nitkomu ne pogine,
nemoj smetat mir od grada
s tvoje varke i hitrine,
   pak bez straha i obzira
ljubeć varaj svaku od žena,50
er je svaka tuj nevira
i korisna i hvaljena.
   Znaj da 'e krepos, čâs i sreća,
kad ljubovnik hitro umije
ne izvršiti sve što obeća,55
tajat što jes, rijet šta nije,
   djelo s riječim ne ugoditi,
srce licem krit svudijera,
er nevjeran, vjeruj, biti
nevjernicam nije nevjera."60
   Tako on reče, nu zamani,
er vjernostim bog me obdari
i ljuvenoj znam da rani
smrt je, ne lijek u privari.
   Lijepih vila dragu uresu 65
hoću vjerno sveđ služiti:
još da i one nevjerne su,
ja ću uvijeke vjeran biti.



Јавно власништво
Овај текст је у јавном власништву у Србији, Сједињеним државама и свим осталим земљама са периодом заштите ауторских права од живота аутора плус 70 година јер је његов аутор, Игњат Ђурђевић, умро 1737, пре 287 година.