Ne mri, ne mri, Jive
|
Napomena[уреди]
Zadatak tako često povjeren Ivi Karloviću, ako ne sasvim, a ono barem djelomično. Stih: »Ča maroza li je?« nije jasan, ukoliko maroza nije Mare, a onda bi tu riječ trebalo pisati velikim slovom.
Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]
1. »Biser«. Zabavnik I. Zagreb, 1863., str. 47 (»Junak Vindar i Mara«). Početni stih: »Majka Maru jutro rano zvala«. Našem primjeru nalik samo drugi dio ove varijante.
2. Fr. Kurelac, »Jačke ili narodne pesme prostoga i nenrostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošoniskoj i železnoj na Ugrih«. Zagreb. 1871., »Iz moiega života i putovanja po ugrskih Hrvatih«, str. XXXIV—XXXV. Početni stih: »Ni u Liki snahe ni divoike«. Pjesma je po svoj prilici iz Hrvatskog primorja. Jako raširena među Hrvatima uopće (i onima u domovini i onima izvan nje). Nekoliko fragmenata te pjesme zabilieženo i među Hrvatima, koji su se, bježeći pred Turcima, naselili u južnoj Italiji (vidi Alberto Cirese. »Canti nopolari delle cf>ionio slavo-molisane«. Estratto đa »I canti popolari del M.olise«. Rieti, 1957., str. 12—185).
3. Fr. Kurelac, »Jačke ili narodne pesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šcprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih«. Zagreb,1871.. br. piesmc: 447. Početni stih: »Ah joj meni, mila majka moja!« Pjesma je iz Parapatićeva briga.
Varijanta pod br. 3 mnogo bliža primjeru našeg izbora od one pod br. 2. Povezuje ih samo motiv u kome se mladić poslužuje svakojakim varkama da bi primamio dievoiku koja se opire njegovim ljubavnim nakanama. Motiv đosta obrađen u našoj narodnoj poeziji i s drugačijom razradom.
4. Fr. Š. Kuhač, »Južno-slovienske narodne popievke«. II., Zagreb, 1879.. br pjesme 405 (»Njemu je Jelena najljepša«). Početni stih: »Oj Jelena, voda ti ledena fnina nena)«. Piesma je iz Kralievice. Fragment, koji bi mogao po nekim stihovimo biti varijanta primjeru našeg izbora.
5. »Hrvatske narodne piesme što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih otocih«, Trst, 1879.. br. pjesme: XI. II. diel (»Ive umira za Marom«). Početni stih: »Ne mri ne mri Jive«. Piesma je s otoka Krka. Možda ova varijanta, koja je najbliža od svih đosad navedenih primjeru našeg izbora može da nam približno obiasni nejasnoću drugog stiha u našoj pjesmi. U ovoj varijanti s otoka Krka taj drugi stih glasi: »Ča Maru želiješ?«
6. Stj. Mažuranić, »Hrvatske narodne pjesme (čakavske)«. Crikvenica 1907., str. 221—233 (»Carević Selim i kći Mehmed paše«), Početni stih: »Razboli se Selim careviću«. Samo djelomično nalik primjeru našeg izbora. I Selim se učini mrtav, da bi primamio djevojku i to po naputku svoje majke. Ostalo je drugačije.
7. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VI. Matica Hrvatska, Zagreb, 1914., br. pjesme: 39 (»Jankova bolest«). Početni stih: »Janko svojoj besidio majci«. Pjesma je iz Makarskog primorja. U ovoj varijanti mladić odlučuje da se pričini mrtav, a ne čeka da ga na to svjetuje majka.
8. Dr. V. Zganec, »Hrvatske narodne pjesme, kajkavske«. Matica Hrvatska, Zagreb, 1950., br. pjesme: 209 (»Jive Karlović i Mara zlatareva«). Početni stih: »Potuži se Jive Karloviću«. Pjesma je iz Vrhovca kod Ozlja.
9. Volčić, rkp. MH 59, I. br. 64 (»Ivan i Mare«). Početni stih: »Mala Marice hodmo po rožice«.
10. Ibid., II. br. 13. Početni stih: »Maika sinku svom tiho besediaše«.
11. Ibid., br. 42. Početni stih: »Maika j’ Maru jutro rano zvala«. Drugi dio ove pjesme povezan je s našim primjerom, prvi ne. U prvom je opjevan mladić, koji kraj vode u gori lovi djevojke da ih obljubi, ali ga je ipak nadmudrila lukava djevojka, pa se on zbog toga razboli. I sad, kao u našem primjeru, majka ga upućuje kako će djevojku domamiti. Povezati ovu varijantu s onom štampanom u »Biseru« (vidi br. 1 ovih varijanta).
12. Bošković-Stulli, rkp. INU 78, br. 17. Početni stih: »Ja ti umirem, mila mati moja«. Pjesma je djelomično oštećena (u sredini i na kraju).
Референце[уреди]
Извор[уреди]
Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 78-80.