Mora mori mesto Sarajevo

Извор: Викизворник
Пређи на навигацију Пређи на претрагу


[Mora mori mesto Sarajevo]

Mora mori mesto Sarajevo,
staroj majci jedinoga sina,
ne dala ga u grobje kopati
neg za kule u đardine svoje,
tu mi griede češće u pohode; 5
jutron rano i večeron kasno
i u podne kad bi obidvala.
Pa je majka sina dozivala:
„O Dejane, moje drago dite,
koje li je hudo dilo tvoje?" 10
Mrtav Dejan majci odgovara:
„Kad san, majko, na ton svitu bijo,
tri san vela griha učinio:
prvi, majko, s mladon udovicon,
drugi, majko, s jednon djevojčicon, 15
treći, majko, s jadnon siroticon,
ovi zadnji najgori je, majko:
kad uzdiše do Boga se čuje,
kada plače i Gospi je milo,
kad proklinje sva se zemja trese!" 20

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg



MJESTO ZAPISA, KAZIVAČI, ZAPISIVAČI I VARIJANTE PJESAMA[уреди]

Br. 12. Nerežišća, 18. VI 1967. Kazivala Katica Raković r. Jurišić, rođ. 1888. u Nerežišćima. Zapisao O. Delorko. Broj preuzete pjesme je 42.

Varijante (publicirane): Fran Kurelac, Jačke ili narodne pjesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih, Zagreb 1871, br. pj. 429 (Hrvatske Šice, Gradišće); Andrija Juranić, Vienčić narodnih piesama. Zadar 1865. br. pj. X, str. 24—25 (Novalja, otok Pag), br. pj. XXI, str. 52—53 (otok Krk); Šaver Franjo Kuhač, Južno-slovjenske narodne popievke. knj. I, Zagreb 1878. br. pj. 232 (Žumberak, uža Hrvatska); August Ivan Kaznaćić, Vienac gorskog i pitomog cvietja, hrvatskosrpska pjesmarica, Dubrovnik 1882, 2. umnoženo izdanje, pj. na str. 30—31 (nije označeno otkuda je); D. S. Karaman, Marjanska vila itd., pj. na str. 36. Najteža kletva (Split),pj. na str. 39. Djevojčino proklinjanje (isti grad); Matičin publicirani zbornik, knj. V (urednik N. Andrić), pj. 93 (Mostar), 94 (okolica Sinja), 97 (Smokvica, otok Korčula); Stj. Mažuranić, Hrvatske narodne pjesme. Čakavske. ltd„ pj. na str. 116—117 (Hrvatsko primorje); (Viktor Car Emiin) Istarske narodne pjesme, Opatija 1924. Ženske II, br. pj. 7, str. 129, br. pj. 58, str. 149 (Unije, otok kraj Lošinja); G. Gesemann. Erlangenski rukopis itd., br. pj. 86 (vjerojatno negdje iz Hrvatske); O. Delorko, Zlatna jabuka itd pj. br. 47 (Zadarski otoci); isti, Narodne pjesme Sinjske krajine (pjesme tradictonalnog sadržaja), Narodna umjetnost, knj. 5—6, Zagrob 1967—1968. str. 111—157, pj. br. 7, str. 131 (Sinj, Podvaroš) te isti, Ljuba Ivanova itd., pj. br. 11 (Kućište, Pelješac) i 87 (Majkovi, Dbrovaćko primorje).

Varijante (rukopisne): M. Ostojić, Narodne pjesme I itd., br. pj. 105 (Selca), 106 (isto mjesto); isti, knj. II. br. pj. 122 (Nerežišća).

Референце[уреди]

Извор[уреди]

Olinko Delorko: Narodne pjesme otoka Brača, "Narodna umjetnost", 1980, Vol. 11/12 No. 1, 1975., str. 208.