Martinjske noći noćevali

Извор: Викизворник


 

[Martinjske noći noćevali]

Martinjske noći noćevali
bez obraćenja.
»Jobrni me, moj spredragi,
sva san ledena.«
Letnje dane delevali 5
bez govorenja.
Drskala ga z desnon nogon,
kada ter kada.
Zavrnula bele krila,
šla je pod njega. 10
Zdrava legla, bolna stala,
joh majko moja!
»Mila majko, draga majko,
karajte ga vi.«
»Mila kćerko, draga kćerko, 15
joh ča ću mu ja.
Mlađa si mi, još premlada,
rad se ženila.«

Zapis: Ježenje, 26. IV. 1953.,
N. Bonifačić Rožin, rkp INU 118, br. 56.
Kazivao Ivan Križmanić, 75 god., rođ. u Ježenju.

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg



Napomena[уреди]

Pjesma, koje je prvi dio vanredan, ali kraj dosta blijed. Stihovi: »Jobrni me, moj spredragi, sva san ledetia« imaju nešto od trubadurske, provansalske pretanjenosti. A možda i Guinizzellijeve, Cavalcantijeve.

Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]

1. Vuk Stefanović Karadžić, »Srpske narodne pjesmie«. I., Beč, 1841., br. pjesme: 402 (»Dilber i ugursuz«). Početni stih: »Duva vjetar od sjevera vrlo studeni«. Nije označeno otkuda je pjesma. Zapravo u ovoj varijanti samo neki stihovi sliče našem primjeru i to ovi u kojima na vrlo strastven doziv žene, muž odgovara jako surovo:

»Obrni se, zagrli me, umrijeh ti ja!«
»Lezi tamo, ne digla se, da što ću ti ja?!«

Ali ovi stihovi, kao i čitava ova varijanta, nemaju onog prefinjenog senzibiliteta našeg primjera. I čitajući Vukovu, ne bi se nikako sjetili ni trubadurske poezije, ni Guinizzellija, ni Cavalcantija, ko što smo se sjetili čitajući istarsku, dakako u njenom uspjelijem dijelu.

2. Pr. Š. Kuhač, »Južno-slovjenske narodne popievke«. II., Zagreb, 1879., br. pjesme: 491 (»Nesretna mlada«). Početni stih: »Druge rnioje se ženile«. Pjesma je iz Istre! Po svom ugođaju vrlo bliza primjeru našeg izbora, samo bez onih tako privlačnih stihova: »Jobrni me, moj spredragi, sva san ledena«. Kao cjelina bolja od našeg primjera.

3. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VII., Zagreb, 1929., br. pjesme: 286 (»Žalosno grlenje«). Početni stih: »Uletila šarenptica, perja šarena«. Pjesma je iz Jajca u Bosni. Bliža našem primjeru od Vukove. I uspjelija kao poezija.

4. Volčić, rkp. MH 59 I, br. 52 (»Prožderljiva žena«). Početni stih: »Vse pojila vse popila«. Iako je ovoj pjesmi motiv drugačiji nego našoj, što se vidi i iz naslova i iz početnog stiha, ona je povezana s njome ugođajem!, intonacijom, pa i stanovitom bojom riječi:

Mili mužu, dragi mužu,
bolna san ti ja ...

Dakako, dok joj muž ne da nove količine jela.

5. Ibid. br. 167. Početni stih: »Druge moje, se ženite«. Veoma bliza našem primjeru, osobito i po ovim stihovima:

...letne dneve delevali
brez govorenja,
zimske noći noćevali
brez obrnenja...

6. Jardas, rkp. INU 79, br. 19. Početni stih: »Martinske noći skup spali«. Samo početak.

7. Jelenović, rkp. INU 97, br. 15; Ppčetni stih: »Martinske noći skupa spali«. Fragment kao i prethodna.

Napomena: Do dvanaestog stiha naš je primjer već štampan u zbirci O. Delorko, »Zlatna jabuka, druga knjiga hrvatskih narodnih balada i romanca«. Zagreb, 1956. pod br. 19.


Референце[уреди]

Извор[уреди]

Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 59-60.