Majka Maru nadaleko dala
|
Napomena[уреди]
Sretna nevjesta! U nekim drugim varijantama opjevana je i njena sestra ili prijateljica, kojoj je u novom domu sve loše, pa i njen »jupčić«, koji zna biti »hud« kao zmija.
Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]
1. Fr. Kurelac, »Jačke ili narodne pesme prostora i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih«. Zagreb, 1871., br. pjesme: 231. Početni stih: »Bile jesu dvi druge va selu«. Pjesma je iz Čembe. U ovoj varijanti, drugoj su drugi u kući svi dobri kao i prvoj, samo nije njen dragi:
A moj mili najgorji med njimi.
Dost su duge te Martinjske noći:
još se ni štil k meni obrnuti;
dost su dugi protulitni dani,
žeii jesmo mi dva na pustaci:
još se ni štil s manum pominati.
2. Fr. Š. Kuhač, »Južno-slovjenske narodne popievke«. I., Zagreb 1878., br. pjesme: 218 (»Žena i djevojka«). Početni stih: »Dve su druge liepo drugovale«. Pjesma je iz Slavonije. Ova se varijanta nešto udaljila od sadržaja primjera u našem izboru, ali ne ipak toliko, da ne bi bilo u prvi mah uočljivo, da je iz istog »obiteljskog kruga«.
3. Ibid. III., Zagreb, 1880., br. pjesme: 804 (»Tri udate sestre«). Početni stih: »Jedna stara majka tri čerke imela«. Pjesma iz Varažđinskih toplica. U ovoj variianti je trećoj sestri ružno, ostalim dvima je vrlo lijepo. Evo kako je trećoj:
Vsako jutro rano vo suzaj se umivam,
vo suzaj se umivam, vo koprive brišem,
vsredi hiže tanjček, na pleči bobanjček,
pragi preskakalci, zvezde prebrajalci.
Pred očima zdenček na pleči drvocep.
Zelena ledina moja blazinica,
jutrešna rosica moja je odevka.
4. Ibid., br. pjesme: ibid. (»Golubica i njene tri kćerce«). Početni stih: »Bela golubica tri ćerke rodila«. Pjesma je iz Selnika (okolica Varaždina).
5. Ibid., br. pjesme: 805 (»Zastale se druge iza udaje«). Početni stih: »Dvi su druge lipo drugovale«. Pjesma je iz Duge Rese u Hrvatskoj. Opet druge, a ne sestre, kao u dvjema prethodnim varijantama. U ovoj varijanti zanimljivo je da ni jedna ni druga junakinja ne govore ništa o svom mužu. Sreća prve druge, kao i nesreća druge »knjiži« se samo na račun ukućana: svekra, svekrve, zaovica i djeverova.
6. Ibid., br. pjesme: 806 (»Kako bilo tako bilo«). Početni stih: »Hoj starina, starina, tri si ćerke shranila«. Pjesma je iz Selnice u Hrvatskom Zagorju. U ovoj su varijanti ponovo tri sestre umjesto dviju druga. Samo što je ovdje prvoj najgore.
7. »Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i po Kvarnerskih Otocih«. Trst, 1879., br. pjesme: XLV, II. diel (»Nezadovoljna nevjesta«). Početni stih: »Majka hćerku s priko mora dala«. Pjesma je iz Zarečja. U drugom dijelu ove varijante stih deseterac je zamijenjcn dvanaestercem, a na jednom mjestu trinaestercem (11. stih), dok joj je završni stih ponovo deseterac. Što se tiče sadržaja našeg primjera, prema ovoj zarečkoj varijanti, on bi bio krivo shvaćen. Nije, dakle Mara, odnosno »hćerka« sretna zato što je »jupčić«, »ljubi« (prema varijanti iz Zarečja), »kako živi oganj«, nego naprotiv ona je zbog toga nesretna. Medutim nam je Živulić Foška, kazivača primjera u našem izboru, baš podcrtala ženinu sreću, zbog muževljeve ognjene t. j. strasne ćudi. U zarečkoj varijanti atribut »oganj« ima značenje zloće. I to drugi dio pjesme podrobno objašnjava. Opet igra slučaja ili temperamenta kazivača u živom pulsiranju jedne narodne umotvorine, kojoj govorni značaj može da priredi svakojaka iznenađenja za vrijeme njenog ćudljivog trajanja.
8. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija, Zagreb, 1902., VII, str. 87 (Josip Lovretić, »Otok: poezija«). Početni stih: »Dvi su druge lipo drugovale«.
9. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VII. Matica Hrvatska, Zagreb, 1929., br. pjesme: 258 (»Nevoljni vojno«). Početni stih: »Dvi su druge virno drugovale«. Pjesma je iz okolice Oriovaca (Slavonija).
10. Vj. Štefanić. »Narodne pjesme otoka Krka«. Zagreb, 1944., I. Petrisova zbirka, br. piesme: XXXIII. Početni stih: »Majka j’ Maru priko mora dala«.
11. Dr. V. Žganec, »Hrvatske narodne pjesme, kajkavske«. Matica Hrvatska, Zagreb, 1950., br. pjesme: 258 (»Dvije drugarice«), Početni stih: »Dve su druge lepo drugovale«. Pjesma je iz Novigrada u Podravini.
12. O. Delorko, »Zlatna .iabuka«, II. knjiga hrvatskih narodnih balada i romanca. »Zora«, Zagreb, 1956., br. piesme: 75 (»Sretna i nesretna nevjesta«). Početni stih: »Dvi su sele naporedo resle«. Pjesma je s Dugog otoka (Sali).
13. Jelušić-Strkov, rkp MH 17. br. XVIII. Početni stih: »Majka Maru na daleko dala«. Prvi d:o pjesme sličan našem primjeru, drugi vrlo uspjelo produženje ovog sadržaja:
Kolik mi je danak o Petrove,
z manu hodi, z manu ne govori.
Kolika mi nojca o Martinje,
h meni leže, h men se ne obrne.
A majka je na ovaj način tješi:
Muč, pomukni jedina hćerica!
Ja ću tebe dobar nauk dati.
Kada buš mu postelj načinjala,
pod se deni ruho i lancune,
a pod njega trnje i kamenje.
Ako se ne onput obrnije,
bog mu ne daj nikad, nikadare!
14. Bonilačić Rožin, INU 88, br. 7. Početni stih: »Majka Maru, rožice«. Samo početak pjesme, ali s tendencijom da se ovako oštećen osamostali.
15. Ibid., rkp. INU 140, br. 86. Početni stih: »Majka Maru preko mora dala«. Završni stihovi, od kojih je drugi nepravilan, glase: »Dragi mi je kao živi vogenj, // vogenj ga zgorijo!«
16. Bošković-Stulli, rkp. INU 78, br. 33. Početni stih: »Majka Maru, rožice«. Posljednji stih u varijanti (a ima ih u sve 5) naglo razbija ozbiljnu intonaciju pjesme, a glasi: »Majka Maru na tovaru goni«. Vjerojatno taj stih pripada pjesmi sa satiričnim, smiješnim sadržajem, a u ovoj varijanti nije mu mjesto.
17. Ibid., rkp. INU 80, br. 4. Početni stih: »Dala majka hćeru sprekoj mora«. Varijanta se sastoji samo od navedena stiha i vjerojatno pripada u daljnjem, nama nepoznatom slijedu, »obitelji« primjera koga smo mi odabrali.
18. Delorko, rkp. INU 69, br. 5. Početni stih: »Majka Maru, rožice, priko mora j’ dala«. Fragment.
19. Ibid., br. 19. Početni stih: »Majka Maru na daleko dala«. I u ovoj varijanti oznaka za »jupčića« »živi oganj« izgleda da znači zloću, a ne strast.
20. Ibid., br. 38. Početni stih: »Majka Maru priko mora dala«.
21. Ibid., br. 72. Početni stih: »Majka Maru, rožice, sprikoj mora dala«. Naročito je impresivan posljednji, zaključni stih ove varijante: »Ljubac mi je, mat moja, kakoj ljuta zmija«.
22. Ibid.. rkp. INU 98 br. 68. Početni stih: »Večer dala, rožice«. U nevjeste ove varijante svi su novi ukućani dobri od »svekrvića« do »zalvice«. Kakav joj je muž ova varijanta ne kaže.
23. Francetić,, rkp. INU 239, br. 22. Početni stih: »Majka Maru rožice«. U ovoj varijanti »živi oganj« za »ljupčića« očito znači opak, zao, jer odmah iza te oznake dolazi nevjestin usklik: »oganj ga zgorio!« Taj usklik nevjesta je izrekla i u varijanti br. 15.
24. Karabaić, not. rkp. INU 151, br. 64. Početni stih: »Majka Maru priko mora dala«. U ovoj varijanti najbližu rodbinu, a i dragoga, zamjenjuju »dobri ljudi« u selu s kojima je mladoj Mari lijepo, jer o mužu i njegovoj najbližoj rodbini ova varijanta ne govori ništa.
25. Ibid., separat a). Početni stih: »Majka Maru preko mora dala«. Samo početak pjesme.
26. Matetić-Ronjgov, not. rkp. INU 36, br. 49. Početni stih: »Majka Maru, rožice, priko mora dala«. Također samo početak pjesme.
27. Taš, rkp. INU 94, br. 15. Početni stih: »Majka Maru priko mora dala«. Muž je u ovoj varijanti »kakoj ljuta zmija«.
Napomena: U pjesmi, koja se nalazi pod br. 69 u VI knjizi »Hrvatskih narodnih pjesama« Matice Hrvatske (Zagreb, 1914.), a koju je uredio dr. N. Andrić, obe su se druge lijepo udale. Obzirom na to, da, u ovoj varijanti nema riječi o rodbini ni mužu, nego se pointa pjesme svela na ove ironične stihove, u kojima se ona, koja se udala u »ravnom« Primorju obraća ovako onoj, koja se udala u Bosni:
O bora ti, moja drugo draga,
pošalji mi bosanski’ jabuka,
ja ću tebi cvića primorskoga.
osvrnuli smo se na nju zasebno u ovoj napomeni. Inače ova je varijanta iz Zaostroga (Makarsko primorje).
Референце[уреди]
Извор[уреди]
Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 95-97.