Daj se judaj, kćeri moja

Извор: Викизворник


[Daj se judaj, kćeri moja]

»Daj se judaj, kćeri moja,
za junaka, za volara!«
»Ne ću ga ja, mama moja,
volareva trda glava,
noć i dan pul voli spava. 5
Ne ću ga ja, mama moja.«
»Daj se judaj, kćeri moja,
za junaka, za mornara!«
»Ne ću ga ja, mama moja,
mornareva črna glava, 10
na barčice noć prespava.«
»Daj se judaj, kćeri moja,
za junaka, za ribara!«
»Ne ću ga ja, mama moja,
ribar su noć lovi ribe, 15
ča dobije, se zapije,
ne ću ga ja, mama moja!
Petljara oženit ću ja,
njega ću ja, mamo moja!
Petljar prosi i naprosi, 20
ča naprosi, doma nosi.
Ja ću sisti i ću jisti,
njega ću ja, mama moja!«

Zapis: Altina, 16.—23. VII. 1952.,
I. Jardas, rkp. INU 79, br. 31. Kazivao
Tone Altin, 79 god., rođ. u Altinu.

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg



Napomena[уреди]

Poznata pjesma neloše kazana.

Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]

1. Vuk Stef. Karadžić, »Srpske narodne pjesme«. I., Beč, 1841., br. pjesme: 527 (»Djevojka izbira momka«). Početni stih: »Oj, san me lomi, san me mori«. Nije označeno otkuda je pjesma.

2. Fr. Kurelac, »Jačke ili narodne pesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih«. Zagreb, 1871., br. pjesme: 547. Početni stih: »Katalinka kolo igra«. Pjesma je iz Petrova sela. Dok u našem primjeru djevojka odabire prosjaka, u ovoj joj se čini najboljim mlinar. Vukova varijanta daje prednost rataru.

3. Fr. Š. Kuhač, »Južno-slovjenske narode popievke«. I., Zagreb, 1878., br. pjesme: 311 (»Čudan ćef«), Početni stih: »Sunce moje pokraj mora«. Pjesma je iz Dubrovnika. Djevojci u ovoj varijanti najmiliji je »fakinić«.

4. Ibid., br. pjesme: 382 (»Dobar ćef«), Početni stih: »Predi, predi, kćerce«. Pjesma je iz Duge Rese u Hrvatskoj. U ovoj varijanti djevojci se najviše dopada »lajtman«.

5. Ibid., II., Zagreb, 1879., br. pjesme: 600 (»Lepa Barka«). Početni stih: »Lepa Barka dvor pomela«. Pjesma je iz Bisaga u Hrvatskoj. U ovoj se pjesmi djevojka opredjeljuje za kanasa (svinjara).

6. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija, Za-greb, 1896., I, str. 301 (Mate Zorić, »Igre i plesovi, b) Kotari«). Početni stih: »Predi, predi, moja hći«.

7. Ibid., Zagreb. 1897., II, str. 384 (Josip Lovretić, »Otok: običaji«). Početni stih: »Predi, predi, preljo«.

8. Ibid., Zagreb, 1899., IV/1, str. 98 (Josip Lovretić, »Otok«), Početni stih: »Predite, prelje, uda će vas relje«.

9. Ibid., Zagreb, 1935., XXX/1, str. 197—198, br. pjesme: 49 (M. M. Pavićević, »Narodne pjesme: Crna Gora i Đukadin«). Početni stih: »Oj đevojko crno oko«.

10. Dr. V. Žganec, »Hrvatske narodne pjesme, kajkavske«. Matica Hrvatska, Zagreb, 1950., br. pjesme: 55 (»Grličica grlovala«). Početni stih isti kao i naslov. Pjesma je iz Miholjanca u Podravini. U ovoj varijanti djevojka odabire goluba, jer ima bijelo perje. Vjerojatno je golub simbol draga, privlačiva momka.

11. Jelušić-Štrkov, rkp. MH 17, br. XI a (»Udaj se, hćerko!«). Početni stih: »Udaj se, udaj se, hćerko moja!« I u ovoj varijanti djevojka odabire petljara (prosjaka).

12. Ibid., br. XXXI. Početni stih: »Junak je mladi jabuka čerljena«. Djelomično varijanta našeg primjera, kao i pjesama slična sadržaja. Ovdje se momak ženi, i kao da u njegovu slučaju imaju prednost siromašne a pobožnc djevojke.

13. Bošković-Stulli, rkp. INU 78, br. 44. Početni stih: »Predi, predi, šći moja«. Početak varijante bi spadao pjesmi pod br. 6 ovcg dijela našeg izbora.

14. Francetić, rkp. INU 239, br. 147. Početni stih: »Oj Mic, Micika«. Jako tri-vijaina varijanta.

15. Jelenović, rkp. INU 97, br. 26. Početni stih: »Daj se, udaj se, hćerko moja«. I ovdje je pekljar djevojci najprikladniji muž jer, » ... ča naprosi, doma nosi«.

Референце[уреди]

Извор[уреди]

Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 154-155.