Page:Djordje M. Stanojevic - O elektricnoj svetlosti.djvu/11

Izvor: Викизворник
There was a problem when proofreading this page

9


Kad ma kako telo gore i daje svetlost, ond se pored svetlosti, u isto vreme, javlja i toplota o kojoj mora higijeničar da vodi računa, jer onaj koji je blizu takve vrele lampe osetiće zagrevanje glave, mozga i očiju, usled toga je isparavanje očne vode, jače, oči se suše i zapalenje očiju javlja se kao posledica

S toga treba da vidimo kako u pogledu temperature stoje gasna i električna svetlost.

Vrlo je mnogo opita činjeno u tome pogledu da se nađe koji je veći izvor toplote: da li gasna, ili elek- trična lampa iste jačine i svuda se našlo da je tempe- ratura gasne svetlosti dva put veća od električne svet- losti iste jačine.

I ako dakle oćemo da vodimo račupa i o tempera- turi oba svetla izvora, onda smo prinuđeni da sa tog gledišta usvojimo samo električno osvetlenje, kao manje štetno po glavu i oči.

Čuveni higijeničar Petenhofer iz Minhena, koji je poznat sa svojih ispitivanja gasnog i električnog osve- tljenja, posle mnogobrojnih i dugogodišnjih opita zaklju- čio je da u tom pogledu valja uvek pretpostavljati gasnom osvetlenju električno.

*

Ja sam još u početku moga govora napomenuo, da svetlost, kojom oćemo da pretvorimo noć u dan, treba da bude što je moguće sličnija dnevnoj sunčevoj svetlosti, i da oštrina viđenja na takoj svetlosti nikako ne opa- dne. Da vidimo u kakom odnosu stoje obe vrste osvetljenja u tom pogledu.

I u tom su pravcu činjena vrlo mnoga ispitivanja; njima su se bavili profesori; Kon, Majer, Snelen i Bušar i evo do kakvih su rezultata došli. Ako su oči zdrave onda one u opšte teže vide spram gasne svetlo- sti nego spram dnevne i to za 3/10 do 8/10. Kad se gasna svetlost uporedi sa električnom, onda se spram gasne svet-