Tucak Manojlo beži iz sužanjstva

←Asan-aga poklanja caru dvore i jedinicu za careva sina

Tucak Manojlo beži iz sužanjstva Pisac: Narodna pesma Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama

Čežnja za dragom→

143. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić

---

143.
Tucak Manojlo beži iz sužanjstva

001 Cvili, tuži tucače Manojlo
002 cvili, tuži u bjelome Senju
003 i u tužbi sitnu knjigu piše
004 i zazivlje mlada roba svoga:
005 "He Đenanu, robu iz potaje,
006 kad li ćeš za me otkup dati?"
007 Đenan piše svome g[o]s[poda]ru:
008 "Ne pitaj me, dragi g[o]s[poda]ru,
009 ja kako ću za te otkup dati,
010 veće moli staru majku tvoju
011 neka sedla dobra konja tvoga
012 i nek opravlja mlada Đenana,
013 vrlo mila roba tvoga,
014 nek svjetuje dobra konja tvoga
015 ili znade malo i veliko
016 da ti konjic ne zna govoriti,
017 a Đenan ti znade govoriti,
018 znati će i za glavu tvoju."
019 Skočila je Manojlova majka
020 osedlala dobra konja Ždrala,
021 opravila i Đenana roba
022 ljepo ga je majka svjetovala:
023 "He Đenanu, drago djete moje,
024 jaši konja i ljepo ga uči.
025 Kada budeš u bjelomu Senju,
026 vrlo će ti konjic razigrati
027 izići će Senjani junaci.
028 Ti se ne daj konju ni gledati
029 da kamoli da konja ufate,
030 neka vrlo teško vriskom vrišti,
031 vriskom vrišti a nogom udara
032 dok ne vidi svoga g[o]s[poda]ra."
033 Kad otide dobar konjic Ždral[e],
034 izvedoše tucaka Manojla.
035 A kad vidi dobar konjic Ždral[e],
036 stade konjic kao stjeni kamen.
037 Đenan stade konju govoriti:
038 "Ne daj mu se hitro ufatiti
039 dokle ono ruo ne obuče
040 u kom su ga vlasi zarobili."
041 Obuče se tucače Manojlo
042 u svojemu ruhu materinu
043 čim će ga dobar konjic poznati.
044 Kad zagleda dobar konjic Ždral[e],
045 stade konjic kako stjeni kamen
046 i iziđe tucače Manojlo
047 u svojemu ruhu materinu
048 ufati ga kako brata svoga.
049 Manojlo konju govorio:
050 "Znaš li, konju, znaš li, dobro moje,
051 kadno zopca po dukat bijaše,
052 tebi malo zobi ne bijaše
053 kod Manojla tvoga g[o]s[poda]ra.
054 Mili konju, milo dobro moje,
055 mogu li se u te pouzdati
056 da m` izneseš iz bjeloga Senja?"
057 Konj govori svome g[o]s[poda]ru:
058 "A boga ti, mili g[o]s[poda]ru,
059 ti se nemoj u me pouzdati,
060 već se uzdaj u razuma svoga."
061 Čekao je tucače Manojlo,
062 čekao je za devet mjeseci.
063 Kad je bilo deveta miseca,
064 Manojlo kralju govorio:
065 "He ti kralju, da moj g[o]s[podi]ne,
066 daj ti meni sina jedinoga
067 da ga učim na konju jahati
068 i [sa] svojime kraljem govoriti."
069 Kralj je dao umlje za bezumlje,
070 poslao je sina jedinoga,
071 poslao ga tucaku Manojlu
072 da ga uči na konju jahati.
073 Uzeo je tucače Manojlo,
074 uzeo je sina kraljevoga
075 i izvede dobra konja Ždrala.
076 Manojlo [je] konju govorio:
077 "Mili konju, milo dobro moje,
078 mogu li se u te pouzdati
079 da iziđem iz bjeloga Senja,
080 da iznesem sina kraljevoga?"
081 Konj govori svomu g[o]s[poda]ru:
082 "He Manojlo, dragi g[o]s[poda]ru,
083 ti se nemoj u me pouzdati
084 ni u mlada sina kraljevoga,
085 već se uzdaj u b[o]ga vječnoga
086 i dobro se za uzdicu drži."
087 Skočio je tucače Manojlo,
088 ljepo svoga konja osedlao
089 i zlaćenom uzdom zauzdao
090 i konju potiho govorio:
091 "Hajde, konju, što god brže moreš!"
092 Konj govori svomu g[o]s[poda]ru:
093 "He Manojlo, dragi g[o]s[poda]ru,
094 ja sam tucak, ti si drugi sa mnom.
095 Nego radi sinu kraljevomu
096 da bi lasno sa mnom išetao
097 kako bi se na meni učio
098 i ti bi se lasno oprostio."
099 Skočio je tucače Manojlo,
100 uzeo je sina kraljevoga,
101 tri put[a] ga pasom pripasao
102 a četvrti od sablje kajasom,
103 pak se minu priko ravna polja
104 kako zvjezda priko vedra neba,
105 i odnese sina kraljevoga,
106 odnese svojoj staroj majki.
107 Čekala ga kraljica gospoja,
108 čekala ga za devet mjeseci,
109 a kad bilo deveta mjeseca,
110 tad napiše knjigu iza knjige
111 te je šilje tucaku Manojlu:
112 Tak['] ti boga, tucače Manojlo,
113 pošlji meni drago djete moje
114 prostiću ti teško dugovanje."
115 Knjigu piše tucače Manojlo
116 te ju šilje kraljici gospoji:
117 "He kraljice, he gospojo moja,
118 kada dođe letnji Đurđev danak,
119 poslaću ti drago djete tvoje."
120 Kad je došo letnji Đurđev d[a]n,
121 čast učini tucače Manojlo
122 kako da će teški obed dati,
123 i izvede sina kraljevoga,
124 izvede ga na zelenu travu.
125 Zaklao ga kako jagnje mlado,
126 metnuo ga na dobroga konja,
127 poslao ga kraljici gospođi
128 po Đenanu, mladu robu svome,
129 na svojemu dobru konju Ždralu.
130 Kad je bilo noći u ponoći,
131 u ponoći dvanaist sahati,
132 uze Đenan sina kraljevoga
133 ostavi ga pred kraljevim dvorom.
134 I izišla kraljica gospoja
135 i našla je sina jedinoga
136 i stala plakat['] i govoriti:
137 "He ti kralju, g[o]s[podi]ne,
138 nisam [li] ti jadna govorila
139 da ne daješ umlje za bezumlje,
140 vlah će žalost za sramotu vratit[']!
141 Zašt['] učini, kralju g[o]s[podi]ne,
142 te Manojla ti na muku metnu
143 živom zube [i]z glave povadio?
144 Jošt si mu više učinio,
145 katran si mu u usta sipao!
146 On ti ništa nije učinio,
147 veće ti je malo učinio
148 odneo ti sina jedinoga,
149 zaklao ga kako jagnje mlado,
150 mrtvoga ti pred dvorom poslao
151 neka glediš i nek jadikuješ
152 više nego jadovita majka
153 koja ništa učinila nije."
154 Kralj gospođi potiho govori:
155 "He kraljice, he gospođo moja,
156 ako nam je čedo umorio,
157 on nam nije kraljstvo osvojio."

---

Intervencije

cvѣli (jat = i)
i = j (Manojlo)
bѣlome (jat = je)
knigu = knjigu
potai = potaji
ć = đ (Đenanu)
potai = potaje
e = je (potaje)
kalićešь = kad li ćeš
gsru = gospodaru
ver'lo = vrlo
svѣtuѥ (jat = je)
ili (u smislu: jer)
znademь = znade
щrala = Ždrala
lѣpo (jat = je)
dѣte (jat = je)
ѩži = jaši
ž = š (teškom)
vriщe = vrišti
stѣni (jat = je)
zob'ca = zopca
razumu svoю = razuma svoga
mѣseci (jat = je)
gsru = gospodaru
gsne = gospodine
b'ga = boga
um'nѥ = umlje
bezoum'nѥ = bezumlje
večnѥga = vječnoga
ousticu = uzdicu
derži = drži
zaustao = zauzdao
haidi = hajde
z = s (pripasao)
ѿ = od
zvѣzda (jat = je)
gѡspoi = gospoji
kralica = kraljica
lѣtni (jat = e)
ćurćovь d'nь = Đurđev dan
govirila = govorila
s = z (zube)

Komentar

Epska pesma. Oslobađanje iz ropstva. Manojlo čeka otkup. Majka oprema roba i konja Ždrala. Konj prepoznaje gospodara i savetuje ga da se uzda u razum. Manojlo predlaže kralju da uči jahanju njegovog
jedinca i otima ga. Ubija dete na Đurđevdan ("zaklao ga kako jagnje mlado“) i šalje kralju. Kraljica kune muža što je Manojla stavljao na muke (nabraja ih), a kralj manje žali, jer bi bilo veće zlo da je Manojlo osvojio kraljevstvo.
Naturalistički opis mučenja zarobljenih junaka čest je u pesmama o hajducima, dok ishod sukoba varira, uz prodor elemenata romanse ili balade (Vuk, SNP III, 50, 51; v. u ER pesmu br. 168). Sklop ove varijante pokazuje kontaminaciju motiva, dok se kroz čin osvete uočavaju refleksi drevne podloge o ljudskoj žrtvi i žrtvovanju prvenaca. Od svih obrednih elemenata sačuvano je samo doba godine (Đurđevdan), dok se ista poređenja sreću ponekad u završnici epskih megdana (Vuk, SNP II, 44). Motivacija postupaka je, međutim, dosledno pratila osvetu, nakon izbavljanja iz ropstva. Uz neobičnu lokalizaciju radnje (Senj – kralj i kraljica), izrazita je stabilnost formula vezanih za opis i status epskih atributa. Osim elemenata fantastike i hiperbole, deskripcija obuhvata najčešći paralelizam, kojim se naglašava brzina konja ("pak se minu priko ravna polja / kako zv(ij)ezda priko vedra neba“).
Uz drugačije izvedenu zamenu i Sibinjanin Janko se oslobađa iz tamnice, a njegovi sinovi ubiju Đurđevog jedinca (Bogišić, 10).
Varijante: Bogišić, 85; Vuk, SNP II 24, 58; Krstić 1984: F 1, 4, 1 − Konj − prijatelj čoveku (pomaže mu u nevolji, budi u opasnosti): 146; Krstić 1984: F 1, 4, 19 – Konj govori: 147-148; N 1, 8, 4 – Sužanj predlaže kralju da mu nauči sina jahati i beži: 291; Krstić 1984: R 3, 1, 36 – Kralj sužnju vadi zube i sipa vreo katran u usta: 324; S 13, 3 – Ubistvo deteta: 348-350; S 13, 5, 5 – Mučenja: 351. V. pesmu u ER br. 216.
Literatura: Schmaus 1953: 235-236

Izvori

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno društvo za slovenske umetnosti i kulture. Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506. Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit. Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost. Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost. Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41. Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213. Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS II/4: 276–278. Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska. Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283. Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina. Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322. Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci, sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009]. Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija. Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332. Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu ,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126. Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd: Filološki fakultet: 183–200. Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ. Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić. Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ. Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU. Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU. Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1: 65–66. Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54. Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju. Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine. Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet. Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica srpska. Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit. Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI: 278–295. Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8. Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku. Južnoslovenski filolog XIII: 165–169. Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202. Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239. Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105. Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Državna štamparija. Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije književnosti SANU 7: 209–268. Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ. Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit. Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo. Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139. Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd: Filip Višnjić. Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227. Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251. Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU. Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159. Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga. Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska. Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU. Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Novi dani. Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229. Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit. Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd: Prosveta: 75–78. Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Prosveta. Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska. Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska. Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger. Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61. Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265. Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj narodnoj epici. Beograd: SANU. Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ. Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet. Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost. Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić. Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S. Karadžića I. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343. Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku. Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München: 536–537. Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S. Karadžića IV. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska. Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV: 41–60, 220–235. Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić. Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta. Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama. Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403. Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96. Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388. Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena. ZMSS I: 117–122. Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta. Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa. Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima, Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 333–344. Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad: Matica srpska. Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik. Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7: 49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V. Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284. Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95. Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291. Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S. Karadžića V. Beograd: Prosveta. Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić. Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti. PPNP IV/1: 29–132. Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak Muzeja grada Beograda I: 105–110. Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32. Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236. Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396. Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda. Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija XXXV/119: 25–46. Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42. Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu I: 107–113. Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA. Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184– 199. Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga. Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73. Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane 36/2: 141–152. Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska. Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković, prir.). Beograd: Zepter book world. Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171. Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42. Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“. Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija. Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 147–189. Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191. Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148. Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta XIV/3: 69–70, 4: 116–119. Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318. Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5: 116–118. Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221. Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257. Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20. Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU. Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138. Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.