Tvrdica/23

Izvor: Викизворник

◄   Pozorje 2. POZORIJE 3. Pozorje 4.   ►


POZORIJE Z.

JANjA (vuče PETRA za uvo), JUCA


JANjA: Ovamo, kakademone, ovamo, nečisto duh, rod sos furia! Ko-j diro sirćetu?

PETAR: Ta šta me vučete za uvo, nisam skot!

JANjA: Ko-j isteko sirćetu, prokletu pas?

PETAR: Ta manite me! Jesam li vam govorio stotinu redi: Gospodaru, kupite drugu slavinu, ova se sasvim ojela, biće štete. „Nemam novci, sinko.“ Evo, sad je bolje.

JANjA: Jošt mi se posmejana, prokleto nečisto demon! Oći da mi sekira. Nečisto duh, znajš da ti sad isečim u moja furija!

JUCA: Ali, zaboga, dokle ćete ga držati da vam toliku štetu pravi?! Nije li vam se kukuruz zbog njega pokvario, niste li stotinu druge štete zbog njega imali?

JANjA: Ama mu pravim račun.

JUCA: Šta vam je asna od računa, kad ne možete da se naplatite?

JANjA: Pravo kažiš, dušo Juco! Da oteram ugursuz što mi pravi šteta. Čuiš, nevaljalo duh, nisi viši moi slugu!

PETAR: A?

JANjA: Djavol ti izio, nećiš više da mi baciš žeravica u moju srcu! (Donese jedan veliki protokol.) Evo tefteru: „Osamnaesti juli pogodi Petru Jovanov sluga, za godina po trideset forinta.“

Je li tako, ugursuz?

PETAR: Šta veliš?

JANjA: Kerveros! Pošto si pogođen za godina?

PETAR: Ja ne znam ni sam, zašto nisam jošt nikada novce primio.

JANjA: Kerveros! Ja to tefterija! Tu je svu račun. (Viče.) Trideset forinta!

PETAR: Ajde nek bude trideset.

JANjA: Primio si jedanput pet grošiki, deka pendi krajcarija; drugi put osam grošiki, ikusi tesera; jedanput po forinta, trijanda. Jedanput eksi krajcarija; jedanput šest grošiki, deka okto

krajcarija. Okto će eksi, deka tesera; će tesera, deka okto; će peridi, ikusi trija. Dio, će ena, trija, će trija, eksi; će dio, okto; inja, ena fijurinija, će trijanda trija krajcarija. Edna

forinta i trideset i tri krajcara. E li tako?

PETAR: Šta?

JANjA: Primio si edna forinta, četrdeset tri krajcara.

PETAR: Ajde, dobro.

JANjA: Sad, razbio si dve tanjire, dva forinta.

PETAR: Ja!

JANjA: Kad si teo da si udavi Miška, oceko si ularu i načinio šteta edna forinta trideset krajcara.

PETAR: A?

JANjA: Za Mišku ular, forinta trideset krajcara.

PETAR: Gospodaru, šta ti govoriš?

JANjA: Što mi praviš šteta? Što ne drešiš lepo, kao pošten čovek?... Izio si edna kobasica, trideset krajcara... Kad si tela da si pali šupu, uzio si šafoljica sos mleka i ugasio vatra; dva

forinta trideset krajcara. Sos voda si gasi vatra!... Kad si bio u vinograd sos nadničar, izgubilo si jednu sikiru, trideset krajcara... Kad si nosio putunja, puko kajšu i prosulo si toliku

kljuk, pet forinta... Slomio si točku na kola, opet pet forinta... Sad si mi proso sirkjetu, tri akov po deset forinta, trideset forinta. U suma: dio - deka efta, saranda epta; će ena trianda

trija krajcarija, saranda okto će sarnda trija krajcarija. Jošte si mi dužan ti mene osumnaest forinta, trideset tri krajcara. Razumiš?

PETAR: Šta veliš?

JANjA: Ti si mene dužan osumnaest forinta četrideset četiri krajcare.

PETAR: Dobro, odbi mi od plaće.

JANjA: Djavolsko duh, preko plaća! Kako ćiš da mi platiš?

PETAR: Gospodaru, ja te služim verno, evo ima jedanaest godina, pa sad da sam ti jošt dužan, to je sasvim čivutski!

JANjA: Ha, Čivut, Čivut! Ti si poslo Čivut da mi kradi novci i Rošildova obligacija i š nima deliš. Pustaljijo, daj moi novci!

PETAR: Šta veliš?

JANjA: Si čini gluvo! Novci daj, kad ti kažim lepo!

PETAR: Pa plati mi, de, kako znaš! Ja sam zadovoljan.

JANjA: O, čekaj ugursuz, idim da ti dam na magistratu, da ti obesi, znajš?

PETAR: Dobro, bar da znam kod koga sam služio!

JANjA: Oćiš da mi vučiš štrikla? Čekaj! Dušo Juco, id<i>m na magistrat, da go veša. Nega da go čuvaš da ne pobegni. Razumiš? (Ošide.)

PETAR: Bogati, gospođa, šta misli ovaj moj gospodar?

JUCA: A bog bi ga znao.

PETAR: Ta da ga je pseto toliko godina služilo, pak opet bi trebalo drugojače da postupa. Ali ništa! Ja vidim moje dobro jutro. Nego daj mi bar da jedem štogod.

JUCA: Pravo kažeš. Da popijem i ja kafu, dok se nije vratio. (Odu.)


Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Jovan Sterija Popović, umro 1856, pre 168 godina.