Spomen Vidova dana

Izvor: Викизворник
Spomen Vidova dana
Pisac: Jovan Sterija Popović


Vikipedija
Vikipedija
Vikipedija ima članak u vezi sa ovim tekstom:



(Odlomci)
Za večerom Lazar sedi,
Sutra ide Vidovdan,
Pogružena njega gledi
Srpske vojske smućen stan.

S upaljenom voštanicom
Nad Lazarom genij stoji,
Skorbnim licem k tronu sudbe
On upravlja pogled svoj.

„O, ukloni, svemoguća,
Ovo od tvog naroda;
Nije narod, nije zemlja
Gdi ne cveta sloboda.“

Al’ bezglasna stoji sudba,
Oko nje je užas, strah;
Dečanskoga krv obliva
Pri podnožju njenom prah.

U suzama Dušan tone,
Kotrlja se strasti smet,
S prebijenom voštanicom
Osvetljava genij klet.

S tužnim srcem sad iščezne,
Smrtni Srpstvu kuca čas;
U prsima svaki nosi
Svoje sudbe gorki klas.

Vražda seje ljuto seme,
Vera s zove neverom,
Vuk se diže, Miloš pada,
Miloš, dika rodu svom.

Burno sviće Vidov danak,
Da opravda prošlu noć,
Al’ je slaba ruka ljudska
Gdi s’ protivi viša moć.

Nije l’ Rima drevnog sila
Polubožna negda bila?
Sve razdora sruši vlast;

Leti Srbin, leti voljno
Na Kosovo, polje bojno,
Nagli svoju u propast.

Sablje zveče,
Brda ječe;
Krv se lije,
Srce bije.
Konji vrište,
Majke pište,
A junaka rane tište.
Složno, braćo,
Srbin bije;
Miloš gdi je?
Murat leži,
Turčin beži,
Srbinu se sreća smeši.
No Vuk kleti
Ropstvom preti;
Lazar pada,
Sve propada,
Ah, nadvlada
Turčin ljuti, —
Boj ućuti.

Srpsku slavu, srpsku sjajnost,
Srpsko ime, srpsku znatnost,
Sve proguta Vidovdan.
*
Ništ’ na zemlji postojanog!
Danas veseo, sutra tužan,
Danas silan, sutra sužan,
Danas bogat, sutra dužan,
Danas slavan, sutra ništ.
— — — — — — — — — —
Vreme ide, vreme beži
Bujnim stremom, bujnom hukom,
Sve razdire kivnom rukom
Kud manito smrtni teži.
Juče strašan, danas smiren,
Juče važan, danas prezren,
Juče slavan, danas potren,
Juče silan, danas rob.
— — — — — — — — — —


1841.

Izvor[uredi]

  • Leskovac Mladen, Antologija starije srpske poezije, Matica srpska, SKZ, Novi Sad, 1964, str 182-184


Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Jovan Sterija Popović, umro 1856, pre 168 godina.