RJEČNIK MANjE POZNATIH I ARHAIČNIH RIJEČI, IZRAZA I GEOGRAFSKIH POJMOVA

Izvor: Викизворник
RJEČNIK MANjE POZNATIH I ARHAIČNIH RIJEČI, IZRAZA I GEOGRAFSKIH POJMOVA

A
AVIJUN - avion
ARŠIN - 1.lakat, mjera za dužinu, između 65 i 75 cm, djelio se na osam urupa, a svaki urup, na četri greha, 2. prijašnja ruska mjera - 0,7112 m, 1500 aršina - 1 vrsta (1066,781).
B
BAN - državni poglavar, uopšte čovjek u vlasti, gospodar, gospodin, ugledan čovjek
BANAK - klupa, tezga
BEREKIN - mangup, fakin, deran, vragolan, lola
BEĆAR - veseo, raskalašen, razuzdan čovjek, bekrija, mangup, momak samac, neženja
BLUZA - ženska lagana haljina (samo do pojasa), košulja
BLEJATI - lajati, govoriti
BRABONjAK - izmet stoke sitnog zuba (ovce, koze)
BRALE- brat
BOSANSKA KRUPA (sada KRUPA) - gradić u krupskoj dolini, na desnoj obali Une, u zapadnom dijelu bivše Bosne i Hercegovone, sada Republike Srpske. Leži na unskoj pruzi. Prvi se put spominje u 13.vijeku.
BUMBUNA - bombona
V
VAGIR - balancin, ždrepčanik, kratka (oko 1 m) posebno obrađena, drvena motka na koju se pripinju štrange u konjskoj zaprezi.
VALAJ - vala, tur. (valah, vallahi) uzvik: tako mi Boga, bogami; pa i do vraga, do đavola; isto i: valah
VRETENO - 1. Pribor za ručno predenje vune, konoplje ili lana. To je obli štapić, čunjasto zašiljen na oba kraja (na jednom uži, na drugom širi) na koji se namotava ispredena nit. Prelja jednom rukom izvlači s preslice vunu, konoplju ili lan, sitni i upreda, a drugom rukom okreće vreteno, namotavajući na njega ono što je isprela. 2. Mašinski dio rotacijskog oblika, obično nosač glavnog organa mašine ili naprave.
VARENIKA - slatko mlijeko
VAROŠ - grad, umanjeno: varošica
VODITI - Kad je vodila ova krava? - Vrijeme kad krava traži bika.
VELIKA PROMINA - planina između Kosova dalmatinskog i Petrova po-lja, sjeverno od Drniša. Najviši vrh: 1148 metara.
VREĐA - (Vuk, Kosmet = ikavski) vrića od kozijeg ili ovčijeg runa, izatkana ručno ili fabrički; velika torba.
G
GADNO - ono što izaziva gađenje, odvratnost, ono što je odvratno, odveć ružno. Pridjevom gadan se označava i ono što je teško, neprijatno, neugodno, nepovoljno, kao i onaj koji je zao, pogan, nepošten itd.
GOLOGLAVAC - onaj koji je nepokrivene glave, bez kape, marame i sl.
GALA - crna, gara.
GAĐE - platneno donje odijelo; čakšire, pantalone. Gaćama se nazi-va donji dio ženskog i muškog rublja.
GLOBA - kazna
GARGAŠ - gargača, greben za češljanje vune, isto i gargaša, gla-gol: gargati, grebenati, češljati vu-nu, isto i: gargašati
GOVEDO - (goveče) spada u sisare, šupljoroge preživare ili preživače iz reda dvopapkara. To su velike, trome životinje, velike vlažne gubice - koja je, kao i želudac, prilagođena za biljnu hranu.
GOSPOJA - gospođa.
GRABOVINA - grab, grabar. To je vrsta drveta. U Crnoj Gori debela zmija kojoj po pričanju puška ne može probiti kožu. Ovako je nazvana jer je iste boje kao grabova kora.
GROŠ - vrsta sitnog novca; danas u Austriji: stoti dio šilinga i u Poljskoj: stoti dio zlota. Preneseno: novac uopšte.
GUZOVI - noge
D
DIVANITI - tur.(isp.divan) govoriti, razgovarati; u slavonskim dijalektima: ašikovati, voditi ljubav.
DRKATI - onanisati, polno se samozadovoljavati.
DID - djed, đed,očev otac, u rubnim dijelovima Republike Srpske Krajine zbog uticaja ikavštine, i dan danas se izgovara ikavski.
DOMENEKA - do mene.
DOČIĆ - deminutiv od riječi do.
DRAČA - poliurus spina - christiMill. 1. Drugi nazivi: ljuta drača, crna drača, hristova drača itd. Visok bodljikav grm s rijetkom krošnjom i trnjem koje je djelomično svinuto unazad. Listovi su jajasti i sa tri žile. Cvjetovi su zvjezdasti. Plodovi su drvenaste, okrugle i plosnate koštu-nice. Drača cvate od maja do avgusta. Raste na kamenitim i otvorenim mjestima, uz puteve, najviše u toplijim krajevima. Ima je u Kninskoj krajini.
DROB - stomak, stomačić, želudac; prenes. trbuh (osobito u debelih ljudi); prid. stomačni; umanj. stomačić; uveć. stomačina; stomaklija - rakija s primjesama koje dobro djeluju na probavne organe.
DRPATI - poriti, parati, derati, kidati. U šatrovačkom (veškarskom) jeziku drpati znači "jesti", u sjevernom štokavskom znači i "rastrzati, raskidati".
Đ
ĐE - gdje
E
Ž
ŽDRIJEBE - mlado od kobile.
ŽEGAR - selo u opštini Obrovac, na cesti Knin-Obrovac.
ŽUNA - djetlić, ptica kričalica iz porodice djetlova, duga do 50 cm, crne boje s crvenim tjemenom. Boravi najviše u gorskim šumama Evrope i Azije.
ZAPRDITI - utjerati, staviti pen14S u vaginu.
Z
ZAGUNITELj - jebač.
ZACECATI - staviti penis u vaginu.
ZGUZA - otpozadi, iza stražnjice (dupeta).
I
IZDATI - glagol izdati ima veći broj značenja, na što upućuju i riječi koje su izvedene od njega, ili od njegovog vidskog parnjaka glagola izdavati. Njime se označava da je ko izdao, prodao kome nešto, npr. robu iz magacina, ili - Ako nas motor izda; moraćemo pješke do sela. Glagolom izdati se označava i da je ko odštampao i pustio u prodaju knjigu, novine i sl.
ILINSKE VRUĆINE - vrućine oko sv. Ilije (02.avgusta, svake godine).
J
JALOVA OVCA - ovca koja se ne jagnji.
JANjE - jagnje, mlado od ovce
JARE - mlado od koze.
JUNE - jednogodišnje mlado od krave
JALOVITI - onesposobljavati životinje (ovna, magarca, konja, svinju, ...) za rasplodnju. To se uglavnom čini fizičkim putem, bilo odstranjivanjem polnih organa (muda), ili nagnječenjem provodnika sjemena.
JERBO - jer.
K
KAMIN - otvorena peć s direktnim dimnjakom koja grije sobe neposrednim plamenom.
KECELjA - pregača.
KESEDžIJA MUSA - sin sultana Bajazita, "nametnik sultan" u evropskoj Turskoj od 1410. do 1413. koga su pobijedili sultan Mehmed i despot Stefan.
KIKLjA - suknja, haljina.
KISTANjE - najveća seoska MZ u kninskoj opštini, 30-tak kilometara od Knina, prema Benkovcu.
KLAPATI - udarati.
KOMUŠA - ljuska od kukuruza ili oraha; kominjati ima i značenje: drpati.
KRAVLjI MOST - most preko rijeke Zrmanje između Pađena i Prevjesa (prvo mjesto je u kninskoj opštini, a drugo u gračačkoj).
KRAJINA - oblast, zemlja.
KLjUN - organ kod ptica, nastao produbljenjem gornje i donje čeljusti; sastoji se od dva dijela: gornjeg i donjeg, a oba su prevučena rožnatom navlakom; na gornjem su dijelu nozdrve.
KOTULA - gornja suknja; kotulašuša - žena koja nosi kotulu (za razliku od dimijašuše, tj. žene koja nosi dimije)
KRAJIŠNIK - graničar
KRALjEVIĐ MARKO - najstariji sin i nasljednik kralja Vukašina. Rođen oko 1335. a umro 1395.godine. O Marku, za očeva života ima malo podataka. Nakon Maričke bitke, Marko je u Prilepu 1371.godine došao na prijesto. Postao je turski vazal. Poginuo je, pomažući Turcima protiv vlaškog vojvode Mirče, na Rovinama. Iako malo poznat vladar, Marko je postao centralni epski junak naših narodnih pjesama.
KRTOČIĆ - deminutiv od riječi krto.
KUDJELjA - konopljino vlakno, koje može biti dugo od nekoliko decimetara, do preko 1,5 metra. Svaka se nit kudjelje sastoji od većeg broja pojedinih vlakanaca, koja su međusobno povezana u snopiće. U narodnoj pjesmi riječ kudjelja je sinonim za stidne dlake kod djevojke ili žene.
KORTUN - (kondom) dobio ime po izumitelju. To je gumeno zaštitno sredstvo protiv začeća ili protiv spolnih bolesti; prezervativ, kuton, "kaputić".
KURČINA - augmentativ od kurac.
L
LADOVINA - hladovina.
LEDINA - ledina je zapuštena, neobrađena zemlja, obično obrasla travom, zemlja uopšte, tlo.
LOLA - baraba, mangup, skitnica, ne-valjao čovjek, besposličar, nestašno čeljade, vragolan.
Lj
M
MAČE - mlado od mačke.
MAZIJA - tur. iz franc. (mazer - pročišćavati, čeličiti) čelik, ocal, nado, kovko željezo.
MJEŠAJA - okruglo drvo za miješanje pure i razvijanje tijesta u kore za kolače (pita, gibanica, krompiruša...), tur. oklagija.
MANA - tur.(mahana) pogreška, manjkavost, neispravnost, nedostatak, zamjerka.
MARUNUŠA - dio grada Knina, s južne strane legendarne Tvrđave, uz desnu obalu rijeke Krke. Poznato mjesto za tajno ljubovanje građana Knina.
MEGDAN - dvoboj, razbojište. Dvoboji su se održavali ne samo u srednjem, nego i u 16. i 17. vijeku. Uskoci su rado dijelili megdane s bosansko-hercegovačkim Turcima. Ko poziva na megdan ima pravo prvi da udari; otuda ovi stihovi:"tvoj je megdan, tvoje pozivanje; igraj konja, pa udri na mene, a ja ću ti stati na belegu".
MEMBRANA - opna, kožica; gipka metalna pločica koja prenosi sve zvučne titraje (govora ili muzike) gotovo bez promjene; upotrebljava se kod svih aparata za odašiljanje ili primanje zvuka (telefon, mikrofon i sl.).
MOREŠ - možeš; dijalektalni oblik 2. lica jednine prezenta od glagola moći.
MRKATI - voditi.
MOTATI - savijati npr. recimo u klupko.
MUDO - testis.
MRAV - spada u porodicu insekata opnokrilaca iz podreda žalčara. Rasprostranjen je po svim kontinentima, a najviše ih ima u tropskim područjima. Dosad je opisano oko 200 rodova s oko 5.500 vrsta. Žive zadružno, grade mravinjake u kojima živi po nekoliko hiljada jedinki.
MULAC - kopil, kopile, vanbračno dijete.
N
NABIJATI - snažno, silom staviti u nešto; uvući u tijesan prostor.
NAGNOJITI - stavljati gnojivo.
NATICATI - stavljati na nešto, na-bijati.
NADRKAN - (penis) u erekciji, krut.
NAZDRAVLjE - prijatno, da bude dobro zdravlje, kaže se obično kada neko kihne(kija).
NOŽINA - augmentativ od nož.
NOTA - lat. nota - znak, znamenje, bilješka.
NANA - majka, mama, mati, keva, roditeljka. Mater, cepta. pater semper incertus lat.: majka je sigurna, otac je uvijek nesiguran (tj. za majku se uvijek zna, dok je očinstvo problematično, stara pravnička uzrečica).
NATRGAN - nabran.
NEVJERNICA - žena koja vara muža.
Nj
O
OPANAK - vrsta seljačke krute obuđe raširene na teritoriji bivše Jugoslavije, u Bugarskoj, Rumuniji, te Slovačkoj i dijelom u Rusiji. Izrađuje se od sirove ili štavljene kože (najčešće teleće, goveđe), a obuvaju se na vunenu čarapu ili obojak. Sastoji se od đona i dijela koji pokriva gornji dio stopala. Opanak se veže oko gležnja jednim ili s više remenčića.
OBREZINA - maska, krinka, obrazina.
OĆERATI - otjerati.
OĆEŠ - hoćeš,
OTOVA - (otava) jesenja trava, trava koja se po drugi ili treći put kosi.
P
PAĐENE - selo sjeverozapadno od Knina, na cesti Knin - Gračac.
PALANKA - varošica.
PERDO - zavjesa, zastor, pregrada, razdvojni zid, spojni bedem.
PETROVO POLjE - u blizini Drniša najveće je od tri polja gornje Krke (Kninskog, Petrova i Kosova). Dugo je 17 km i proteže se od sjeverozapada prema jugoistoku, od Tepljuha, dr Kljaka. Zahvata površinu od 57 km , tj. koliko Kninsko i Kosovo polje zajedno. Najverovatnije je nazvano po gradini Petrovac na sjevernom rubu polja.
PITURA - boja, farba.
PRŠUT - šunka, često se kaže i za noge djevojačke.
PLAST - sijeno, kao veliki naviljak.
POBRO - drug, prijatelj, pobratim, zamjena za rođenoga brata. Ustanovljeno u pradavna vremena. Po srednjovjekovnim srbuljama, čin "bratstvorenia" dvoje ljudi istoga ili različitoga pola, vršio se uz obredne molitve i formule.
POJETA - ostava za sijeno, slamu.
PRDITI - puštati vjetrove.
PROČELjE - ognjište, posebno mjesto u kući određeno za loženje vatre na kojoj se kuva i koja zagrijava prostoriju. U našim starim seljačkim kućama vatra se nije nikad gasila, žar se stalno podržavo. Kućno ognjište je svetinja i simbol porodice, naroda i otadžbine. Uz ognjište, vezan je niz predmeta koji služe pri loženju vatre i spremanja hrane. Lanac (verige), na koji se vješa lonac za kuvanje (bakra), peka (sač, čripnja) za pečenje hljeba, mesa..., rešetke za pečenje (gradele), mašice, maša itd.
PRČEVINA - miris, vonj jarca; "prčevit jarac": jarac u naponu polne snage.
PURA - palenta, kačamak.
PUĆA - prase, svinja.
R
RADUČIĆ - selo na cesti između Knina i Kistanja.
ROMINjATI - padati; najčešće vezano za kišu.
RAFAL - 1.neprekidno pucanje iz mitraljeza; brza, učestala paljba iz vatrenog oružja uopšte; 2. jak zamah; vihor na mahove.
S
SALOMITI - slomiti.
SKALAVATI - skidati.
SLANINA - masni potkožni sloj utovljene svinje, usoljen se suši na vazduhu, ili se, ako je prethodno bio u rasolu, suši na dimu. Dobra slanina mora biti čvrsta i kruta, bijele do žu+žaste, ili malo ružičaste boje.
STALAŽA - stelaža, niz polica u nekoliko spratova; u knjižnicama , u skladištima, radionicama itd.
STARA STRAŽA - željeznička stanica na pruzi Knin - Gračac, inače dio mjesne zajednice Žagroviđ.
T
TRAĆITI - uludo trošiti.
TRBA - trbuh, stomak, drob.
TAVAN - znači i: sprat, kat; Kulu gra-di od dvadeset tavana.
TAPUN - taplun.čep, zapušač, tampon.
TRIEST - trideset.
TURITI - staviti, metnuti.
TUCATI - jebavati, ševiti, fukati.
Ć
ĆAĆA - kolokvijalni izraz za oca. ĆER - kćer.
ĆETI - htjeti.
U
UDOVICA - žena koja ostane bez mu-ža.
UZAO - čvor.
f
FRAJLA - konobarica, gospođica, uli-čna devojka, usjedjelica.
X
C
CURA - djevojka
Č
ČELjADE - odrastao čovjek.
ČIČAK - čičkom se naziva red dvogodišnjih biljaka s velikim jajastim listovima i okruglim cvjetnim gla-vicama koje se lako prihvataju za od-jeću i životinjsko krzno.

DžIGERICA - jetra, crna džigerica (karadžiger), a bijela džigerica (akdži-ger, pluća).
Š
ŠVAJCOVATI - zavarivati, spajati kovine.
ŠENICA - pšenica.
ŠILjEŽE - jagnje ili jare, od godinu dana.
ŠIKNUTI - udariti u mlazu.
ŠKATULA - kutija, smotuljak.
ŠLAJFANjE - klizanje, oštrenje
ŠPAG - špaga, konopac, uzica.
ŠPUČINA - stara puška (kubura).
ŠTEKTATI - lajati.

Reference[uredi]

Izvor[uredi]

Milorad S. Kuraica, Krajiški crven ban, Knin, Zemun: Krajina-graf, 1995., str. 119-138.