Program Narodne stranke

Program Narodne stranke iz 1906. godine

Braćo,

vjernost i odanosh prema Uzvišenom Vladaru i Njegovu Domu i napredak mile nam Otadžbine deviza je Narodne Stranke. Bez rada i borbe nema napretka. Narodi, koji su se oslanjali na sudbinu i čekali da im ona donese sreću, nijesu imali dobar uspjeh: oni su životarili i napošljetku bili potisnuti pa i pokoreni od naprednijih i uređenijih naroda.

Narodu se ne može vještački i od jednom nakalemiti kultura: Ako sam ne učestvuje u stvaranju i razvijanju njenu, od nje ne može biti velike koristi. Samo onaj narod, koji je svjestan da se skrštenih ruku i bez rada i borbe ne može ništa dobro postići, moći će doći do blagostalja.

Pokretač na rad i razvijanje sloboda ne može biti odjednom vas narod. Kao što se u jednoj porodici najprije sporazumiju najstariji i najuviđajniji članovi njeni o preduzeću kakvog domaćeg posla, pa to saopšte i ostalim članovima i od ovih traže savjet, pa ga tek onda preduzmu sa nadom na uspjeh tako biva i u političkom životu u jednoj zemlji.

Prilike najprije zbliže i upute na zajednički rad ljude sa više teorijskog znanja u nauci i iskustvu i životu, i to ljude, koji su prožeti naprednim mislima i napojeni idejama o dobru svoga naroda. Ali da bi rad tijeh ljudi bio plodonosan, nije dovoljno da oni znaju i svoje znanje primjenjuju u namijenjenoj im dužnosti, već im je potrsbno da za te svoje ideje pridobiju viši broj članova i da ih upoznaju sa tim dobrim idejama, čijim se ostvarenjem jedino postiže blagostanje naroda. Tijem načinom razvija se svijest članova društva svijest naroda o političkim slobodama i o putu najkorisnijeg rada za otadžbinu.

No ni tu nije dovoljno samo obilat program pisati ili ga pričati, no ti pokretači moraju biti i nekoristoljubivi, pa će postepenim i marljivim radom zadobijati sve više članova za svoje ideje, i tako će tek ta duhovna zajednica sve više rasti. Duhovno zbliženi članovi društva mogu odoljeti svakojakim neprilikama i požnjeti bogati plod svoga rada.

Pojedinac ne znači mnogo, pa ma bio sa svima vrlinama ukrašen.

Kao što je otac u poznatoj priči pokazao očiglednim primjerom svojim sinovima da se jedan po jedan prut iz snopa može lako slomiti, a cio snop odjednom teško ili nikako, tako se jasno kazuje, da pojedinac ne može sam za se mnogo stvoriti, niti se oduprijeti nedaćama u ekonomskoj i političkoj borbi.

Mnogo je vremena moralo proteći dok su ljudi osjetili potrebu za udruženjem radi svojih materijalnih, a zatim i radi duhovnih potreba, za jedinstvo. Najprije udruženi radi materijalnih potreba, nijesu mogli svi gledati jednako, nego su se počeli grupisati po mišljenjima i načinu vođenja društva ka napretku; te na taj način ponikoše a s vremenom i razviše se političke stranke. Oni ljudi kojima se mišljenja sretaju u glavnim društvenim i državnim pitanjima, i o načinu za njihova riješenja, nađu se i združeni vode duhovnu borbu s drugima, koji imaju protivno mišljenje. Ovakva duhovna borba je korisna, jer bez borbe nama napretka.

Takva politička udruženja nužna su i postoje kod svih naprednih naroda, pa su nužna i u našoj Domovini, koja hoće i mora da teži napretku. Doba borbe na bojnim poljima prestalo je ima već trideset godina.

U borbi sa našim neprijateljem preci naši odniješe slavnu pobjedu i stvoriše mogućnost da ovaj dio srpske zemlje može mirno i samostalno da se razvija u ekonomskom i političkom pogledu.

Novo ustavno doba u našoj Domovini koje odgovara volji našeg uzvišenog vladara , želji narodnoj i suvremenosti, neminovno zahtijeva, da se i kod nas ljudi združe po načelima u političke stranke. Da bi i naš narod pod okriljem slobode dobio bolji polet za rad a to će moći samo onda, kad uzme živog učešća u političkim, i uopšte društvenim pitanjima potpisani su našli za nužno osnovati stranku pod imenom:

NARODNA STRANKA

koja će zastupati ova načela:

U unutršnnjoj politici:

1. Da država nije radi pojedinih društvenih staleža već je radi sviju podjednako. Državljani su dužni ispunjavati sve obaveze prema državi, ali je država takođe dužna: da svojim državljanima zajemči miran i slobodan život; da im pruži pomoć i uputi ih na pravilan put; dacijalni tereti koje državljani snose, nijesu zato, da stvore udobnost pojedincima, već da ih ona njima vrati u drugom obliku: pravosuđu, prosvjeti, privredi itd.

2. Zastupaće političke slobode sviju državljana u Domovini u demokratskom pravcu: slobodu štampe, slobodu zborova i udruženja, opšte i tajno pravo glasa pri izborima; ličnu i imovinsku sigurnost, ravnopravnost pred zakonima i vlastima, slobodu političkog uvjerenja, obezbjeđenje tajne pisama; olakšanje kuluka; da ne bude prijekih sudova; što širu opštinsku samoupravu.

3. Da se vodi ozbiljno račun o zdravlju naroda, da se popravi naše rđavo ekonomsko stanje i uredi pravilno finansiranje; da se porodične zadruge ne raspadaju, da stvara svakovrsne zadruge kao: zemljoradničke, zanatlijske itd.; kod svih zadruga da se ima na umu pored materijalne još i prosvjetna i moralna strana; da se pomaže i zaštićava domaća industrija, a naročita pažnja da se pokloni poljoprivredi, trgovini, stočarstvu, privredi uopšte.

4. Da se uvede pravilniji razrez poreza na zemlje, radi čega treba klasirati zemlju; da se uvede progresivan porez na imetak i zaradu, da se zaštite nevješti od zelenaša i da se ovi gone; da se od siromašnih naplaćuju nameti u izvjesno doba godine, kad najlakše mogu odgovoriti svojim obavezama, da država pritječe u pomoć postradalima od grada, poplave, nerodice, pomora stoke itd. Da se uvede što viša štediša i to razumna i da se budžet održava u ravnoteži.

5. Smatrajući da je pravoslavna vjera postala i razvijala se u spoljašnjem životu po pravoj Hristovoj nauci, u kojoj nema ropstva i gospodstva, i da js vazda odgovarala i odgovara demokratskim težnjama srpskoga naroda, te je uvijek bila narodna, slobodoumna, to će Narodna Stranka i raditi: da se ona održava na dostojnoj visini; da se državni nadzor rasprostire i zaštićuje svaku vjeroispovijest i osigura joj slobodan razvitak; da se postigne što veći broj osnovnih i srednjih škola i da se po mogućnosti valjanim a siromašnim pomaže u školovalju.

6. Narodna Stranka tražiće od svojih članova, da rade na podizanju srpske kulture i to u ovom pravcu:

a) da se naš kulturni život ne udaljuje od naroda i ne približuje tuđoj kulturi; da se ne udaljuje naš kulturni život od pravca, koji leži u našem zadrugarstvu: mobama, drugim korisnim narodnim ustanovama i našim narodnim pjesmama;

b) da se očuvaju dobri običaji a svaki raskoš i rđavi običaji suzbiju;

v) da među omladinom širi narodne ideale i ljubav prema otadžbini, Vladaru i dinastiji i da je upućuje nauci, moralu i radu.

7. Narodna Stranka radiće i riječju i djelom: da se što jače širi društveni moral i znanje u sve slojeve naroda; da se što jače budi narodna svijest o interesima Srpstva i postignuću njegovih ideala: da izobličava intrigants, klevetnike i laskavce.

Narodna Stranka tražiće, da se u što kraćem roku učine potrebne reforme:

U administraciji:

Uređenje činovničkog pitanja i to na ovaj način: da se broj činovnika svede na potrebnu mjeru, pošto ih je sada mnogo, od kojih su mnogi nesposobni da svoje dužnosti i sa rđavom prošlošću, a da se ustupi mjesto spremnim, radnim i moralnim; da se ukinu nepotrebna i skupa nadleštva; da se zakonom utvrdi broj činovnika u pojedinim nadleštvima, te da se ne primaju proizvoljno nepotrsbni činovnici; da se položaji i unapređenja činovnika po svijema granama državne uprave, a prema kvalifikacijama i sposobnosti, po mogućposti, izjednače; da se pojača odgovornost državnih organa, ali da se materijalno obezbijede.

Uređenje opština, kapetanija i oblasti da se izvede na što pravilnijem osnovu, kako bi se mogla veća pažnja skrenuti na podizanje putova, mostova; pošumljavanju goleti, regulisanju potoka i rijeka, isušivanju nezdravih i štetnih bara; lakšem natapanju zemlje; podizanju bolnica, voćnjaka, rasadnika, nabavci boljeg sjemena, sprava i alata; ustanovljenju opštinskih koševa itd.

U pravosuđu:

Prenos, po mogućnosti, išljeđenja krivičnih djela s policijskih na sudsku vlast; uređenje sudova prema potrebi naroda; sređivanje zakonodavstva i izmjena pojedinih štetnih odredaba u raznim zakonima, prema savremenoj potrebi, kako bi pravda bila jače zagaraptovana i postupak pri suđenju bio brži; uređenje kačnenih zavoda sa radom i radionicama za osuđenike, kako bi se krivci popravljali, a država materijalno koristila.

U prosvjeti:

Da nastava bude obavezna i besplatna, a da se po mogućstvu siromašnim i valjanim pomaže u školovanju; da se podigne što veći broj osnovnih, srednjih i stručnih, a pored njih poljoprivredne i zanatlijske škole; starati da se kod omladine pored znanja i vaspitanja razvija svijest o građanskim slobodama, pravima i dužiostima; da se ustanove književnice, čitaonice; da se drže javna predavanja o raznim društvenim pitanjima; da se širi što više pismenost i čitanje korisnih knjiga u narodu.

U privredi:

Da se donese zakon o šumama i obrati pažnja na pošumljavanje goletnih mjesta, osobito strmena, gdje prijeti opasnost zemljanih useva, da se čuvaju šume i radi održavanja povoljnih klimatskih uslova; da se usavrši dosadanji primitivni način obrađivanja zemlje; da se isušuju podvodna zemljišta, vrše natapanja; da se podigne voćarstvo, vinogradarstvo i pčelarstvo; da se potpomaže i unapređuje trgovina i zanatska i industrijska preduzeća, radi čega raditi na tome, da se donese trgovački zakon i urede trgovački ugovori, kako se ne bi pravile smetnje našem izvozu; tražiti da se dobiju što brža, bolja i jevtinija saobraćajna sredstva; a radi obrazovanja svoga podmlatka raditi na podizanju trgovačkih i zanatlijskih prazničnih i večernjih škola; da se obrati naročita pažnja na potpomaganje privatne inicijative u raznim poduzećima trgovaca i zanatlija domorodaca; da se provedu potrebni putovi željeznički i kolski, kao i usavršavanje pošte, telegrafa i telefona radi što lakšeg prometa i eksploatacije prirodnih bogatstava; da se širi praktično znanje u zemljo-radnji preko osnovnih i po mogućnosti privrednih škola, u kom cilju podići više uglednih dobara u raznim krajevima čemlje ili nagrađivati podizanje privatnih.

U finansijama:

Izvršiti preustrojstvo finansijske struke i zavesti strogu kontrolu državnom gazdovanju, zbog čega reformisati Gl. Drž. Kontrolu; na boljoj i korisnijoj osnovi preurediti sve monopole, a naročito monopol duvana; da se zavede razumna štednja u svima granama državne uprave; da se izvrši klasiranje zemljišta, i prema tome odredi poreza (dacija); da se uvede progresivna poreza na kapitale i prihode.

U vojsci:

Da se vojska organizuje u duhu narodnom; da se njeguju urođene vrline vojnika; da se zakonima uvede red, disciplina, odredi način davanja činova, stane na put samovolji pojednih časnika i tačno odredi kad se Crnogorac ima smatrati kao vojnik, a kada kao građanin i da se uopšte uvede takva organizacija kako bi Crnogorac bio uvijek spreman poći u obranu mile mu Otadžbine.

U spoljnoj politici:

Da se njeguje sloga sa svim balkanskim narodima na principu svakome svoje; da se održava jača veza sa potlačenim Srbima; da se sporazumno radi sa Srbijom i teži na ostvarenju maciopalnih ideja; da se gaji ideja o jugoslavenskoj zajednici; da se održavaju dobri odnosi sa susjednim i drugim državama, a osobito da se održava već stečeno i do sad ničim ne pomućeno prijateljstvo sa moćnom zaštitnicom Ruskom Imperijom.

Privredno jaka, finansijski sređena, vojskom spremna, sa utvrđenim unutrašnjim odnosima na širokoj osnovi ustavnih sloboda Crna Gora, naslonjena na jednoduševnost njenog Uzvišenog Vladara i Naroda, postaće elemenat reda, slobode, narodnog napredovanja i razvijanja.

U to ime, braćo, složno na posao.

Voj. Šako Petrović, Marko Radulović, Nikola Jovanović, Andrija Radović, Bajo Gardašević, Vaso Ćulafić, Pop Vojin Popović, Pop Vuko Popavić, Voj. Gavro Vuković, Gavrilo Cerović, Dr. Dušan Matanović, Voj. Đuro Cerović, Ilija Bojović, Janko Tošković, Joveta Ćetković, Jevrem Bakić, Voj. Lazar Sočica, Lazo Jovović, Ljubomir Bakić, Marko Vukotić, Marko Petrović, Milija Pavićević, Dr. Milovan Marušić, Milosav Raičević, Pop Milosav Tomić, Mitar Vukčević, Mitar Đurović, Mihailo Ivanović, Pop Nikola Simović, Nikola Bajagić, Pop Novo Stanišić, Radoje Popović, Serd. Savo Plamenac, Savo Đurašković, Simo Šobajić, Spasoje Radulović, Spasoje Piletić, Pop Špiro Gligović.