Predgovor zbirci od 1869

Izvor: Викизворник
Predgovor zbirci od 1869
Pisac: Jovan Grčić Milenko


Vikipedija
Vikipedija
Vikipedija ima članak u vezi sa ovim tekstom:

S knjigom ovom izlazim prvi put pred srpsku
publiku i kritiku; u koliko prvu poštujem, u
toliko drugu uvažavam, i u toliko mi je nužna.
Nužda ta poglaviti je motiv što ove pesme puštam
u svet. Pevajući svoje pesme, nisam se stideo, ni
plašpo sebe samoga, — ne plašim se ni javnosti;
nisam zagonetao sebi samome, — ne zagonetam ni
drugima. U dobu današnjem, u kome se pesme nerado
čitaju, uskratiće se i ovim pesmama mnoga »dobro
došlica«, ali šta bih?... Našu čitajuću publiku
izmučiše stihotvorci do zla Boga; ko to ne pri-
znaje, ne priznaje istinu! »Izmišljeni ose-
ćaji«, »strašne slike« i »čedna ačenja« — carmina
non prius audita — tako se već odomaćiše u nas,
t.j. u naših pesnika, da se u pevanju, u mesto na-
pretka, nazadak odomaćio... I ovo ko ne priznaje,
ne priznaje istinu. Ako sam i ja svojim neznatnim
javnim radom k tome zlu što doprineo, to ovo
knjigom želim da postignem to: da se otresem toga
zla... Toj volji bar nema zamerke, i ta je volja ta-
kođe jedan poglavit motiv što ovu knjigu izdajem.
O samoj knjizi ovoliko: pesme sam razdelio
na šest odseka, kako mi je raznovrsnost moga pe-
vanja dopustila; samo jedan odsek nije u ovoj svesci
svršen — »Plamenovi«. Veću polovinu pesama ovih
štampaću u drugoj knjizi pesama sa prevodom »Fri-
ćofove skaske« i raznim drugim prevodima iz stra-
nih literatura.
U svojim patriotskim pesmama, koje vrlome
patrioti dpy Sv. Miletiću posvećujem, nisam birao
»gromopucatelne« izraze i »prštalice« u podvi-
cima, da ih što patriotskije okitim; a u prostim
pesmama — čuvao sam prostotu, kao nepomirivi
neprijatelj takozvanom »visokom, nerazumljivom
pevanju«.
U koliko mi je ovom prilikom ispalo za rukom
približenje k životu i prirodi — toj jedinoj celji
nužnoga pevanja — to ostavljam svesnoj i uviđavnoj
kritici na presudu; ali nikako ne onima koji
još u principu (???) preziru svako pevanje.
Na kraju da rečem da je ova knjiga prehodnica
moga ostaloga rada, koji će takođe skoro da ugleda
sveta. Ja ne ištem da mi ova knjiga prokrči puta
i drugima; ali skromno želim da im bar ne preči
— da i one sreću pokušaju...

U Beču, na Preobraženje, 1869.
Jovan Grčić-Milenko.

Izvor[uredi]

Jovan Grčić Milenko: Celokupna dela, Biblioteka srpskih pisaca, Narodna prosveta, str 59-60


Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Jovan Grčić Milenko, umro 1875, pre 149 godina.