Prva berza

Izvor: Викизворник
Prva berza
Pisac: Branislav Nušić




Beogradska berza je dosta mlada ustanova, pa verovatno mnogi misle da je ona i nova. Mlađim ljudima naročito i ne pada na pamet da su i naši ocevi i dedovi imali svoju berzu. Razume se, ona je bila primitivna, onakva kakva je mogla biti tada, ali je tek za svoje vreme bila to isto što je i današnja berza za nas.

A od toga doba, kad je stara beogradska čaršija imala svoju berzu prošlo je više no osam decenija.

Rekoh već da je Beogradsko čitalište bilo usred najživlje čaršije, a u Čitalište su dolazile sve novine iz kojih je čaršija razabirala o kursu novca. Jer, valja znati da je zbog raznolikih moneta koje su tada bile u tečaju, tadanjem trgovcu teško bilo snaći se, ako ne bi svaki čas razbirao o kursu. Stoga su, dakle, trgovci iz čaršije svaki čas trčkali u Čitalište, ili slali svoje mlađe da vide kurs ovog ili onog novca. To je moralo dosađivati starim penzionerima i "učevnjacima" koji su hteli u miru da čitaju novine. Na njihov protest valjda, negde krajem 1851. god . uprava Čitališta pronađe modus kako će ugoditi penzionerima i „učevnjacima“ a ne uskratiti uslugu trgovcima. Uprava kupi jednu crnu tablu, obesi je u hodniku Čitališta i sekretar na njoj počne svakoga dana ispisivati kredom kurs iz novina. Uprava je, kao što sama veli, to učinila "da trgovci ovdašnji ne moraju u sobe ulaziti, odmah kako spolja dođu stanje rečenih kurseva uvide i brzo se opet u svoje dućane i pisarnice vratiti mogu".

Uprava Čitališta uviđajući da je ustanovom ove table za kurseve jako obvezala i pridobila trgovački svet, počne i dalje razmišljati kakvu bi olakšicu još mogla trgovcima učiniti. U toj brizi, na sednici svojoj od 11. septembra 1852. godine, uprava Čitališta donela je jedno važno rešenje. I već sutradan uprava se obraća jednim aktom popečiteljstvu prosveštenija u kome veli: "Upraviteljstvo Čitališta beogradskog želeći i dalje ovdašnjem staležu trgovačkom olakšice po struci trgovanja pribaviti a tim samim Čitalištu veću važnost u otečestvu našem pridobiti, pa tako i prihode njegove - Čitališta - umnožiti, rešilo je u jučeranjem svom zasedanju da se izvan soba u kojima je Čitalište smešteno, a ispod table na kojoj se svakidašnji novčani i menični kursevi beleže, namesti jedan astal i na ovom jedan tefter koji svaki, koji espap kakav prodati ili kupiti želi, da upiše sam pred momkom za to određenim ili preko istog momka: kakvog espapa, koliko i na kom mestu na prodaju ili za kupovanje ima".

Popečiteljstvo prosveštenija, po saslušanju popečiteljstva finansija, odobrava ovu molbu Čitališta rešenjem svojim od 9. septembra 1852. god. P №1170.

Čim se to odobrenje dobilo, namešten je u hodniku pod crnom tablom sto i na njemu tefter i to je objavljeno oglasom preko „Srpskih novina“. Svako ko je hteo što da kupi ili proda preko teftera, plaćao je pola cvancika u korist Čitališta, koje je iz te sume plaćalo i momka koji je stalno ovaj tefter čuvao.

- Eto, dakle, kad je, gde i kakav začetak današnjoj vašoj berzi koja je postala mnogo i mnogo docnije od doba u kome je ova prva izumrla.


Izvori[uredi]

  • Branislav Nušić, Iz poluprošlosti,1935.,Beograd.