Pas i njegova sen

Izvor: Викизворник
Pas i njegova sen
Pisac: Ezop, prevodilac: Dositej Obradović
Basnu je napisao Ezop a Dositej ju je preveo i napisao naravoučenije.


Pas, noseći parče mesa, prolazaše pokraj jedne reke. Upazi u reci sen svoju, i pomisli da je to drugi pas s mesom. Učini mu se oni komat malo veći, zaleti se da ga ugrabi, upusti svoj komat, te mu ga odnese voda, pak ostane čudeći se kako u jedan mah oba komada propadoše.

Naravoučenije

„Non si vede quel che si possiede, per che si mira quel che si brama: Ne vidi se ono što se ima, zašto se gleda ono što se želi.”

Mudra natura učinila je človeka da s malim može biti zadovoljan, i ko je pametan da u ovom jestestvu sljeduje, može lasno blagopolučan biti. A lakomstvo prinuždava sve to više želiti, i privlači ljude k nepravdi i k nesreći: „O, da mi je jošt to, jošt ono!” Pak ovom „O, da mi je!” nejma ni kraja ni konca; podobno je vrućičini u kojej koliko više ko pije, toliko mu se većma raspaljuje žeđa.

Pošteno steći i pametno uživati, sebi i drugima dobro tvoriti, ovoje dobrodjetelj. Bolje je i tuđinu moći dati negoli i od svoga izgledati i prositi. Ovo je takova istina da joj niko ne može protivosloviti. No na tuđe lakomiti se, bogatijim zaviditi, s nepravdom dobivati, od sebe i od svojih bez nužde štediti, u vsegdašnjem bespokojstvu živiti, — ovo je zloba koja se ovde pohuždava, i ovo se zove srebroljubije, koje može biti u malomu kako god i u mnogomu, u siromahu kako i u bogatu.

Izvori[uredi]

  • Antologija srpske književnosti [1]


Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Ezop, umro -560, pre 2584 godine.
Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Dositej Obradović, umro 1811, pre 213 godina.