PAVLE BRANKOVIĆ

Izvor: Викизворник
PAVLE BRANKOVIĆ
Pisac: Mita Popović





 PAVLE BRANKOVIĆ

Ognjem gore u Sibinju
     Manastiri, crkve, sela,
Nad njima se strašno vije
     Crni oblak od pepela,
A iz ognja, iz oblaka,
     Što jezikom nebo liže:
K'o podzemna tutnjavina
     Užasna se kletva diže.

Ali zaman molitava,
     Zaman kletve, zaman mača:
Kad bojnika nema više
     Na oštre zelen-mača,
Da podete na bojište
     Za slobodu i za veru,
Da na suprot stanu kletom
     Azijatskom besnom zveru.

Ali-beže, strašnja munja
     Gnjeva silna Muhameda.
U postelji davi starce
     Na dojkama kolje čeda,
A devojke il' vojnikom
     Daje svojim na grlenje,
Il' ih kao roblje vuče
     Na ljubljenje, na mučenje.

Sve je palo, sve propalo!
     Ni nadođe nema više!
U okovi trune svaki,
     Što krišćanskom dušom diše;
Tek zastava jedna samo
     Na Žibetu što se vije
A pod njome mala četa
     Erdiljskoga Batorije.

Al' k'o more uzrujano,
     K'o haždaje, il' holuje,
Il' oblaci teškim gradom,
     Il' nesite ljute guje:
Pustošeći i paleći
     Gradove i sela mnoga,
Nadre silna Turadija
     Na vojvodu erdiljskoga.

Krvav, svirep i očajan
     Na Žibetu boj se zače,
Sablja, seva, koplje huji,
     Pod junakom vrišti hače;
Iz nedara probodeni
     Krvca teče kao voda:
Nije život u pitanju
     Već opstanak i sloboda!

Ali zaman svog napora,
     Očajnoga zaman boja,
I žrtava mučeničkih
     Kojim više nema broja!
U krišćanske male čete
     Već ponosni barjak klonu,
A slobods krajni zračak
     U bezdanu ropstva tonu.

Klikće silna Turadija
     Od radosti, od pobede...
Da silan si, da moćan si,
     Slavni sveče Muhamede!
Turadija klikće, pleni,
     Turadija seče, kolje:
Od besnila, od varvarstva
     Čisto plače bojno polje.

Al' kakva je ono tamo
     Kakva gora od čelika?
Il' ubojna kakva li je
     Iznovice strašna vika?
Kakav li se u odsudnom
     Ovom času vihar diže,
Te tutnjavom, grmljavinom
     Dolazi sve bliže, bliže?

Nije ono grmljavina,
     Nije gora od čelika;
Već je ono nekoliko
     Smrtonosnih osvetnika,
Već je ono odabrana
     Hrabra četa od lavića,
Kneza Pavla Brankovića!

Plamen je u oku vođi,
     U nedrima srce lava,
Na oklopu zlaćenome
     Mrtvačka je strašna glava;
U desnici sablju nosi
     Uzdanicu od megdana.
U šuvaci šestoperna
     Gromovnoga buzdovana.

I neskladno iznovice
     Dignudo se jolakanje,
Na Žibetu prostranome
     Užasno se zače klanje;
I diže se vriska, piska
     I diže se cika , vika:
Kao perje lete parčad
     Od željeza, od čelika.

Sveti kneže Brankoviću
     Kao munja il' holuja,
Sablja mu je u desnici
     Kao plamen ili guja,
A buzdovan, u šuvaci
     Kao prsten što ga kreće,
Ni jednome teškom gromu
     Ustupiti, brate, ne će.

Sablje zveče... krvca teče...
     Usijano zviždi tane,
A padaju, kao kiša,
     Turske glave obrijane;
I sam Ali, strašna munja
     Silna gnjeva Muhameda,
Već s hurijom iz fildžana
     Na dženetu srče meda.

Mesec pade... turska sila
     Raznesena, salomljena;
Prot zapljuska silnog mora
     Nepovredno stoji stena;
Stoji stena, srpski lave
     Hrabri kneže i viteže ,
A po steni ruka slave
     Svetla, večna slova reže.

A kad zora zablistala
     Po krvavoj polja travi
I nebeski blagn pastir
     Svoje stado već izjavi,
Kad bojnici umoreni
     Pored ognja posedaše
I u slavu trudnom danu
     Rumenike piti staše:

Skoči Pavle Brankoviću
     Ispred čaše i čuture
Pod pazuvo uzme svako
     Ubijeno jedno Ture,
Još treće u zube meće
     Pa poigra sitno kolo,
A junaci zapljeskaše
     Na daleko, na okolo.

Pa s' toga i nije čudo
     Što je toga srpskog lava
Od istoka do zapada
     Raznela se dika, slava;
Dočuli su i susedi
     Što je Pavle počinio:
Pa sad oni tako pišu,
     Da j' Branković Mađar bio!



Izvor[uredi]

  • Odabrane pesme Mite Popovića, 1874., Nakladom knjižare braće Jovanovića u Pančevu, str. 34-40.


Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Mita Popović, umro 1888, pre 136 godina.