Nevjera ljube Kraljevića Marka
←Starina Novak ne hte da obljubi svoju posestrimu | Nevjera ljube Kraljevića Marka Pisac: Narodna pesma Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama |
Tuga zbog rastanka→ |
151. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić |
|
Intervencije[uredi]
opo = u po
і = j (majka)
e = je (smiješ)
kralѥviče = Kraljeviću
i = j (mojom)
starѡstі'ю = starostju (starošću)
cer'no = crno
bѣlѡm (jat = je) = bjelim
vѣrnom (jat = je)
t = d (Duka)
vѣruiešь (jat = je)
gdsku = gospodsku
gsdu = gospodu
gѡspodičice = gospodičiće
ѡsѣtitise (jat = je) = dosjetiti se
osѣtio (jat = je)
ѿde = ode
s = z (za)
na sorice = nazorice
tukena = Dukina
tukene = Dukine
haidi = hajde
ѿ = od
tverda = tvrda
srdca = srca
bѣle (jat = ije)
lѣpo (jat = je)
ć = đ (Anđelija)
ѿsѣkaѡ (jat = je) = odsjekao
pі'iše = piše
ne pѡdetь se = ne bojte se
Napomene[uredi]
Komentar[uredi]
Epska pesma. Nevera ljube Kraljevića Marka. Majka mu otkriva istinu, a on kuša ljubu i Duku Senkovića pomoću sablje koju niko ne može izvaditi iz korica. Duku poseče, a ljubu oslepi. Varijanta lepo ilustruje dinamične procese stilizacije. Motivi, koji inače mogu biti samostalno obrađeni (tipsko imenovanje velikog grešnika; samo određen junak može da koristi izuzetno oružje, Vuk, SNP II, 57, 58 – Marko poznaje očinu sablju ), podređeni su osnovnom sižejnom modelu – neverstvu ljube. Jasnoj podeli osnovnih uloga pridružuje se lik majke, u sadejstvu delokruga pomoćnika – savetodavca – glasnika. Tek kada majka obavesti sina o ljubinoj neveri sledi iskušavanje, potvrda neverstva i kažnjavanje. I u drugačije stilizovanom modelu neverne ljube sreće se isto ime ljubavnika, koji je potpuno pasivan (Vuk, SNP II, 31 – Ban Milutin i Duka Hercegovac). Zanimljivo je da se motiv sablje (oružja) koje niko ne može da koristi u ER pomera iz društveno-epskog konteksta ka porodičnom konfliktu, te je epizoda segment varijanata o izdajstvu žene (v. ER, 78).
Varijante: Bogišić, 56; Vuk, SNP II, 3; Vuk, SNP VI, 25; Krstić 1984: U 2, 2, 2 – Vađenje očiju, v. iz ER pesme br.71, 129, 181. Neverna ljuba u ER pesme br. 25, 71, 78, 117, 186. Matica I, 2, 26, 27: 373-378.
Preštampano: Lukić-Zlatković 1996: 170-172
Pesme o Marku u ER: 83 (stih 36), 87, 92 (stih 26), 105, 124, 139, 176, 188.
Literatura: Pešić 1988: 565; Medenica 1965; Loma 2002: 105. V. nap. uz br. 87.
Izvori[uredi]
Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.