Majka Maru kroz tri gore zvala,
Mara joj se kroz sedam odzivlje:
„Jesi l' šćeri, objelila platno?“
„Njesam majko, jošte ni počela,
„Momče mije vodu zamutilo.“ 5
„Kuni šćeri, objeda kunemo:
„Šćeri moja, studeno mu srce!“
„Majko moja, ka' na gori sunce!“
„Crn mu obraz pred ljudima bio!“
„Mati moja, ka' planinski snijeg!“ 10
„Tamo šćeri, on se objesio!“
„Mati moja, o grlu mojemu!“
„Tamo šćeri, rane ga dopale!“
„Mati moja, od mojih zubova!“
„Tamo šćeri, voda ga nosila!“ 15
„Na momu ga dvoru nanijela!“
Srpske narodne pjesme iz Hercegovine (ženske), za štampu ih priredio Vuk Stef. Karadžić, (Troškom narodnijeh prijatelja), u Beču, u nakladi Ane udove V. S. Karadžića, 1866., str. 105.