Iz nauke o svetlosti/6

Izvor: Викизворник
Iz nauke o svetlosti  (1895) 
Pisac: Đorđe Stanojević
Pravila srpske književne zadruge
Stanojević, Đorđe (1895). Iz nauke o svetlosti. Beograd: Srpska književna zadruga. Državna štamparija Kraljevine Srbije


PRAVILA SRPSKE KNjIŽEVNE ZADRUGE[uredi]

1.[uredi]

U nameri da potpomogne pravilnije širenje odabranih dela iz lepe književnosti i iz opštekorisne pouke i tako da stvara knjižnicu za sve redove naroda, osniva se društvo, koje će se zvati: „Srpska Književna Zadruga“ sa sedištem u Beogradu.

2.[uredi]

Srpska Književna Zadruga staraće se:

  • da kritički prirećuje izdanja starijih i novijih književnika srpskih;
  • da izdaje odabranija dela iz suvremene lepe i opšte korisne književnosti;
  • da prednjači izborom u prevođenju i pozajmici iz slovenskih, inostranih i klasičkih književnosti;
  • da u opšte pripomogne širem razviću narodne književnosti, olakšavajući izdanje i širenje knjiga svima sredstvima, koja joj budu na raspoloženju.

3.[uredi]

Srpska Književna Zadruga vršiće svoj zadatak izdajući svake godine po jedno kolo knjiga prema svojim sredstvima. Jednogodišnje kolo ipak ne može obuhvatiti manje od šest knjiga ni manje od šeset štampanih tabaka. strana IV

4.[uredi]

Društvena su sredstva: ulozi članova osnivača i ulagača, dobit od prodanih knjiga, pokloni i zaveštanja, na to određeni, i kamata od stalnog kapitala.

Ali se od svega ovoga, određenoga za godišnji trošak, odbija 5 od sto i prilaže stalnom kapitalu.

5.[uredi]

Stalni društveni kapital čine: ulozi članova dobrotvora i pokloni i zaveštanja, na to određeni.

6.[uredi]

Zadruga će primati i naročita zaveštanja, namenjena na izdanje dela pojedinog srpskog književnika ili na izdavanje kakve zasebne vrste korisnih knjiga, koje u njen zadatak spadaju.

7.[uredi]

Prema tome: društvena su izdanja redovna i zasebna. Redovna su izdanja, koja se čine po čl. 3, a zasebna po čl. 6.

8.[uredi]

Zadruga ima članove:

  • počasne
    (čl. 17 ovih pravila);
  • dobrotvore,
    koji plaćaju najmanje sto pedeset dinara jednom za svagda, ili sedamdeset i pet forinata;
  • osnivače,
    koji plaćaju deset dinara na godinu, ili pet forinata;
  • uljagače,
    koji daju godišnji ulog od šest dinara, ili tri forinta.
  • Pravna tela (škole, opštine, društva itd.) mogu biti samo članovi dobrotvori ili osnivači bez prava u članu 9. strana V

    9.[uredi]

    Osnivači, koji za dvadeset godina bez prekida na vreme budu polagali svoj ulog, prevode se u dobrotvore i prestaju dalje ulagati.

    Članovi počasni, dobrotvori i oni osnivači, koji su posle dvadesetogodišnjega besprekidnoga ulaganja postali dobrotvori, dobivaju društenu povelju, i njihova će se imena objavljivati na društvenim izdanjima.

    10.[uredi]

    Svi članovi dobivaju sva redovna društvena izdanja.

    Članovi, koji daju godišnji ulog, ne mogu dobiti knjige, za tu godinu izdane, ako svoju obavezu ne ispune do dana, koji će uprava određivati.

    11.[uredi]

    U upravu može biti izabran član dobrotvor ili osnivač. Upravu sastavljaju: predsednik, potpredsednik, tajnik, knjižničar, blagajnik i pet odbornika.

    12.[uredi]

    Uprava se, prema književnim i ekonomnim potrebama Srpske Književne Zadruge, može deliti na odseke.

    13.[uredi]

    Znatnija se pitanja raspravljaju u sednici celokupne uprave.

    14.[uredi]

    Svake druge godine istupa iz uprave kockom trećina članova, a njihova se mesta popunjuju skupštinskim izborom.

    Tajnik je stalni plan uprave, koji ne istupa po ovim odredbama. strana VI

    15.[uredi]

    Svako, u tečaju izborne i periode, upražnjeno mesto u upravi popunjuje sama uprava.

    16.[uredi]

    Uprava bira u narodu društvene poverenike, preko kojih stoji u vezi sa članovima, šalje knjige, prima uloge itd. Poverenici ne plaćaju nivakav ulog, a dobivaju sva redovna društvena izdanja i 2 od sto od novca koji prikupe, u ime troškova prepiske. Imena se poverenika objavljuju preko novina i na društvenim izdanjima.

    17.[uredi]

    Uprava može pojedine poverenike, koji se budu za duže vreme življe zauzimali za Zadrugu, predložiti godišnjoj skupštini za odlikovanje osobitim priznanjem ili izborom za članove dobrotvore (bez obaveze u čl. 8).

    Uprava može pojedine književnike, zaslužne za napredak Srpske Književne Zadruge, odlikovati izborom za počasne članove Zadrugine.

    18.[uredi]

    Uprava odlučuje o prestanku prava i dužnosti pojedinih poverenika.

    19.[uredi]

    Skupština se Srpske Književne Zadruge sastaje redovno svake godine o Đurđevu dne. Na skupštinu dolaze i odlučuju članovi dobrotvori i osnivači. Uprava je dužna objaviti saziv skupštine da dvadeset dana ranije.

    20.[uredi]

    Na skupštini se vrše ovi poslovi: uprava podnosi izveštaj o svom književnom radu i imovnom strana VII društvenom stanju za minulu godinu zajedno sa izveštajem ranije izabranih pregledača; biraju se dva člana za pregled društvenih računa u tekućoj godini; popunjuje se uprava; biraju se na predlog uprave društveni poverenici za članove dobrotvore; odlučuje se o izmeni ovih pravila na predlog uprave ili pedeset članova dobrotvora i osnivača; odlučuje se o podnesenim predlozima.

    21.[uredi]

    Predlozi za skupštinu redovno se podnose upravi trideset dana pre skupštine, i uprava ih na dnevni red stavlja. Prepo ovog pravila na samoj skupštini učinjeni predlozi primiće se na pretres samo onda, ako tako odluči dve trećine prisutnih članova. Predlozi za promenu pravila objavljuju se u dnevnom redu u celini.

    22.[uredi]

    Društvena je računska godina od prvog januara do trideset prvog dekembra.

    Uprava će propisati za svoj rad poslovnik i odrediti poslovne dužnosti svojim članovima, odsecima i društvenim poverenicima, a tako isto i stalnu ili privremenu godišnju nagradu tajniku.

    23.[uredi]

    Ako bi se Srpska Književna Zadruga rasturila, njeno se imanje poverava na čuvanje Srpskoj Kraljevskoj Akademiji, a ona će biti dužna predati ga onom društvu, koje bude radilo na zadatku, na kome je Srpska Književna Zadruga radila.

    24.[uredi]

    Potpisatih sedamnaest osnovalaca objaviće ova pravila po propisima čl. 37 zakona o javnim zborovima i udruženjima, i započeće kupiti Srpsku strana VIII Književnu Zadrugu po njenim pravilima. Oni će, po istim pravilima, vršiti dužnost uprave do prve redovne skupštine.

    U Beogradu, šesnaestog aprila 1892 god.

    Osnovaoci:[uredi]

    Andra Gavrilović, d-r V. Bakić, Dan. A. Živaljević, Živ. Živanović, d-r Jovan Jovanović-Zmaj, Jovan Đorđević, Lj. Kovačevvć, Ljubomir Jovanović, Ljub. Stojanović, M. Đ. Milićević; d-r M. Jovanović-Batut, d-r Milan Jovanović, P. P. Đorđević, Svet. Vulović Svet. Nikolajević Stojan Novaković, Uroš Blagojević.

    Da su na današnjoj Drugoj godišnjoj skupštini osnovna pravila Srpske Književne Zadruge ovako izmenjena i dopunjena u čl. 8, 9, 12, 17 i 29, kao što su ova pravila, tvrde

    22 novembra 1895 god.
    u Beogradu.

    Predsednik Srpske Književne Zadruge Lj. Kovačević

    Tajnik H. Lider

    Potpredsednik P. P. Đorđević

    Blagajnik U. Blagojević

    Članovi: Živ. Živanović d-r J. Jovanović d-r M. Jovanović-Batut Ljub. Stojanović Ljubomir Jovanović Andra Gavrilović