Izborni red

Izvor: Викизворник
Radovi u toku!

Jedan marljivi korisnik upravo radi na ovoj stranici. Mole se ostali korisnici da dopuste da završi sa radom.
Koristite stranicu za razgovor ako imate komentare i pitanja u vezi sa ovom stranicom. Hvala na strpljenju.
Kada radovi budu završeni, ovaj šablon će biti uklonjen


Napomene:

Ovaj šablon ne važi ukoliko je prošlo tri dana od poslednje izmene na stranici.
Jedan korisnik sme ovim šablonom da obeleži najviše pet stranica istovremeno.


Izborni red.

I. O pravu biranja i o pravu izbora.[uredi]

Član § 1.

Pravo biranja imaju svi bosansko-hercegovački pripadnici muškog spola, koji su na dan izbora navršili 24. godinu, samovlasni su i koji u zemlji stalno stanuju barem od jedne godine dana amo; nadalje pod istim uslovima svi oni austrijski ili ugarski državljani, koji su namješteni kao zemaljski činovnici ili učitelji u građanskoj upravnoj službi Bosne i Hercegovine, ili koji stoje u službi bosansko-hercegovačkih zemaljskih željeznica, ili napokon, koji imaju pravo biranja u kojoj općini ovih zemalja.

Pod istim uslovima kao i muški zemaljski pripadnici i austrijski ili ugarski državljani imaju pravo biranja u 1. izbornim razredu I. kurije žene, ako ispune uvjet postavljen u § 6. a).

Muški birači mogu vršiti pravo biranja samo lično, žene u slučaju § 6. a) samo po punovlasnicima, koji imaju u istoj kuriji pravo biranja.

Član § 2.

Nemaju prava biranja sva ona lica, nad čijim je imanjem proglašen stečaj, za vrijeme dok traje krida.

Vojnička lica, koja aktivno služe, izuzevši vojničke činovnika, ne mogu birati.

Član § 3.

Nemaju prava biranja:

    a) lica, koja su i istrazi radi zločinstva ili radi prestupka počinjenoga iz pohlepe na dobitak, dok traje istraga;

    b) lica, koja su osuđena radi zločinstva ili radi prestupka počinjenoga iz pohlepe na dobitak, dok traju s osudom skopčane pravne pošljedice.

Član § 4.

U saboru mogu biti izabrana lica muškoga spola, koja imaju pravo birati, a navršila su 30. godinu i potpuno uživaju građanska prava. Izuzeti su: činovnici i namještenici, koji aktivno služe u građanskoj upravnoj službi Bosne i Hercegovine, kao i kod bosansko-hercegovačkih zemaljski željeznica, nadalje učitelji i namještenici na javnim školama.

Član § 5.

Od svih 72 poslanika, koje valja birati, zapada:

    I. kuriji 18,

    II. ,, 20,

    III. ,, 34.

U I. kuriji, kao i u II. i III. kuriji zajedno, podijeliće se mandati na tri glavne vjeroispovjeti prema srazmjernome broju statistike pučanstva tako, da će zapasti I. kuriji:

    katolicima 4 mandata,

    muslimanima 6 mandata,

    srpsko-pravoslavnima 8 mandata,

u II. i III. kuriji:

    katolicima 12 mandata,

    muslimanima 18 mandata,

    srpsko-pravoslavnima 23 mandata.

Osima toga zapada jevrejima u II. kuriji 1 mandat.

Član § 6.

U I. kuriji imaju pravo biranja

    a) u prvom izbornom razredu:

Svi muslimanski posjednici zemlje, koji plaćaju zemljarine barem 140 K.

Posjednici zemlje druge vjeroispovjesti, koji plaćaju zemljarine barem 140 K, stoji od volje, da biraju u 1. izbornom razredu ili pak u onome izbornome tijelu 2. izbornoga razreda, kojemu pripadaju po svojoj vjeroispovjesti;

    b) u 2. izbornom razredu:

Sva ona lica, koja plaćaju barem 500 K izravnih poreza, izuzevši točarinsku porezu;

oni, koji su svršili koju visoku školu u austro-ugarskoj monarhiji i koji drugi njoj ravni naučni zavod u austro-ugarskoj monarhiji;

lica duhovnog staleža svih zakonom priznatih vjeroispovjesti;

svi aktivni činovnici, koju u građanskoj upravnoj službi Bosne i Hercegovine stoje kao i umirovljeni zemaljski činovnici i učitelji te zemaljski željeznički činovnici i vojnički činovnici;

konačno oficiri u miru.

Ako porezne iznose pomenute pod a) i b) plaća zajednički više suvlasnika, tada može na osnovi toga paragrafa da bira samo onaj suvlasnik, kojega drugi suvlasnici na to ovlaste.

Član § 7.

II. kuriji sastavljaju svi stanovnici gradova — to jest onih mjesta, koja imaju gradski štatut ili se upravljaju po zakonu od 21. marta 1907., Glasnik zakona VII/17, dotično po naredbi zemaljske vlade br. 9003/I. od g. 1897., odobrenoj Previšnjim rješenjem od 12. januara 1897. — koji imaju pravo birati, a ne pripadaju I. kuriji.

Član § 8.

Oni, koji imaju pravo birati i stanuju u seoskim općinama, a ne pripadaju I. kuriji, jesu birači III. kurije.

Član § 9.

Za izbor poslanik 1. izbornog razreda I. kurije sastavlja sva zemlja jedan muslimanski izborni kotar, dok za izbor poslanika 2. izbornog razreda I. kurije sastavlja sva zemlja jedan izborni kotar za svaku od triju vjeroispovijesti. Svaki birač I. kurije treba da imenuje toliko kandidata, koliko je broj mandata, koliki je broj mandata u dotičnome izbornom kotaru.

Za izbor poslanika II. i III. kurije razdijeliće se sva zemlja u vjerske izborne kotare, od kojih će birati svaki po jednoga poslanika.

Kako su mandati svih triju kurija razdijeljeni po svoj zemlji u vjerske izborne kotare, vidi se iz tabličnoga dodatka, priloženog ovome izbornom redu.

Niko ne može vršiti svoga prava biranja u više, nego u jednoj kuriji.

Član § 10.

Svaki je birač vlastan birati i lica koje druge vjeroispovijesti i koje druge kurije, nego joj sam pripada.

Član § 11.

Pripadnici onih vjeroispovijesti, kojima nije dan samostalni mandat u saboru radi malenoga broj njihovih priznavalaca, vlasni su, da u svome prebivalištu, već prema tome kojoj kuriji pripadaju, biraju u jednome od vjerskih izbornih tijela dotične kutije.

II. O izbornim kotarima, izbornim tijelima i o biralištima.[uredi]

Član § 12.

Birači I. kurije biraju u glavnome mjestu onoga političkoga kotara, gdje im je redovno prebivalište i to odijeljeno po izbornim dvjema razredima, pomenutim u § 6.