Zakon o privrednim društvima (Republika Srpska)/III

Izvor: Викизворник


ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA


Dio treći
DOBROVOLjNA LIKVIDACIJA, POVEZIVANjE I REORGANIZACIJA PRIVREDNOG DRUŠTVA

I DOBROVOLjNA LIKVIDACIJA[uredi]

1. Pojam i pokretanje postupka[uredi]

Pojam

Član 338.

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva sprovodi se u skladu sa ovim zakonom kada društvo ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza, a naročito:

a) ako prestanu da postoje prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti,
b) istekom vremena za koje je osnovano i
v) ako tako odluče ortaci, članovi ili akcionari.


Odluka

Član 339.

(1) Likvidacija privrednog društva sprovodi se odlukom ortaka, članova ili akcionara, i to:

a) u slučaju ortačkog društva, jednoglasnom odlukom svih ortaka, ako osnivačkim aktom društva nije određeno odlučivanje većinom glasova,
b) u slučaju komanditnog društva, jednoglasnom odlukom svih komplementara, ako osnivačkim aktom društva nije određeno odlučivanje većinom glasova,
v) u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, odlukom koju donosi skupština članova društva u skladu sa članom 141. stav 2. ovog zakona i
g) u slučaju akcionarskog društva, odlukom koju donosi skupština akcionara društva, kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.

(2) Odredbe ovog zakona, osnivačkog akta, ugovora ortaka ili članova društva i statuta akcionarskog društva koje se odnose na obavještavanje i postupak odlučivanja primjenjuju se i na odlučivanje o likvidaciji društva.


Registracija i objavljivanje

Član 340.

Odluka o pokretanju postupka likvidacije privrednog društva registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

2. Likvidacija i povjerioci[uredi]

Individualno obavještenje poznatim povjeriocima

Član 341.

(1) Privredno društvo dostavlja poznatim povjeriocima pisano obavještenje sa kopijom registracione prijave o pokretanju postupka prestanka društva likvidacijom.

(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži naročito:

a) poštansku adresu gdje se upućuje prijava potraživanja povjerilaca,
b) rok u kome privredno društvo u likvidaciji mora primiti prijavu, koji ne može biti kraći od 120 dana od dana dostavljanja pisanog obavještenja i
v) upozorenje da će potraživanje biti prekludirano ako prijava potraživanja ne bude podnesena u određenom roku.

(3) Potraživanje protiv privrednog društva u likvidaciji je prekludirano ako nije prijavljeno privrednom društvu u likvidaciji u roku iz stava 2. tačka b) ovog člana ili ako povjerilac čije je potraživanje osporeno od društva u likvidaciji ne pokrene postupak pred sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke o osporavanju potraživanja.

(4) Potraživanje iz stava 3. ovog člana ne obuhvata potraživanje koje je nastalo nakon nastupanja dejstva odluke o likvidaciji privrednog društva.


Objava obavještenja svim povjeriocima

Član 342.

(1) Privredno društvo u likvidaciji objavljuje obavještenje o odluci o likvidaciji u skladu sa članom 340. ovog zakona.

(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana mora da:

a) bude objavljeno najmanje tri puta u vremenskim razmacima ne manjim od 15 dana niti dužim od 30 dana,
b) sadrži pozivanje na odredbe ovog člana,
v) sadrži poštansku adresu gdje se šalje prijava potraživanja od povjerioca i
g) sadrži upozorenje da će potraživanje biti prekludirano ako ga povjerilac ne prijavi, odnosno ne pokrene sudski postupak u skladu sa ovim zakonom.

(3) Potraživanja povjerilaca biće prekludirana:

a) ako se ne prijave u roku od 30 dana od dana objavljivanja posljednjeg obavještenja iz stava 2. tačka a) ovog člana i
b) ako potraživanje bude osporeno a povjerioci ne pokrenu postupak pred nadležnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja o osporavanju tih potraživanja.

3. Status društva i likvidacioni upravnik[uredi]

Status društva za vrijeme likvidacije

Član 343.

(1) Privredno društvo ne može preduzimati nove poslove, već samo poslove u vezi sa sprovođenjem likvidacionog postupka kao što su prodaja imovine, plaćanje povjerilaca, naplata potraživanja i druge poslove nužne za likvidaciju društva.

(2) U postupku likvidacije privrednog društva ne plaćaju se dividende niti se imovina društva raspodjeljuje ortacima, članovima ili akcionarima prije plaćanja svih potraživanja povjerilaca.


Likvidacioni upravnici

Član 344.

(1) U postupku likvidacije djelatnosti, poslove privrednog društva vode lica koja su imala ista ovlašćenja i prije likvidacije, ako društvo ne izabere drugo lice ili lica.

(2) Lice ili lica koja imaju ovlašćenja u postupku likvidacije privrednog društva zovu se likvidacioni upravnici.

(3) Na zahtjev bilo kog lica iz stava 1. ovog člana sud može iz opravdanih razloga imenovati drugog likvidacionog upravnika radi zamjene likvidacionog upravnika izabranog od društva ili radi zajedničkog postupanja sa njima.


Razrješenje likvidacionog upravnika

Član 345.

Likvidacioni upravnik može biti razriješen na isti način na koji je izabran, odnosno imenovan.


Registracija i objavljivanje izbora, imenovanja i razrješenja likvidacionog upravnika

Član 346.

Izbor, određivanje (imenovanje) ili razrješenje likvidacionog upravnika registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.


Poslovi likvidacionog upravnika

Član 347.

(1) Likvidacioni upravnik privrednog društva završava tekuće poslovanje društva, naplaćuje potraživanja, izmiruje obaveze i unovčava imovinu društva.

(2) U okviru svojih ovlašćenja likvidacioni upravnik privrednog društva odgovoran je za vođenje poslova društva.

(3) Likvidacioni upravnik zastupa privredno društvo u likvidaciji.

4. Likvidacioni bilansi[uredi]

Likvidacioni bilans stanja i finansijski izvještaji

Član 348.

(1) Likvidacioni upravnik privrednog društva sastavlja bilans stanja najkasnije 60 dana po otvaranju postupka likvidacije (početni likvidacioni bilans stanja) i podnosi ga ortacima ili komplementarima, ili skupštini članova ili akcionara na usvajanje. U bilansu stanja navodi se stanje aktive i pasive društva, neophodne radnje za sprovođenje likvidacije i vrijeme potrebno za završetak likvidacije.

(2) Sva imovina privrednog društva uključuje se u bilans stanja iz stava 1. ovog člana po njenoj tržišnoj cijeni ili procijenjenoj vrijednosti.

(3) Likvidacioni upravnik privrednog društva podnosi privremeni izvještaj o svojim radnjama, sa obrazloženjem razloga zbog kojih se likvidacija nastavlja a nije završena, kao i finansijski izvještaj, po isteku svake poslovne godine u roku koji je propisan Zakonom o računovodstvu i reviziji.


Obustava likvidacije i sprovođenje stečaja

Član 349.

(1) Ako likvidacioni upravnik utvrdi da imovina privrednog društva nije dovoljna za to da se podmire sva potraživanja povjerilaca, dužan je da odmah obustavi postupak likvidacije i pokrene postupak stečaja.

(2) Ako je likvidacija obustavljena u skladu sa stavom 1. ovog člana, likvidacioni upravnik o tome izvještava sudski registar radi registracije i objavljivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.


Izvještaj o sprovođenju likvidacije i prijedlog za diobu likvidacionog ostatka

Član 350.

(1) Nakon podmirenja dugova privrednog društva, likvidacioni upravnik sastavlja izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, završni likvidacioni bilans i prijedlog o podjeli likvidacionog ostatka društva.

(2) Završni likvidacioni bilans stanja privrednog društva sadrži prikaz izvora priliva i njihovu upotrebu, spisak imovine koja je otuđena i prilive koji su tako ostvareni, izjašnjenje da li postoje još neka pitanja koja treba rješavati i prijedlog njihovog rješavanja, iznos troškova likvidacije i naknade likvidacionom upravniku.

(3) Izvještaj i završni likvidacioni bilans privrednog društva usvajaju ortaci, odnosno skupština članova ili akcionara, ako u odluci o pokretanju postupka likvidacije ili u odluci nadležnog suda nije drukčije određeno.

5. Isplate vlasnicima vlasničkih udjela i okončanje likvidacije[uredi]

Isplate ortacima, članovima ili akcionarima

Član 351.

(1) Imovina privrednog društva u likvidaciji koja preostane nakon izmirenja potraživanja povjerilaca i drugih potraživanja raspodjeljuje likvidacioni upravnik, ortacima, članovima i akcionarima.

(2) Ako osnivačkim aktom, ugovorom članova, ugovorom ortaka, statutom društva ili odlukom nadležnog suda nije drukčije određeno, raspodjela iz stava 1. ovog člana vrši se u skladu sa pravilima prioriteta, i to:

a) za plaćanje ortaka, članova ili akcionara sa povlašćenim akcijama koji imaju pravo prioriteta na plaćanje u likvidaciji u skladu sa osnivačkim aktom, ugovorom ortaka, članova ili akcionara društva i
b) za plaćanje ortacima (u slučaju ortačkog društva ili komanditnog društva), članovima (u slučaju društva s ograničenom odgovornošću) srazmjerno udjelima u društvu i akcionarima (u slučaju akcionarskog društva) srazmjerno posjedovanim akcijama u društvu.

(3) Komanditori komanditnog društva, članovi društva s ograničenom odgovornošću i akcionari akcionarskog društva koji su primili isplate u dobroj vjeri nakon što je privredno društvo u likvidaciji postupilo u svemu u skladu sa postupkom iz člana 341. i/ili člana 342. obavezni su na vraćanje primljenog ako je to potrebno za namirenje povjerilaca društva.

(4) U slučaju spora u vezi sa raspodjelom imovine društva u likvidaciji ortacima, članovima ili akcionarima društva, likvidacioni upravnik odgađa raspodjelu do konačnog rješenja spora, osim ako odlukom suda nije drugačije određeno.


Naknada likvidacionom upravniku

Član 352.

(1) Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se primjereno nadoknade troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije, kao i na isplatu naknade za rad. Visinu troškova i naknade za rad određuju ortaci, odnosno skupština članova ili akcionara, a u slučaju spora – sud.

(2) U pogledu potraživanja iz stava 1. ovog člana likvidacioni upravnik smatra se povjeriocem društva u likvidaciji.

(3) Troškovi i naknade za rad likvidacionog upravnika plaćaju se za vrijeme trajanja likvidacije, ako to ne utiče na podmirenje obaveza prema povjeriocima društva.


Okončanje likvidacije

Član 353.

(1) Nakon okončanja postupka likvidacije privrednog društva i odobrenja finansijskog izvještaja sastavljenog sa danom završetka likvidacije i izvještaja o sprovođenju likvidacije od ortaka, komplementara, odnosno skupštine članova ili akcionara, likvidacioni upravnik bez odgađanja dostavlja ove izvještaje i odgovarajuće odluke u sjedište društva i registar, zajedno sa zahtjevom da društvo bude brisano iz registra u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(2) Ako se nakon okončanja postupka likvidacije privrednog društva ortaci ili komplementari ne sastanu ili se sjednica skupštine članova društva ili akcionara zbog nedostatka kvoruma ne održi, likvidacioni upravnik završava postupak u skladu sa stavom 1. ovog člana i bez odobrenja finansijskog izvještaja i izvještaja o sprovođenju postupka likvidacije od ortaka ili komplementara ili skupštine članova, odnosno akcionara.

(3) Poslovne knjige i dokumenta privrednog društva koje je prestalo likvidacijom čuvaju se u skladu sa propisima kojima se uređuje arhivska građa.

(4) Podatak o tome kod koga se čuvaju poslovne knjige i dokumentacija privrednog društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(5) Zainteresovana lica mogu pregledati knjige i dokumenta društva koje je prestalo likvidacijom, koja se u skladu sa zakonom smatraju javnim i dostupnim.

(6) Ako se naknadno utvrdi da je potrebno sprovesti dalje radnje po okončanju likvidacije privrednog društva, sud na prijedlog lica koje za to ima pravni interes, ponovo imenuje ranijeg ili novog likvidacionog upravnika.


Odgovornost likvidacionog upravnika za štetu

Član 354.

(1) Likvidacioni upravnik odgovara ortacima, članovima i akcionarima privrednog društva kao i povjeriocima privrednog društva za štetu koju im prouzrokuje u izvršenju svojih dužnosti, u skladu sa čl. 32. do 34. i čl. 36. i 37. ovog zakona.

(2) Likvidacioni upravnik ne odgovara povjeriocima, kao ni ortacima, članovima društva ili akcionarima za bilo kakve gubitke privrednog društva, obaveze ili smanjenja vrijednosti imovine koja su nastala kao rezultat donošenja savjesnih i razumnih poslovnih odluka u vezi sa sprovođenjem postupka likvidacije privrednog društva.

(3) Zahtjevi po osnovu odgovornosti likvidacionog upravnika za štetu iz stava 1. ovog člana zastarijevaju u roku od jedne godine od dana brisanja privrednog društva iz sudskog registra.

(4) Ako je više likvidacionih upravnika odgovorno za istu štetu, oni odgovaraju solidarno.


Odgovornost ortaka, članova i akcionara po okončanju likvidacije

Član 355.

(1) Ortaci ortačkog društva i komplementari komanditnog društva za eventualno neizmirene obaveze iz društava u likvidacionom postupku odgovaraju nakon okončanja tog postupka i brisanja društva iz sudskog registra solidarno.

(2) Komanditori komanditnog društva, članovi društva sa ograničenom odgovornošću i akcionari akcionarskog društva za eventualno neizmirene obaveze ovih društava u likvidacionom postupku, odgovaraju nakon okončanja tog postupka i brisanja društva iz sudskog registra solidarno do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.


Obavještenje poreskog organa

Član 356.

Registarski sud obavještava poreski organ o brisanju društva iz sudskog registra.

II POVEZIVANjE PRIVREDNIH DRUŠTAVA[uredi]

1. Povezana društva[uredi]

Pojam i vrste

Član 357.

(1) Povezana privredna društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se međusobno povezuju, i to:

a) učešćem u osnovnom kapitalu ili ortačkim udjelima (društva povezana kapitalom),
b) putem ugovora (društva povezana ugovorom) i
v) putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).

(2) Povezana privredna društva iz stava 1. ovog člana obuhvataju jedno matično (kontrolno) i jedno ili više zavisnih (podređenih) društava.

(3) Povezana privredna društva (putem kapitala, ugovora, mješovita) organizuju se kao koncern, holding, grupa društava ili drugi oblik organizovanja u skladu sa ovim zakonom.

(4) Povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao koncern kada matično društvo ima za pretežnu djelatnost neku poslovnu djelatnost pored djelatnosti upravljanja zavisnim društvima.

(5) Povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao holding kada matično društvo ima isključivo djelatnost upravljanja i finansiranja zavisnim društvima.

(6) Povezana privredna društva u smislu ovog zakona organizuju se kao grupa društava kada matično društvo obavlja djelatnosti iz st. 4. i 5. ovog člana.

(7) Privredna društva mogu se povezivati ugovorom i u druge oblike udruživanja (konzorcijum, klaster, poslovna unija, poslovni sistem, pul i dr.), da bi olakšala i promovisala obavljanje privrednih djelatnosti koje čine njihovu djelatnost, ali tako da članice iz toga ne ostvaruju dobit. Udruženje se može osnovati i bez osnovnog kapitala.

(8) Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije.


Kontrolno učešće u kapitalu

Član 358.

(1) Kontrolni član društva s ograničenom odgovornošću ili kontrolni akcionar akcionarskog društva u smislu ovog zakona jeste lice koje samo ili sa drugim licima koja sa njim djeluju zajedno (zajedničko djelovanje):

a) ima više od 50 % glasačkih prava u privrednom društvu na osnovu običnih akcija (većinsko učešće) i
b) na drugi način vrši kontrolni uticaj nad upravljanjem i vođenjem poslova privrednog društva na osnovu svog svojstva člana ili akcionara (ili na osnovu zaključenog ugovora u skladu sa ovim zakonom).

(2) Lice koje samo ili sa jednim ili više drugih lica ima više od 20 % glasova u skupštini privrednog društva ima značajno učešće u smislu ovog zakona.


Zajedničko djelovanje

Član 359.

(1) Zajedničko djelovanje, u smislu ovog zakona, jeste:

a) akt dva ili više lica preduzet na osnovu međusobnog sporazuma radi sticanja, ustupanja ili izvršenja glasačkih prava u određenom društvu i
b) korišćenje glasačkih prava radi izvršenja zajedničkog uticaja na upravljanje, poslovne operacije tog lica, na izbor statutarnih organa tog lica (ili većine njegovih članova) ili vršenje tog uticaja na drugi način.

(2) Lica koja u smislu stava 1. ovog člana djeluju zajedno su:

a) pravno lice i njegov organ upravljanja ili član tog organa, lica koja su direktno potčinjena upravnom odboru ili izvršnom odboru tog pravnog lica i zastupnici i likvidacioni upravnici tog društva ili povezana lica sa njima u smislu ovog zakona i
b) lica koja čine povezana društva u smislu ovog zakona.

(3) Lica koja u smislu stava 1. ovog člana djeluju zajedno su:

a) društvo sa ograničenom odgovornošću i njegovi članovi ili samo njegovi članovi,
b) ortačko društvo i njegovi ortaci ili samo njegovi ortaci,
v) komanditno društvo i njegovi komplementari ili svi njegovi ortaci,
g) povezana lica u smislu ovog zakona i
d) druga društva i drugi oblici organizovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje njihov pravni položaj.

2. Posebna pravila za društva povezana kapitalom[uredi]

Obavještavanje zavisnog društva

Član 360.

(1) Privredno društvo ili drugo lice koje postaje ili prestaje biti kontrolni član ili kontrolni akcionar drugog društva u smislu ovog zakona dužno je da obavijesti o tome to društvo, Komisiju za hartije od vrijednosti i organ koji je odgovoran za zaštitu konkurencije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije.

(2) Obaveza društva ili drugog lica iz stava 1. ovog člana postoji i u drugim situacijama u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.


Isticanje u poslovnom imenu

Član 361.

Zavisno društvo u svom poslovnom imenu, memorandumu i drugim poslovnim dokumentima ističe i poslovno ime matičnog društva.


Odgovornost matičnog društva i direktora

Član 362.

(1) Na odgovornost matičnog društva zavisnom društvu primjenjuje se čl. 32. do 34. i čl. 36. i 37. ovog zakona.

(2) Direktori matičnog društva odgovorni su zavisnom društvu u skladu sa čl. 32. do 34. i čl. 36. i 37. ovog zakona.


Obaveza izrade konsolidovanog godišnjeg izvještaja i izvještaj članovima i akcionarima zavisnog društva

Član 363.

(1) Upravni odbor matičnog društva sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje ima zavisna društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili izvan nje, mora godišnjoj skupštini akcionara ili članova društva podnijeti konsolidovani godišnji izvještaj društva, ako su jedno ili više njegovih zavisnih društava društva kapitala.

(2) U konsolidovanom godišnjem izvještaju društva mora se konkretno prikazati najmanje razvoj i rezultat poslovanja i finansijsko stanje društava uključenih u konsolidaciju posmatranih kao cjelina, uz opis glavnih rizika kojima su izložena. Ovaj izvještaj mora da sadrži analizu razvoja, rezultata poslovanja i finansijskog položaja društava uključenih u konsolidaciju posmatranih kao cjelina u skladu sa obimom i složenošću njihovog poslovanja. U cilju boljeg razumijevanja razvoja, rezultata poslovanja i finansijskog položaja društva, analiza mora uključiti finansijske i druge pokazatelje koji se odnose na pojedine poslove uključujući i obavještenje o zaštiti okoline i o radnicima, te dodatno objasniti pojedine iznose navedene u konsolidovanim godišnjim finansijskim izvještajima.

(3) Konsolidovani godišnji izvještaj sadrži:

a) sve važnije poslovne događaje između društava nakon isteka poslovne godine za koju se izvještava,
b) očekivani razvoj tih društava posmatrano kao cjelina,
v) aktivnosti društava na razvoju u budućnosti,
g) podatke o broju i nominalnom iznosu svih akcija u imovini matičnog društva, u imovini zavisnog društva ili kod lica koje djeluje u svoje ime, a za račun tih društava,
d) podatke o korišćenju finansijskih instrumenata, te podatke bitne za procjenu stanja imovine društava, njihovih obaveza, finansijskog položaja, dobiti i gubitka, način upravljanja finansijskim rizicima i politikama, uključujući i politiku preduzimanja mjera zaštite od gubitka i
đ) opis glavnih obilježja unutrašnjeg nadzora povezanih društava i sistem upravljanja rizicima u odnosu na postupak pripremanja i sačinjavanja konsolidovanih finansijskih izvještaja kada se sa hartijama od vrijednosti nekog od tih društava trguje na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu.

(4) Izvještaj iz stava 1. ovog člana mora biti objavljen na berzi ili na internet stranici matičnog društva.

(5) Upravni odbor zavisnog društva dužan je da za godišnju skupštinu akcionara ili članova društva pripremi pisani izvještaj o odnosima sa ostalim članicama društava povezanih kapitalom u prethodnoj poslovnoj godini kao sastavni dio izvještaja o poslovanju društva.

(6) Ako je nezavisna revizija finansijskih izvještaja zavisnog društva po zakonu kojim se uređuje računovodstvo i revizija obavezna, to važi i za nezavisnu reviziju izvještaja njegovog upravnog odbora o odnosima društva sa drugim članicama društava povezanih kapitalom.

(7) Članovi ili akcionari društava povezanih kapitalom u smislu ovog zakona moraju imati cjelovitu informaciju o strukturi grupe, sistemu upravljanja, licima koja upravljaju grupom, poslovima koji se obavljaju unutar grupe, kao i o principima rješavanja sukoba interesa pojedinog društva i drugih povezanih društava.

3. Pravila za društva povezana posebnim ugovorom[uredi]

Ugovor o posebnim odnosima matičnog i zavisnog društva i prenosu dobiti

Član 364.

(1) Ako matično i zavisno društvo zaključe ugovor o posebnim odnosima koji obuhvataju upravljanje u zavisnom društvu od matičnog društva ili o prenosu dobiti zavisnog društva matičnom društvu, matično društvo odgovora za štetu koju prouzrokuje zavisnom društvu neizvršenjem ili nepravilnim izvršenjem zaključenog ugovora u skladu sa ovim zakonom.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana registruje se u sudskom registru u kome je registrovano zavisno društvo i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(3) Ugovor iz stava 1. ovog člana postaje punovažan registracijom i objavljivanjem te registracije u skladu sa ovim zakonom.


Sadržina ugovora i primjena

Član 365.

(1) Ugovor iz člana 364. ovog zakona, sačinjava se u pisanoj formi, i sadrži naročito: prava i obaveze matičnog društva; mjere zaštite zavisnog društva; obim prenosa dobiti i kompenzacije zavisnom društvu; pokrivanje gubitaka zavisnog društva od matičnog društva; zaštitu ostalih akcionara ili članova zavisnog društva; kao i mjere zaštite povjerilaca zavisnog društva po prestanku ugovora.

(2) Na odgovornost matičnog društva za naknadu prouzrokovane štete zavisnom društvu, kao i na tu odgovornost direktora matičnog društva i zavisnog društva i lica koja sa njima djeluju zajedno, primjenjuje se član 362. ovog zakona, što ne ograničava i ne isključuje druga pravna sredstva za zaštitu od povrede ugovora u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.


Odobrenje ugovora o posebnim odnosima matičnog i zavisnog društva i prenosu dobiti

Član 366.

(1) Ugovor iz člana 364. ovog zakona usvajaju skupštine matičnog i svih zavisnih društava kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako je ugovorna strana ortačko ili komanditno društvo, sa ugovorom moraju da se saglase svi ortaci sa neograničenom odgovornošću, osim ako je osnivačkim aktom ili ugovorom ortaka drukčije određeno.

(3) Svakom akcionaru ili članu društva mora biti ostavljeno dovoljno vremena prije skupštine akcionara ili članova društva ili tokom sjednice da u prostorijama društva izvrše:

a) uvid u predloženi tekst ugovora i
b) uvid u druge značajne informacije u vezi sa ugovorom i informacije o poslovanju svih drugih društava koja su ugovorne strane.

(4) Primjerak zaključenog ugovora iz člana 364. ovog zakona prilaže se uz zapisnik sa sjednice skupštine društva.


Prestanak i registracija prestanka

Član 367.

(1) Ugovor iz člana 364. ovog zakona prestaje otkazom, istekom roka ili na drugi način u skladu sa tim ugovorom i zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi.

(2) Prestanak ugovora iz člana 364. ovog zakona registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

III REORGANIZACIJA PRIVREDNOG DRUŠTVA[uredi]

1. STATUSNE PROMJENE[uredi]

1.1. Osnovna načela[uredi]

Pojam reorganizacije

Član 368.

Pod reorganizacijom privrednog društva u smislu ovog zakona podrazumijeva se statusna promjena privrednog društva i promjena pravne forme privrednog društva.


Pojam statusne promjene

Član 369.

(1) Statusna promjena privrednog društva u smislu ovog zakona je spajanje, podjela i odvajanje.

(2) U statusnoj promjeni privrednog društva mogu se kombinovati statusne promjene spajanja i podjele ili statusne promjene spajanja i odvajanja.

(3) Odluka o statusnoj promjeni ne može se pobijati zbog utvrđene srazmjere zamjene akcija ili udjela u skladu sa ovim zakonom.

(4) Ako u statusnoj promjeni učestvuju privredna društva različite pravne forme, na statusnu promjenu primjenjuju se i odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme društva čija se pravna forma mijenja statusnom promjenom.

(5) Privredna društva ne mogu vršiti statusne promjene suprotno zakonu kojim se uređuje zaštita konkurencije.


Finansijski izvještaj

Član 370.

(1) Svako privredno društvo koje učestvuje u statusnoj promjeni sačinjava finansijski izvještaj (završni račun) prema stanju na dan spajanja, podjele i odvajanja u skladu sa zakonom. Na osnovu ovih finansijskih izvještaja sačinjava se početni bilans u skladu sa zakonom koji uređuje računovodstvo i reviziju, koji je osnov za upis statusne promjene.

(2) Prijava za registraciju statusne promjene podnosi se najkasnije u roku od osam mjeseci od dana promjene iz stava 1. ovog člana.


Statusne promjene u likvidaciji

Član 371.

Statusne promjene mogu se vršiti i ako je jedno ili više privrednih društava koja se spajaju ili dijele, u likvidaciji, pod uslovom da ta društva nisu počela sa podjelom imovine svojim akcionarima ili članovima i da donesu odluku o okončanju postupka likvidacije.

1.2. Vrste statusnih promjena[uredi]

Spajanje

Član 372.

(1) Spajanje privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:

a) spajanje uz pripajanje i
b) spajanje uz osnivanje.

(2) Spajanje uz pripajanje jeste statusna promjena kojom jedno društvo prestaje da postoji bez likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo pripajanjem) prenoseći drugom postojećem društvu cijelu svoju imovinu i obaveze (u daljem tekstu: društvo sticalac), u zamjenu za izdavanje akcija ili udjela akcionarima ili članovima društva prestalog spajanjem od društva sticaoca, a ako je potrebno i novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.

(3) Spajanje uz osnivanje jeste statusna promjena kojom dva ili više privrednih društava prestaju da postoje bez likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo spajanjem) prenoseći cijelu svoju imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje od novog društva (u daljem tekstu: novo društvo) akcija ili udjela akcionarima ili članovima prestalog društva i ako je potrebno, novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrednosti tako izdatih akcija.


Podjela

Član 373.

(1) Podjela privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:

a) podjela uz pripajanje,
b) podjela uz osnivanje i
v) podjela uz pripajanje i podjela uz osnivanje.

(2) Podjela uz pripajanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo prestaje da postoji bez likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo podjelom) prenoseći na dva ili više postojećih društava sa kojima se spaja uz pripajanje (u daljem tekstu: društva sticaoci) svu imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje akcija ili udjela društva sticaoca akcionarima ili članovima društva prestalog podjelom i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.

(3) Podjela uz osnivanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo prestaje da postoji bez likvidacije (u daljem tekstu: društvo prestalo podjelom) prenoseći na dva ili više novih društava koja se time osnivaju (u daljem tekstu: nova društva) ili prenoseći na dva ili više društava koja se spajaju sa do tada postojećim društvom u nova društva svu imovinu i obaveze u zamjenu za izdavanje akcija ili udjela novih društava akcionarima ili članovima društva prestalog podjelom i ako je potrebno, novčanu doplatu koja ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.


Odvajanje

Član 374.

(1) Odvajanje privrednog društva u smislu ovog zakona jeste:

a) odvajanje uz pripajanje,
b) odvajanje uz osnivanje i
v) odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje.

(2) Odvajanje uz pripajanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo djeljenik prenosi jedan ili više dijelova svoje imovine i pripadajući dio obaveza (u daljem tekstu: društvo dijeljenik) na jedno ili više postojećih društava pri čemu to društvo ostaje da postoji kao pravno lice (u daljem tekstu: društva sticaoci), a svi ili dio njegovih akcionara, odnosno članova, uz očuvanje principa ravnopravnosti, postaju akcionari odnosno članovi društva sticaoca uz zamjenu akcija/udjela akcionarima ili članovima društva dijeljenika (i za taj iznos smanjenja njegovog osnovnog kapitala bez primjene odredaba ovog zakona o smanjenju tog kapitala u redovnom postupku) za akcije/udjele društva sticaoca i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.

(3) Odvajanje uz osnivanje jeste statusna promjena kojom privredno društvo dijeljenik prenosi jedan ili više dijelova svoje imovine i pripadajući dio obaveza na jedno ili više time novoosnovanih društava ili na jedno ili više društava sa kojima se spaja u novoosnovano društvo (u daljem tekstu: novo društvo), uz zamjenu akcija/udjela društva djeljenika (i za taj iznos smanjenja njegovog osnovnog kapitala bez primjene odredaba ovog zakona o smanjenju tog kapitala u redovnom postupku) za izdavanje akcija ili udjela novih društava koja se time osnivaju akcionarima ili članovima društva dijeljenika i ako je potrebno, novčano plaćanje koje ne prelazi 10 % nominalne vrijednosti tako izdatih akcija.

(4) Na odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno primjenjuju se odredbe ovog zakona o podjeli uz pripajanje i podjeli uz osnivanje.

1.3. Spajanje uz pripajanje akcionarskih društava u redovnom postupku[uredi]

1.3.1. Priprema[uredi]

Ugovor o spajanju uz pripajanje

Član 375.

(1) Upravni odbori akcionarskih društava pripremaju nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje u pisanoj formi.

(2) Ugovor o spajanju uz pripajanje sadrži podatke o:

a) vrsti, poslovnom imenu društva, sjedištu i adresi svakog društva prestalog pripajanjem i društava sticaoca,
b) srazmjeri zamjene akcija i iznosu bilo kog novčanog plaćanja,
v) tačnom opisu načina dodjele akcija akcionarima društva prestalog pripajanjem pri njihovoj zamjeni,
g) danu od kog se smatra da su poslovi društva prestalog pripajanjem preduzeti za račun društva sticaoca (dan obračuna pripajanja),
d) posebnim pravima koja društvo sticalac daje imaocima akcija za koje su vezana posebna prava i imaocima drugih hartija od vrijednosti koje je izdalo društvo prestalo pripajanjem ili o predloženim mjerama u vezi sa tim,
đ) pravima datim direktoru ili članu upravnog odbora bilo kog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje i
e) druge podatke koje sadrži osnivački akt društva u skladu sa ovim zakonom.

(3) Sastavni dio ugovora iz stava 1. ovog člana su i prijedlog izmjena osnivačkog akta i prijedlog statuta društva sticaoca nakon spajanja pripajanjem.


Izvještaj upravnog odbora

Član 376.

(1) Upravni odbor svakog od društava učesnika u spajanju uz pripajanje sačinjava detaljan pisani izvještaj sa objašnjenjem ugovora o spajanju uz pripajanje, analizom rentabilnosti i tržišnog položaja oba učesnika i sa ukazivanjem na zakonske i ekonomske osnove za spajanje uz pripajanje i objašnjenjem srazmjere zamjene akcija.

(2) Izvještaj iz stava 1. ovog člana, ako je to potrebno, sadrži i opis posebnih teškoća koje su nastale u procjeni imovine ili kapitala društava koja se spajaju uz pripajanje.

(3) Upravni odbor svakog od društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje informiše skupštinu akcionara o značajnijim promjenama imovine i obaveza između dana potpisivanja ugovora o spajanju uz pripajanje i dana održavanja skupštine društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje.


Izvještaj nezavisnog revizora

Član 377.

(1) Ugovor o spajanju uz pripajanje i izvještaj upravnog odbora podliježu nezavisnoj reviziji jednog ili više nezavisnih revizora svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje koga imenuje nadležni sud u vanparničnom postupku po podnesenom zajedničkom prijedlogu upravnih odbora tih društava.

(2) Nezavisni revizor spajanja uz pripajanje sastavlja pisani izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje koji se podnosi društvima koja učestvuju u spajanju uz pripajanje najkasnije u roku od dva mjeseca od dana postavljenja i koji sadrži naročito:

a) obrazloženi prikaz svih važnih dijelova imovine i obaveza za društva koja učestvuju u ovoj statusnoj promjeni,
b) podatke o primijenjenom metodu procjene vrijednosti svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, radi utvrđivanja srazmjere zamjene akcija, koja je predložena u nacrtu ugovora o spajanju uz pripajanje, razloge zbog kojih je primijenjen taj metod i obrazloženje iz kojeg treba da se vidi da li je taj metod primjeren okolnostima tog slučaja i
v) podatke o posebnim teškoćama u procjeni vrijednosti društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, ako ih je bilo.

(3) Nezavisni revizor je ovlašćen da od svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje zatraži sve podatke i isprave potrebne za uspješno obavljanje nezavisne revizije, kao i da preduzme sve ostale radnje potrebne za provjeru istinitosti podataka i isprava dobijenih od tih društava, u skladu sa zakonom.


Izvještaj odbora za reviziju

Član 378.

Ako društva koja učestvuju u spajanju uz pripajanje imaju odbor za reviziju, izvještaj upravnog odbora i izvještaj revizora o ugovoru o spajanju uz pripajanje dostavlja se i odboru za reviziju koji o tim izvještajima sačinjava svoj pisani izvještaj.

1.3.2. Odlučivanje[uredi]

Objavljivanje ugovora

Član 379.

Nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje dostavlja se sudskom registru i objavljuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata i to za svako društvo koje prestaje spajanjem uz pripajanje i društvo sticaoca najkasnije 30 dana prije dana određenog za održavanje skupštine akcionara koja o njemu odlučuje.


Uvid u isprave

Član 380.

(1) Privredno društvo koje učestvuje u spajanju uz pripajanje dužno je da u prostorijama svog sjedišta omogući akcionarima, najkasnije 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara koja treba da odluči o spajanju uz pripajanje, uvid u isprave, i to u:

a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje,
b) izmjene osnivačkog akta i statuta društva sticaoca,
v) finansijske izvještaje svih društava koja se spajaju uz pripajanje u posljednje tri godine,
g) poseban računovodstveni izvještaj koji izražava stanje društva najviše 90 dana, prije dana u kojem je sačinjen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje, ako se posljednji finansijski izvještaj tog društva odnosi na poslovnu godinu koja se završila više od šest mjeseci prije sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje,
d) izvještaje upravnog odbora o spajanju uz pripajanje svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje ili njihov zajednički izvještaj i
đ) izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje svih društava koja učestvuju u tom postupku ili zajednički izvještaj o nezavisnoj reviziji.

(2) Poseban računovodstveni izvještaj iz stava 1. tačka g) ovog člana sastavlja se primjenom istog metoda i u istom obliku (izgledu) kao posljednji finansijski izvještaj.

(3) Procjene vrijednosti u posebnom računovodstvenom izvještaju mogu da se zasnivaju samo na promjenama u knjigovodstvu društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, u odnosu na stanje izraženo u posljednjem finansijskom izvještaju bez sprovođenja popisa sredstava i inventara.

(4) U posebnom računovodstvenom izvještaju iskazuju se knjigovodstvena smanjenja i povećanja vrijednosti sredstava do kojih je došlo u vremenu nakon posljednjeg finansijskog izvještaja, kao i značajnije promjene stvarne vrijednosti sredstava društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje, koja nisu izražena u knjigama.

(5) Društva koja učestvuju u spajanju uz pripajanje dužna su da svakom akcionaru, na njegov zahtjev, predaju besplatan prepis ili kopiju svake isprave iz stava 1. ovog člana u cjelini ili izvode iz njih.


Usvajanje ugovora odlukom skupštine

Član 381.

(1) Odluka o usvajanju ugovora o spajanju uz pripajanje donosi se na skupštini akcionara svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako u društvima koja učestvuju u spajanju uz pripajanje ima više klasa akcija, odluku o usvajanju ugovora o spajanju uz pripajanje donose i akcionari svake klase akcija čija su prava povrijeđena tom odlukom na glasanju grupe te klase u skladu sa stavom 1. ovog člana.

(3) Nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje usvajaju u istovjetnom tekstu skupštine svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje.

(4) Nakon što ga skupštine društava koje učestvuju u spajanju uz pripajanje usvoje, ugovor se notarski potvrđuje. Ugovor potpisuju ovlašćeni zastupnici društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje.

(5) Sa odlukom o odobrenju ugovora o spajanju uz pripajanje usvajaju se na isti način i sve potrebne izmjene osnivačkog akta i statuta društva sticaoca.

(6) Ugovor o spajanju uz pripajanje prilaže se uz zapisnik skupštine svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje.


Spajanje uz pripajanje bez odluke skupštine društva sticaoca

Član 382.

(1) Spajanje uz pripajanje može se vršiti na osnovu odluke upravnog odbora društva sticaoca, bez odluke njegove skupštine akcionara, pod uslovom da:

a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje bude objavljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata i to najkasnije 30 dana prije dana kada bi sjednica skupštine akcionara društva koje prestaje spajanjem uz pripajanje trebalo da bude održana,
b) akcionarima društva sticaoca u njegovom sjedištu bude omogućen uvid u nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje, finansijske izvještaje svih društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje u posljednje tri godine, poseban računovodstveni izvještaj za tekuću godinu, izvještaj upravnog odbora, izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje, najkasnije 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara društva koje prestaje pripajanjem na kojoj se odlučuje o spajanju uz pripajanje i
v) jedan ili više akcionara društva sticaoca sa najmanje 5 % učešća u njegovom osnovnom kapitalu ne zahtijeva održavanje skupštine akcionara tog društva radi odlučivanja o spajanju uz pripajanje u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva koje prestaje pripajanjem na kojoj je usvojen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje.

(2) Uslovi iz stava 1. ovog člana moraju se ispuniti kumulativno.

1.3.3. Sprovođenje spajanja uz pripajanje[uredi]

Povećanje kapitala

Član 383.

(1) Povećanje osnovnog kapitala društva sticaoca prilikom spajanja uz pripajanje sprovodi se u skladu sa odredbama ovog zakona o povećanju osnovnog kapitala akcionarskog društva novim ulozima, osim što se na dodjelu akcija tog društva akcionarima društava prestalih pripajanjem ne primjenjuju odredbe o:

a) zabrani povećanja osnovnog kapitala dok se upisani ulozi u cijelosti ne unesu u osnovni kapital,
b) uslovima za upis novih akcija, odobrenju Komisije za hartije od vrijednosti za emisiju akcija, javnoj ponudi, prospektu, dokazima da su uplaćeni novčani ulozi, odnosno uneseni nenovčani ulozi u osnovni kapital društva kao prilozi prijavi za registraciju i druge odredbe nespojive sa zamjenom akcija u spajanju uz pripajanje društava i
v) pravima postojećih akcionara društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje na prvenstvo upisa novih akcija u odnosu na treća lica.

(2) Akcionari koji su u društvima prestalim pripajanjem upisali akcije prije zamjene, ali ih do zamjene za akcije društva sticaoca nisu u cijelosti uplatili, nastavljaju sa uplatom upisanih akcija u tom društvu pod uslovima po kojima su ih upisali prije zamjene do visine nominalne vrijednosti upisanih akcija.


Zabrana stvaranja prividnog kapitala

Član 384.

(1) Ako društva koja prestaju pripajanjem imaju akcije, direktno ili indirektno, u društvu sticaocu ili obrnuto, povećanje osnovnog kapitala društva sticaoca za iznos akcija koje ima u tim društvima, kao i za iznos akcija koje ta društva imaju u društvu sticaocu nije dopušteno.

(2) Akcije društava koja prestaju pripajanjem u društvu sticaocu, kao i obrnuto, smatraju se sopstvenim akcijama društva sticaoca nakon registracije spajanja uz pripajanje.

(3) Društvo sticalac ne može u spajanju uz pripajanje da izdaje svoje akcije za:

a) akcije u društvima prestalim pripajanjem, čiji je vlasnik to društvo, lično ili preko trećeg lica koje ih drži za njegov račun i
b) sopstvene akcije društava prestalih pripajanjem, bilo da su to akcije tih društava direktno ili indirektno preko trećeg lica koje ih drži za njihov račun.

(4) Sopstvenim akcijama iz stava 2. ovog člana društvo sticalac raspolaže u skladu sa članom 219. stav 2. ovog zakona.

(5) Društvo sticalac može uz saglasnost društava prestalih pripajanjem da akcionarima tih društava zamijeni njihove akcije za akcije društva sticaoca koje ta društva koja prestaju pripajanjem imaju u njemu umjesto da im izda nove akcije radi zamjene u spajanju uz pripajanje u skladu sa srazmjerom zamjene akcija utvrđenom ugovorom o spajanju uz pripajanje.


Osnovni kapital društva sticaoca

Član 385.

Vrijednosti izkazane u finansijskom izještaju društava koja prestaju pripajanjem iskazuju se u finansijskom izvještaju društva sticaoca nakon spajanja uz pripajanje, u skladu sa zakonom.

1.3.4. Zaštita povjerilaca[uredi]

Pravo na obezbjeđenje i namirenje

Član 386.

(1) Povjerioci čija su potraživanja nastala do objave nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje imaju pravo da u roku od 30 od dana te objave pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje ili namirenje nenamirenih punovažnih potraživanja, dospjelih, ali i onih nedospjelih, od društva koje učestvuje u postupku spajanja uz pripajanje koje im je dužnik.

(2) Povjerioci koji nisu zahtijevali obezbjeđenje ili namirenje potraživanja u roku iz stava 1. ovog člana imaju pravo da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja registracije spajanja uz pripajanje, pisanim putem zahtijevaju obezbjeđenje nedospjelih potraživanja ako učine vjerovatnim da se spajanjem uz pripajanje ugrožava njihovo namirenje.

(3) Povjerioci koji imaju dovoljno obezbijeđena potraživanja, kao i povjerioci koji bi u stečaju imali prava prvenstvenog namirenja nemaju prava iz st. 1. i 2. ovog člana.

(4) U objavama iz st. 1. i 2. ovog člana povjerioci se obavještavaju o pravu na obezbjeđenja ili namirenja koje imaju povodom spajanja uz pripajanje.

(5) Obezbjeđenje potraživanja za povjerioce društava koja prestaju pripajanjem i povjerioce društva sticaoca može da bude dato različitim instrumentima obezbjeđenja.

(6) Upravni odbor društva sticaoca dužan je da upravlja imovinom svakog od društava koja su prestala pripajanjem odvojeno sve dok se povjeriocima iz st. 1. i 2. ovog člana potraživanja ne namire ili dovoljno ne obezbijede.

(7) Povjerioci svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje imaju prednost u namirenju potraživanja iz imovine tog društva koje im je prvobitni dužnik u odnosu na povjerioce ostalih društava koja se spajaju uz pripajanje.

(8) Povjerioci koji smatraju da je spajanjem uz pripajanje ugroženo namirenje njihovih potraživanja mogu nadležnom sudu podnijeti tužbu za pobijanje odluke o spajanju uz pripajanje.

(9) Ako upravni odbor društva sticaoca radi zaštite prava povjerilaca ne postupi u skladu sa st. 1. do 7. ovog člana, sud može da poništi spajanje uz pripajanje po tužbi povjerilaca, ako utvrdi da je spajanjem uz pripajanje bitnije ugroženo namirenje njihovih potraživanja.


Zaštita imalaca obveznica

Član 387.

Odredbe člana 386. ovog zakona primjenjuju se i na potraživanja imalaca obveznica i drugih hartija od vrijednosti, koje su izdala društva koja prestaju pripajanjem, osim ako je drukčije određeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrijednosti ili ako je drukčije ugovoreno sa njihovim imaocima u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.


Zaštita imalaca posebnih prava

Član 388.

(1) Društvo sticalac imaocima hartija od vrijednosti sa posebnim pravima, koje je izdalo društvo prestalo pripajanjem, a koje nisu akcije, kao što su zamjenljive obveznice, varanti, obveznice i druge hartije od vrijednosti, obezbjeđuje najmanje ista posebna prava nakon spajanja uz pripajanje, osim ako je drugačije predviđeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrednosti ili ako je drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.

(2) Ako društvo sticalac ne postupi u skladu sa stavom 1. ovog člana dužno je da imaocima hartija od vrijednosti sa posebnim pravima isplati posebnu novčanu naknadu za gubitak ili izmjenu tih prava, prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, a ako nemaju tržišnu vrijednost prema vrijednosti koju potvrdi nezavisni revizor spajanja uz pripajanje.

1.3.5. Okončanje[uredi]

Prijava za upis

Član 389.

(1) Privredno društvo koje prestaje pripajanjem i društvo sticalac, podnose prijavu za registraciju spajanja uz pripajanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(2) Ako je pokrenut postupak pobijanja odluke o spajanju uz pripajanje sud ne prekida postupak registracije spajanja uz pripajanje ako ocijeni da preovlađuje interes za hitnim odlučivanjem i da su ispunjeni ostali uslovi za registraciju spajanja uz pripajanje.

(3) Pri odlučivanju o preovlađivanju interesa za hitnim odlučivanjem sud vodi računa o pravima koja se štite u postupku za pobijanje, vjerovatnosti uspjeha tužioca, kao i o šteti koja bi tim društvima nastala usljed odgađanja upisa spajanja uz pripajanje.


Registracija i objavljivanje

Član 390.

(1) Registracija spajanja uz pripajanje i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(2) Društvo sticalac povećava osnovni kapital istovremeno sa upisom spajanja uz pripajanje i registruje ovo povećanje po osnovu spajanja uz pripajanje osnovnog kapitala društva sticaoca.

(3) Društvo sticalac, akcije koje daje akcionarima društva prestalog pripajanjem upisuje u Centralni registar na ime akcionara tih društava.


Dejstvo

Član 391.

Registracijom spajanja uz pripajanje nastupaju sljedeće pravne posljedice:

a) imovina društva koje prestaje pripajanjem, uključujući i nenamirena potraživanja prema trećim licima prelazi na društvo sticaoca,
b) dugovi i druge obaveze društva koje prestaje pripajanjem prema trećim licima prelaze na društvo sticaoca, kao novog dužnika,
v) uzajamna potraživanja između društva koje prestaje pripajanjem i društva sticaoca koja još nisu namirena, gase se usljed sjedinjavanja dužnika i povjerioca u istom licu,
g) akcionari društva koje prestaje pripajanjem postaju akcionari društva sticaoca,
d) društvo koje se spaja uz pripajanje prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije,
đ) akcije koje je društvo koje prestaje pripajanjem izdalo povlače se i poništavaju uz zamjenu za akcije društva sticaoca ili novac, ako ugovor o spajanju uz pripajanje tako predviđa,
e) prava trećih lica, kao što je zalog, plodouživanje ili drugo pravo, kojima se ograničava svojina na akcijama društva koje prestaje pripajanjem, prelaze na akcije koje je istim akcionarima izdalo društvo sticalac umjesto opterećenih akcija ili na potraživanje novčane naknade, koje se priznaje, pored ili umjesto zamjene akcija, u skladu sa ugovorom o spajanju uz pripajanje,
ž) dozvole, koncesije, druge povlastice i oslobađanja data ili priznata društvu prestalom pripajanjem prelaze na društvo sticaoca, osim ako je propisima kojim se uređuje njihovo davanje drugačije određeno,
z) punomoćnicima akcionara društva koje prestaje pripajanjem u skupštini društva sticaoca, članovima njegovog upravnog odbora i odbora za reviziju, prestaju te dužnosti u društvu sticaocu, a mogu da ih nastave u tom društvu samo u skladu sa ugovorom o spajanju uz pripajanje i
i) lica zaposlena u društvu prestalom pripajanjem nastavljaju da rade u društvu sticaocu u skladu sa propisima o radu i ugovorom o spajanju uz pripajanje.

1.4. Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku[uredi]

Pojam

Član 392.

(1) Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku je spajanje uz pripajanje jednog ili više podređenih društava u kojima društvo sticalac ima najmanje 90 % akcija sa pravom glasa, samo na osnovu odluke skupštine društva prestalog pripajanjem, a bez odluke skupštine društva sticaoca i bez nezavisne revizije spajanja uz pripajanje.

(2) Odluka skupštine društva sticaoca iz stava 1. ovog člana i izvještaj upravnog odbora i izvještaj o nezavisnoj reviziji spajanja uz pripajanje nisu potrebni, pod uslovom da:

a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje bude objavljen najkasnije 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara zavisnog društva, na kojem se odlučuje o spajanju uz pripajanje, a ako je to društvo otvoreno akcionarsko društvo, objavljivanje se vrši i najmanje u jednim dnevnim novinama koje se prodaju na cijelom području Republike Srpske,
b) akcionarima društva sticaoca u njegovom sjedištu bude omogućen uvid u nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje, finansijske izvještaje svih društava koja prestaju pripajanjem u posljednje tri godine i poseban računovodstveni izvještaj za tekuću godinu, ako je takav izvještaj obavezan za spajanje uz pripajanje, najmanje 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara društva prestalog pripajanjem na kojem se odlučuje o spajanju uz pripajanje i
v) jedan ili više akcionara društva sticaoca sa najmanje 5 % akcija sa pravom glasa o spajanju uz pripajanje, ne zahtijeva održavanje skupštine tog društva radi odlučivanja o spajanju uz pripajanje, u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva koje prestaje pripajanjem na kojoj je usvojen nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje.

(3) Smatra se da društvo sticalac ima 90 % učešća u osnovnom kapitalu zavisnog društva i kad ga jedno ili više drugih lica drže u svoje ime, a za njegov račun.

(4) Na pitanja spajanja uz pripajanje akcionarskog društva u pojednostavljenom postupku koja nisu uređena u st. 1. do 3. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje u redovnom postupku.


Spajanje uz pripajanje potpuno zavisnog društva

Član 393.

(1) Potpuno zavisno društvo može odlukom svoje skupštine da se spoji uz pripajanje matičnom društvu, kao svom jedinom akcionaru, i društvu sticaocu u skladu sa članom 392. ovog zakona o spajanju uz pripajanje u pojednostavljenom postupku.

(2) Kad se potpuno zavisno društvo spaja uz pripajanje sa matičnim društvom ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o odgovornosti članova upravnog odbora i nezavisnog revizora, niti društvo sticalac, kao jedini akcionar društva koje prestaje pripajanjem postaje sebi akcionar, kao ni druge odredbe koje su nespojive sa prirodom ovog spajanja uz pripajanje.

1.5. Spajanje uz pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću[uredi]

Primjena

Član 394.

(1) Na spajanje uz pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskog društva, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 1. ovog člana smatra se akcionarom, a njegov udio u osnovnom kapitalu društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje skupom svih akcija koje jedan akcionar ima u akcionarskom društvu.


Priprema skupštine

Član 395.

(1) U pripremi skupštine članova upravni odbor ili direktor društava sa ograničenom odgovornošću koja učestvuju u spajanju uz pripajanje nije dužan da dostavi sudskom registru nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje i ne objavljuje ga u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(2) Upravni odbor ili direktor društva sa ograničenom odgovornošću koje učestvuje u spajanju uz pripajanje besplatno dostavlja lično svakom članu društva, najkasnije 15 dana prije dana održavanja sjednice skupštine članova koja odlučuje o spajanju uz pripajanje, sljedeće isprave:

a) nacrt ugovora o spajanju uz pripajanje,
b) finansijske izvještaje društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje u posljednje tri godine,
v) finansijske izvještaje koji izražavaju stanje društava koja učestvuju u spajanju uz pripajanje najviše 90 dana prije dana sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje, ako se posljednji finansijski izvještaj tih društava odnosi na poslovnu godinu koja se završila više od šest mjeseci prije sačinjavanja nacrta ugovora o spajanju uz pripajanje,
g) izvještaje direktora ili upravnog odbora o spajanju uz pripajanje svakog društva koje učestvuje u spajanju uz pripajanje ili njihov zajednički izvještaj i
d) izvještaj nezavisnog revizora, ako je nezavisna revizija za to društvo obavezna, u skladu sa zakonom.

1.6. Spajanje uz pripajanje akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornošću[uredi]

Primjena

Član 396.

(1) Jedno ili više akcionarskih društava može da se spaja uz pripajanje sa društvom sa ograničenom odgovornošću, kao što i jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću može da se spaja uz pripajanje sa akcionarskim društvom.

(2) Odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskih društava shodno se primjenjuju i na spajanje uz pripajanje iz stava 1. ovog člana.


Akcionarsko društvo kao društvo koje prestaje pripajanjem

Član 397.

(1) Ako je društvo sa ograničenom odgovornošću društvo sticalac, a akcionarsko društvo društvo koje prestaje pripajanjem tom društvu, ugovorom o spajanju uz pripajanje utvrđuje se nominalna vrijednost udjela koji se dodjeljuje svakom akcionaru tog društva kao novom članu u društvu s ograničenom odgovornošću.

(2) Ako se otvoreno akcionarsko društvo spaja uz pripajanje društvu sa ograničenom odgovornošću, u tom spajanju uz pripajanje mora da ispuni uslove za pretvaranje u zatvoreno društvo uređene ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti, radi zaštite akcionara i imalaca drugih hartija od vrijednosti koje je javno izdalo.

(3) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću kao društvo sticalac akcionarima akcionarskog društva koje prestaje pripajanjem, zamjenjuje akcije dodjelom sopstvenih udjela, umjesto da im dodijeli nove udjele, dužno je da ugovorom o spajanju uz pripajanje navede sve akcionare kao svoje nove članove kojima dodjeljuje sopstvene udjele, kao i nominalnu vrijednost svakog tako dodijeljenog udjela.


Društvo sa ograničenom odgovornošću kao društvo koje prestaje pripajanjem

Član 398.

Ako je akcionarsko društvo društvo sticalac, a društvo sa ograničenom odgovornošću društvo koje prestaje pripajanjem, ugovorom o spajanju uz pripajanje utvrđuje se nominalna vrijednost udjela svakog člana tog društva i broj akcija, koji mu se prema srazmjeri predviđenoj ugovorom o spajanju uz pripajanje dodjeljuje u društvu sticaocu.

1.7. Spajanje uz osnivanje[uredi]

Spajanje uz osnivanje akcionarskih društava

Član 399.

(1) Na spajanje uz osnivanje akcionarskih društava primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskih društava, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.

(2) Spojena društva iz stava 1. ovog člana smatraju se društvima koja prestaju pripajanjem, novo društvo društvom sticaocem, a ugovor o spajanju uz osnivanje je ugovor o spajanju uz pripajanje.

(3) Spajanje uz osnivanje ne može se vršiti bez odluke skupštine društava prestalih spajanjem niti se može vršiti primjenom odredaba ovog zakona o pripajanju u pojednostavljenom postupku.

(4) Ugovor o spajanju uz osnivanje je osnivački akt novog društva nastalog spajanjem postojećih društava.

(5) U ugovor o spajanju uz osnivanje upisuju se kao ugovornici spojena društva sa podacima o poslovnom imenu, sjedištu, pravnoj formi i djelatnosti svakog od njih koji spajanjem prestaju da postoje, a njihovi akcionari postaju akcionari novog društva.

(6) Ugovor o spajanju uz osnivanje, pored elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih ovim zakonom sadrži i elemente predviđene za osnivački akt akcionarskog društva.

(7) U ugovor o spajanju uz osnivanje, kao osnivački akt novog društva unose se odredbe o posebnim pravima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i pravima i njihovom unošenju u novo društvo iz osnivačkih akata društava prestalih spajanjem.

(8) Na osnivanje novog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju akcionarskog društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.

(9) Društva koja prestaju spajanjem uz osnivanje podnose prijavu za registraciju prestanka spajanjem i prijavu osnivanja novog društva.

(10) Danom registracije novog društva, društva prestala uz spajanje brišu se iz sudskog registra.


Spajanje uz osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću

Član 400.

Na spajanje uz osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje društava sa ograničenom odgovornošću i odredbe o spajanju uz osnivanje akcionarskih društava.


Spajanje uz osnivanje između akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću

Član 401.

(1) Jedno ili više akcionarskih društava i jedno ili više društava sa ograničenom odgovornošću mogu se spajati uz osnivanje.

(2) Na spajanje uz osnivanje iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje između akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću.

(3) Spojena društva smatraju se društvima koja prestaju pripajanjem, novo društvo društvom sticaocem, a ugovor o spajanju uz osnivanje je ugovor o spajanju uz pripajanje, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(4) Ako se spajanjem iz stava 1. ovog člana osniva novo društvo sa ograničenom odgovornošću, na učešće akcionarskog društva u spajanju uz osnivanje shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje akcionarskog društva društvu sa ograničenom odgovornošću. Ako se spajanjem uz osnivanje osniva novo akcionarsko društvo, na učešće društva s ograničenom odgovornošću u spajanju uz osnivanje primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje društva sa ograničenom odgovornošću akcionarskom društvu.

(5) Spajanje uz osnivanje ne može se vršiti bez odluke skupštine društava koja prestaju spajanjem, niti se mogu primjenjivati odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje u pojednostavljenom postupku.

(6) Ugovor o spajanju uz osnivanje je osnivački akt novog društva koje nastaje spajanjem postojećih.

(7) U ugovor o spajanju uz osnivanje kao osnivači novog društva upisuju se društva prestala spajanjem, sa podacima o poslovnom imenu, sjedištu, obliku i djelatnosti svakog od njih koji spajanjem prestaju, a njihovi akcionari ili članovi postaju akcionari ili članovi novog društva.

(8) Ugovor o spajanju uz osnivanje pored elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih ovim zakonom sadrži i elemente osnivačkog akta akcionarskog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.

(9) U ugovor o spajanju uz osnivanje kao osnivački akt novog akcionarskog društva unose se odredbe o posebnim pravima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i pravima i njihovom unošenju u društvo iz osnivačkih akata društava koja prestaju spajanjem.

(10) Na spajanje uz osnivanje novog akcionarskog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju akcionarskog društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.

(11) Ugovor o spajanju uz osnivanje novog društva sa ograničenom odgovornošću pored elemenata ugovora o spajanju uz pripajanje utvrđenih ovim zakonom, sadrži i elemente predviđene ovim zakonom za osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću.

(12) Na registraciju i objavljivanje registracije spajanja akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe ovog zakona o registraciji i objavljivanju registracije osnivanja akcionarskih društava.

1.8. Podjela uz pripajanje akcionarskih društava[uredi]

1.8.1. Osnovna načela[uredi]

Shodna primjena

Član 402.

Na podjelu uz pripajanje akcionarskih društava primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju uz pripajanje, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

1.8.2. Nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje[uredi]

Oblik i sadržina

Član 403.

(1) Upravni odbor društva koje prestaje podjelom sačinjava nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje u pisanom obliku.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o:

a) poslovnom imenu, obliku i sjedištu svakog društva učesnika podjele,
b) srazmjeri zamjene akcija i iznos bilo kog novčanog plaćanja,
v) načinu dodjele akcija društva sticaoca,
g) danu od kojeg akcionari društva prestalog podjelom stiču pravo da učestvuju u dobiti društva sticaoca po osnovu zamijenjenih akcija, kao i sve posebne uslove za ostvarivanje tog prava, ako tih uslova ima,
d) danu od kog se smatra da su poslovi društva koje se dijeli preduzeti za račun društva sticaoca (dan obračuna),
đ) posebnim pravima koja društvo sticalac obezbjeđuje imaocima povlašćenih akcija i drugih povlašćenih hartija od vrijednosti, koje je izdalo društvo prestalo podjelom ili mjere predložene u vezi s tim,
e) pravima koje imaju ili podjelom dobijaju direktor ili članovi upravnog odbora društava učesnika u podjeli,
ž) imovini i obavezama društva koje se dijeli, a koje se prenose svakom društvu sticaocu i
z) načinu dodjele akcija društva sticaoca akcionarima društva prestalog podjelom i kriterijum na kome se zasniva ova dodjela.

(3) Sastavni dio nacrta ugovora iz stava 1. ovog člana je prijedlog izmjena osnivačkih akata i prijedlog izmjena statuta društava sticalaca.


Neraspoređena sredstva i dugovi

Član 404.

(1) Sredstva društva prestalog podjelom koja ugovorom o podjeli nisu dodijeljena nijednom društvu sticaocu, niti mogu da se dodijele na osnovu uslova podjele iz tog ugovora, dodjeljuju se svim društvima sticaocima srazmjerno učešću svakog od njih u neto imovini društva prestalog podjelom utvrđenoj ugovorom o podjeli.

(2) Za obaveze društva prestalog podjelom koje ugovorom o podjeli nisu raspoređene nijednom društvu sticaocu, niti mogu da se rasporede na osnovu uslova podjele iz tog ugovora, solidarno odgovaraju sva društva sticaoci.

1.8.3. Odlučivanje[uredi]

Odluka

Član 405.

(1) Ugovor o podjeli uz pripajanje usvaja se na sjednicama skupština akcionara društava koja učestvuju u podjeli uz pripajanje, kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.

(2) Ako u društvu koje prestaje podjelom ima više klasa akcija, ugovor o podjeli uz pripajanje usvajaju akcionari svake klase akcija čija su prava povrijeđena podjelom uz pripajanje na glasanju grupe te klase akcija u skladu sa stavom 1. ovog člana.

(3) Ugovor o podjeli uz pripajanje notarski se potvrđuje, a potpisuju ga zastupnici svakog društva koje učestvuje u podjeli.

(4) Ugovor o podjeli uz pripajanje prilaže se zapisniku skupštine svakog društva koje učestvuje u podjeli uz pripajanje.


Podjela bez odluka skupština društava sticalaca

Član 406.

(1) Podjela uz pripajanje može biti izvršena i na osnovu odluke upravnog odbora društava sticalaca, bez odluke skupštine akcionara tih društava, pod uslovom da:

a) je ugovor o podjeli uz pripajanje objavljen u skladu sa članom 379. ovog zakona najmanje 30 dana prije sjednice skupštine akcionara društva prestalog podjelom na kojoj treba da se donese odluka o podjeli uz pripajanje,
b) je akcionarima svakog društva sticaoca omogućeno da ostvare uvid u sva dokumenta navedena u članu 392. ovog zakona i
v) jedan ili više akcionara nekog društva sticaoca čije je kapital učešće najmanje 5 % nije zahtijevao održavanje skupštine akcionara radi donošenja odluke o podjeli uz pripajanje, u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine društva prestalog podjelom na kojoj je usvojen nacrt ugovora o podjeli uz pripajanje.

(2) Uslovi iz stava 1. ovog člana moraju se ispuniti kumulativno.

1.8.4. Sprovođenje[uredi]

Zamjena akcija

Član 407.

Na zamjenu akcija društva prestalog podjelom akcija društava sticalaca shodno se primjenjuje član 391. stav 1. tačka đ) ovog zakona o zamjeni akcija i o povlačenju i poništenju akcija u slučaju spajanja uz pripajanje.

1.8.5. Zaštita povjerilaca[uredi]

Solidarna odgovornost

Član 408.

Za obaveze društva prestalog podjelom uz pripajanje koje su postojale prije registracije podjele i njenog objavljivanja solidarno odgovara svako društvo sticalac, osim ako je sa određenim povjeriocem drugačije ugovoreno.

1.8.6. Okončanje[uredi]

Prijava za registraciju

Član 409.

(1) Društvo koje prestaje podjelom i svako društvo sticalac podnose prijavu za registraciju podjele uz pripajanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(2) Ako je pokrenut postupak pobijanja odluke o podjeli, registarski sud ne prekida postupak registracije ako ocijeni da preovladava interes za hitnim odlučivanjem i da su ispunjeni ostali uslovi za registraciju podjele.

(3) Pri odlučivanju o preovladavanju interesa iz stava 2. ovog člana registarski sud vodi računa o pravima koja se štite u postupku za poništaj, vjerovatnosti uspjeha tužioca, kao i o šteti koja bi društvima učesnicima podjele nastala danom odgađanja registracije podjele.


Registracija i objavljivanje

Član 410.

Registracija podjele i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.


Dejstvo

Član 411.

Danom registracije podjele uz pripajanje nastupaju sljedeće pravne posljedice:

a) imovina društva prestalog podjelom, uključujući i nenamirena potraživanja kao i druga prava i obaveze prema trećim licima u skladu sa ugovorom o podjeli prelazi na društva sticaoce,
b) akcionari društva prestalog podjelom postaju akcionari jednog ili više društava sticalaca, u skladu sa ugovorom o podjeli uz pripajanje,
v) lica zaposlena u društvu prestalom podjelom nastavljaju da rade u društvima sticaocima u skladu sa propisima o radu i ugovorom o podjeli uz pripajanje i
g) društvo koje se dijeli prestaje da postoji.

1.9. Podjela uz osnivanje akcionarskog društva[uredi]

Osnovno načelo

Član 412.

(1) Na podjelu uz osnivanje novog društva shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o podjeli uz pripajanje, o osnivanju odgovarajućeg oblika društva, kao i o spajanju uz osnivanje novog društva.

(2) Ugovor o podjeli uz osnivanje kao osnivački akt novog društva usvaja skupština akcionara društva koje prestaje podjelom.

(3) U ugovor o podjeli uz osnivanje kao osnivač navodi se društvo prestalo podjelom, sa podacima o poslovnom imenu, sjedištu, pravnoj formi i djelatnosti tog društva i svakog novog društva nastalog na toj osnovi, a akcionari društva prestalog podjelom postaju akcionari novog društva.

1.10. Odvajanje uz pripajanje i odvajanje uz osnivanje akcionarskog društva[uredi]

Primjena

Član 413.

(1) Na odvajanje uz pripajanje akcionarskog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o podjeli uz pripajanje, a na odvajanje uz osnivanje akcionarskog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o podjeli uz osnivanje novih društava, odnosno spajanju sa postojećim društvom i osnivanju novih društava na toj osnovi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(2) Nacrt ugovora o odvajanju uređuje i način smanjenja osnovnog kapitala i akcija društva djeljenika po osnovu smanjenja zbog odvajanja iz stava 1. ovog člana.

(3) Uz nacrt ugovora o odvajanju akcionarskog društva prilaže se zaključni završni račun društva dijeljenika i početni bilans novog društva, odnosno društava sticalaca, kao i početni bilans društva dijeljenika iz kojeg se vidi stanje njegove imovine i obaveza nakon odvajanja.

(4) Od dana kad se sastavlja zaključni i početni bilans, odnosno diobni bilans iz stava 3. ovog člana do dana podnošenja prijave za registraciju ne smije proći više od osam mjeseci.

(5) Osnivački akt akcionarskog društva dijeljenika mijenja se u skladu sa odredbama ovog zakona o izmjenama osnivačkog akta datog društva.

(6) U slučaju odvajanja uz osnivanje ili odvajanja uz pripajanje akcionarskih društava, osnivanje ili spajanje uz pripajanje registruje se tek pošto se upiše smanjenje osnovnog kapitala društva dijeljenika.

1.11. Podjela i odvajanje društava sa ograničenom odgovornošću[uredi]

Primjena

Član 414.

Odredbe ovog zakona o podjeli i odvajanju akcionarskih društava primjenjuju se i na podjelu i odvajanje društava sa ograničenom odgovornošću.

1.12. Podjela akcionarskog društva i odvajanje poslovne jedinice (dijela) društva u društvo sa ograničenom odgovornošću i obrnuto[uredi]

Kombinovana podjela

Član 415.

(1) Podjela akcionarskog društva i odvajanje poslovne jedinice akcionarskog društva u dva ili više društava sa ograničenom odgovornošću ili kombinovanje ove dvije pravne forme društava, kao i podjela i odvajanje dijela društva s ograničenom odgovornošću u dva ili više akcionarskih društava ili kombinovanje ove dvije pravne forme društava, mogu se vršiti u skladu sa ovim zakonom.

(2) Odredbe ovog zakona o podjeli i odvajanju akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću shodno se primjenjuju i na podjele i odvajanja iz stava 1. ovog člana.

1.13. Statusne promjene i ortačko i komanditno društvo[uredi]

Spajanje, podjela i odvajanje sa učešćem ortačkog i komanditnog društva

Član 416.

(1) Ortačko i komanditno društvo mogu se spajati sa društvom sa ograničenom odgovornošću i sa akcionarskim društvom.

(2) Na spajanje ortačkog i komanditnog društva sa društvom s ograničenom odgovornošću i akcionarskim društvom primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju društava sa ograničenom odgovornošću, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(3) Na učešće akcionarskog društva u spajanju sa ortačkim i komanditnim društvom, bez obzira na to da li je akcionarsko društvo društvo sticalac, društvo prestalo spajanjem uz pripajanje ili društvo prestalo spajanjem uz osnivanje, primjenjuju se odredbe ovog zakona o spajanju akcionarskog društva, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(4) Ako se otvoreno akcionarsko društvo spaja uz pripajanje ortačkom ili komanditnom društvu ili se sa njim spaja u novo ortačko ili komanditno društvo, u spajanju uz pripajanje, odnosno spajanju uz osnivanje mora da ispuni uslove za pretvaranje u zatvoreno društvo uređeno ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.

(5) Odluka o spajanju sa učešćem ortačkog ili komanditnog društva donosi se u svakom društvu učesniku u spajanju uz saglasnost onih članova, odnosno akcionara, koji nakon spajanja postaju solidarno odgovorni prema trećim licima za obaveze društva koje je pravni sljedbenik u spajanju.

(6) Na podjelu i odvajanje ortačkog i komanditnog društva, kao i na podjelu i odvajanje društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva po osnovu čega nastaje jedno ili više ortačkih ili komanditnih društava, primjenjuju se st.1. do 6. ovog člana i odredbe o podjeli i odvajanju društva s ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva.

2. PROMJENA PRAVNE FORME PRIVREDNIH DRUŠTAVA[uredi]

2.1. Osnovna načela[uredi]

Pojam

Član 417.

Promjena pravne forme je prelazak iz jedne pravne forme u drugu, u skladu sa ovim zakonom.


Promjena pravne forme u postupku likvidacije

Član 418.

(1) Privredno društvo nad kojim se sprovodi postupak dobrovoljne likvidacije može promijeniti pravnu formu do početka diobe i isplate likvidacionog ostatka ortacima, članovima ili akcionarima, koji preostane pošto se podmire povjerioci društva.

(2) U slučaju donošenja odluke iz stava 1. ovog člana privredno društvo je dužno da obustavi postupak likvidacije, da to registruje i objavi.


Registracija i objavljivanje

Član 419.

(1) Promjena pravne forme privrednog društva registruje se i objavljuje.

(2) Nakon promjene pravne forme privredno društvo nastavlja da posluje kao isto pravno lice, ali druge pravne forme.


Primjena i izuzetak od pobijanja odluke

Član 420.

(1) Na promjenu pravne forme privrednog društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju date forme privrednog društva ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

(2) Odluka o promjeni pravne forme ne može se pobijati zbog nepravilno utvrđene srazmjere zamjene akcija ili udjela, u skladu sa ovim zakonom.

2.2. Vrste promjena pravne forme[uredi]

2.2.1. Promjena pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću[uredi]

Član 421.

(1) Akcionarsko društvo može promijeniti pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću na sljedeći način:

a) upravni odbor akcionarskog društva utvrđuje prijedlog odluke o promjeni pravne forme utvrđene ovim zakonom, a odluku o promjeni pravne forme usvaja skupština akcionara i
b) akcionarsko društvo obavještava akcionare o sazivu sjednice skupštine u skladu sa članom 272. ovog zakona najmanje 30 dana prije dana održavanja skupštine akcionara.

(2) Obavještenje iz stava 1. ovog člana sadrži naročito: razlog sazivanja skupštine, mjesto u sjedištu društva gdje se akcionarima stavljaju na uvid sljedeća dokumenta:

a) prijedlog odluke o promjeni pravne forme i izvještaj upravnog odbora akcionarskog društva koji objašnjava uslove i zakonsku i ekonomsku osnovanost za promjenu pravne forme, kao i opis bilo kog problema koji je nastao u vezi sa uslovima promjene pravne forme,
b) preporuku upravnog odbora akcionarskog društva u vezi sa odlukom o promjeni pravne forme i razloge za takvu preporuku i
v) obavještenje o pravima akcionara da ne prihvate odluku o promjeni pravne forme i o pravu na traženje procjene i otkupa njihovih akcija od društva, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Odluka o promjeni pravne forme usvaja se na skupštini akcionara akcionarskog društva koje mijenja pravnu formu kvalifikovanom većinom u skladu sa članom 284. stav 2. ovog zakona.

(4) Ako u društvu koje mijenja pravnu formu ima više klasa akcija, odluku o promjeni pravne forme usvajaju akcionari kvalifikovanom većinom iz stava 3. ovog člana svake klase akcija čija se prava umanjuju promjenom pravne forme na glasanju grupe te klase akcija.

(5) O promjeni pravne forme iz stava 1. ovog člana obavještava se Komisija za hartije od vrijednosti.


Sadržaj odluke o promjeni pravne forme

Član 422.

Odluka o promjeni pravne forme akcionarskog društva sadrži naročito:

a) poslovno ime, sjedište i adresu akcionarskog društva koje mijenja pravnu formu i društva s ograničenom odgovornošću u koju formu se akcionarsko društvo pretvara,
b) uslove promjene pravne forme,
v) način i uslove konverzije akcija akcionarskog društva u postupku promjene pravne forme u udjele u društvu s ograničenom odgovornošću ili u novac ili drugu imovinu, kao i način kojim se ove akcije ili druga sredstva plaćanja ustupaju akcionarima akcionarskog društva i
g) druge podatke u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom, statutom ili ugovorom članova društva.


Registracija i objavljivanje

Član 423.

(1) Nakon okončanja postupka promjene pravne forme akcionarskog društva u društvo s ograničenom odgovornošću u skladu sa članom 421. ovog zakona, akcionarsko društvo podnosi prijavu sa prilozima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata, o promjeni pravne forme, radi registracije i objavljivanja.

(2) Po ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana, registruje se i objavljuje odluka o promjeni pravne forme akcionarskog društva i osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću.


Pravne posljedice promjene pravne forme

Član 424.

Registracijom promjene pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću nastaju sljedeće pravne posljedice:

a) društvo koje učestvuje u postupku promjene pravne forme je društvo koje se u odluci o promjeni pravne forme identifikuje kao društvo s ograničenom odgovornošću, a akcionarsko društvo prestaje da postoji,
b) društvo s ograničenom odgovornošću preuzima svu imovinu i obaveze akcionarskog društva,
v) sudski i drugi postupci i potraživanja protiv akcionarskog društva nastavljaju se protiv društva sa ograničenom odgovornošću, koje je pravni sljedbenik akcionarskog društva,
g) akcije akcionarskog društva konvertuju se u udjele društva sa ograničenom odgovornošću, obveznice, novac ili drugu imovinu, u skladu sa članom 422. ovog zakona i
d) titularima zamjenljivih obveznica, varanata, drugih obveznica i drugih sličnih hartija od vrijednosti, koje nisu akcije, obezbjeđuju se najmanje ista posebna prava nakon promjene pravne forme, osim ako je odlukom o izdavanju tih hartija drugačije predviđeno ili ako je drukčije ugovoreno sa njihovim imaocima, u skladu sa članom 205. stav 10. ovog zakona.

2.2.2. Promjena pravne forme akcionarskog društva u ortačko ili komanditno društvo[uredi]

Pretpostavke

Član 425.

(1) Akcionarsko društvo može promijeniti pravnu formu u ortačko ili komanditno društvo jednoglasnom odlukom svih akcionara koji stiču status ortaka sa neograničenom odgovornošću.

(2) U odluci skupštine akcionarskog društva o promjeni pravne forme toga društva u komanditno društvo navodi se koji akcionari imaju status komanditora, a koji komplementara.

(3) O odluci iz stava 1. ovog člana društvo obavještava Komisiju za hartije od vrijednosti u roku od sedam dana od dana donošenja odluke.


Dejstvo registracije i objavljivanja

Član 426.

Registracijom i objavljivanjem registracije promjene pravne forme akcionarskog društva u ortačko ili komanditno društvo:

a) akcionarsko društvo nastavlja kao ortačko ili komanditno društvo i time prestaje da postoji kao akcionarsko,
b) ortačko ili komanditno društvo je pravni sljedbenik akcionarskog društva,
v) prestaju sva ovlašćenja organa akcionarskog društva i
g) nastupaju druge pravne posljedice, u skladu s prirodom ortačkog ili komanditnog društva nastalog promjenom pravne forme akcionarskog društva.

2.2.3. Promjena pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko društvo[uredi]

Odluka o promjeni pravne forme

Član 427.

(1) Odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću primjenjuju se i na promjenu pravne forme društva s ograničenom odgovornošću u akcionarsko društvo, ako odredbama ovog zakona koje se odnose na društvo sa ograničenom odgovornošću nije drugačije uređeno.

(2) Odredbe ovog zakona o minimalnom osnovnom kapitalu akcionarskog društva i minimalnoj nominalnoj vrijednosti akcije primjenjuju se i na promjenu pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko društvo.


Izbor organa i registracija

Član 428.

(1) Sa odlukom o promjeni pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko društvo, za registraciju se prilaže i odluka o izboru upravnog odbora akcionarskog društva, odnosno direktora.

(2) Registracija promjene pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u akcionarsko društvo objavljuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.


Konverzija udjela u akcije

Član 429.

(1) Nakon registracije promjene pravne forme, društvo sa ograničenom odgovornošću nastavlja kao akcionarsko društvo. Udjeli društva s ograničenom odgovornošću postaju akcije akcionarskog društva. Prava trećih lica na udjelima u društvu s ograničenom odgovornošću pretvaraju se u prava trećih lica na akcijama.

(2) Udjeli društva s ograničenom odgovornošću zamjenjuju se za akcije poništenjem u knjizi udjela i upisom u Centralni registar.

(3) Za konverziju udjela u akcije, kao i za spajanje udjela otvorenih akcionarskih društava potrebno je odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti.


Promjena pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u ortačko društvo ili komanditno društvo

Član 430.

Na promjenu pravne forme društva sa ograničenom odgovornošću u ortačko društvo ili komanditno društvo primjenjuju se odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme akcionarskog društva u ortačko ili komanditno društvo.

2.2.4. Promjena pravne forme ortačkog i komanditnog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo[uredi]

Pretpostavke

Član 431.

(1) Ortačko društvo i komanditno društvo mogu odlukom svih ortaka ortačkog društva, odnosno svih komplementara promijeniti pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo.

(2) Ortaci ortačkog i komanditnog društva koji odgovaraju solidarno za obaveze društva, ostaju sa istom odgovornošću za obaveze koje je društvo preuzelo do registracije i objavljivanja registracije promjene pravne forme, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Na dejstvo promjene pravne forme ortačkog ili komanditnog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo primjenjuju se odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme tih privrednih društava.


Promjena pravne forme ortačkog društva u komanditno društvo i obrnuto

Član 432.

(1) Promjena pravne forme ortačkog društva u komanditno društvo i obrnuto, pored ispunjenja opštih uslova za promjenu pravne forme privrednog društva u skladu sa ovim zakonom, punovažna je ako svi ortaci društva prihvate takvu promjenu pravne forme.

(2) Na dejstvo promjene pravne forme ortačkog društva u komanditno društvo i obrnuto, primjenjuju se odredbe ovog zakona o promjeni pravne forme tih privrednih društava.

IV STICANjE I RASPOLAGANjE IMOVINOM VELIKE VRIJEDNOSTI[uredi]

Pojam

Član 433.

(1) Pod sticanjem i raspolaganjem imovinom velike vrijednosti privrednog društva, u smislu ovog zakona, smatra se prenos ili više povezanih prenosa čiji je predmet sticanje ili raspolaganje od privrednog društva imovine čija tržišna vrijednost u trenutku donošenja odluke predstavlja najmanje 30 % od knjigovodstvene vrijednosti imovine iskazane u posljednjem godišnjem bilansu stanja.

(2) Sticanje ili raspolaganje u smislu ovog zakona označava sticanje ili raspolaganje bilo kojim načinom, uključujući naročito prodaju, zakup, razmjenu, zalog ili hipoteku, kao i zamjenu za ulog u drugom privrednom društvu.

(3) Imovina u smislu st. 1. i 2. ovog člana uključuje naročito pravo svojine i druga stvarna prava, posebno i prava industrijske svojine ili ugovorna prava, kao i pravo vlasničkog učešća u drugim društvima i novac.


Postupak sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti akcionarskog društva

Član 434.

(1) Sticanje ili raspolaganje imovinom velike vrijednosti akcionarskog društva može se izvršiti na sljedeći način:

a) upravni odbor akcionarskog društva usvaja odluku kojom preporučuje zaključenje tog posla i
b) akcionarsko društvo obavještava akcionare u skladu sa članom 272. ovog zakona o sazivanju skupštine najkasnije 30 dana prije dana koji je određen za održavanje sjednice.

(2) Obavještenje iz stava 1. tačka b) ovog člana sadrži razlog sazivanja skupštine.

(3) Sastavni dio obavještenja iz stava 1. tačka b) ovog člana je:

a) izvještaj o uslovima posla sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti,
b) preporuka upravnog odbora u vezi sa poslom sticanja i raspolaganja imovinom velike vrijednosti, uključujući i razloge takve preporuke i
v) obavještenje o pravima akcionara o neprihvatanju ugovora, kao i o pravu na procjenu i naknadu vrijednosti njihovih akcija po tom osnovu u skladu sa ovim zakonom.

(4) Odluku o zaključenju posla sticanja i rapolaganja imovinom velike vrijednosti donosi skupština akcionara koji imaju pravo glasa o tom pitanju kvalifikovanom većinom i kvalifikovanom većinom akcionara svake klase akcija čija se prava mijenjaju ovim poslom.

(5) Uz zapisnik sa sjednice skupštine akcionara iz stava 4. ovog člana prilaže se i primjerak notarski potvrđenog ugovora o sticanju ili raspolaganju imovinom velike vrijednosti.

V POSEBNA PRAVA NESAGLASNIH AKCIONARA I ČLANOVA[uredi]

Prava akcionara na nesaglasnost i na otkup akcija od akcionarskog društva

Član 435.

(1) Akcionar može da traži od društva plaćanje iznosa jednakog tržišnoj vrijednosti njegovih akcija ako glasa protiv ili se uzdrži od glasanja za:

a) promjene osnivačkog akta društva koje pogađaju njegova prava, o čemu je imao pravo glasa u skladu sa članom 330. ovog zakona,
b) reorganizaciju privrednog društva u formi statusnih promjena, o čemu je imao pravo glasa,
v) reorganizaciju privrednog društva u vidu promjene pravne forme, o čemu je imao pravo glasa,
g) posao sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrijednosti, o čemu je imao pravo glasa i
d) bilo koju drugu odluku društva koja mijenja prava akcionara, ako je osnivačkim aktom društva određeno da akcionar ima pravo na nesaglasnost i na naknadu tržišne vrijednosti akcija ili udjela od društva u skladu sa ovim zakonom.

(2) Akcionar koji ima pravo iz stava 1. ovog člana ne može osporavati odluku društva na kojoj zasniva svoje pravo u skladu sa stavom 1. ovog člana, osim ako je ta odluka zasnovana na prevari ili ako je protivna zakonu ili predstavlja povredu člana 32. ovog zakona.

(3) Tržišna vrijednost akcija iz stava 1. ovog člana računa se na dan kada je donesena predmetna odluka društva na skupštini akcionara, ne uzimajući u obzir bilo kakvo očekivano povećanje ili smanjenje vrijednosti kao posljedicu te odluke.

(4) Ako je odluka na osnovu koje nastaju prava iz stava 1. ovog člana predmet glasanja na skupštini akcionara, poziv za sjednicu i glasanje mora sadržavati obavještenje da akcionari imaju ili mogu imati takva prava i upućivanje na ta prava.

(5) Akcionar društva koji namjerava da koristi svoje pravo na traženje otkupa akcija iz stava 1. ovog člana dužan je da prije odlučivanja na sjednici skupštine akcionara uputi društvu pisano obavještenje o namjeri da koristi to pravo ako se na skupštini donese predmetna odluka. Akcionar koji ne uputi ovo obavještenje u prekluzivnom roku od 30 dana ili koji glasa za predloženu odluku nema pravo na otkup akcija u skladu sa ovim zakonom.

(6) Ako je odluka na kojoj se zasnivaju prava iz stava 1. ovog člana usvojena na skupštini akcionara, akcionari koji su podnijeli obavještenje o namjeri traženja otkupa akcija od društva u skladu sa stavom 5. ovog člana dužni su da pošalju društvu pisani zahtjev za otkup akcija sa navođenjem svog imena, odnosno poslovnog imena, prebivališta, odnosno sjedišta i broja i klase akcija čiji se otkup zahtijeva, u roku od 30 dana od dana donošenja odluke skupštine akcionara.

(7) Po prijemu zahtjeva akcionara iz stava 6. ovog člana, društvo plaća akcije u vrijednosti za koju vjeruje da je tržišna vrijednost, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

(8) Ako se akcionaru isplate iznosi na koje ima pravo u vezi sa stavom 1. ovog člana, a akcionar smatra da je plaćeni iznos niži od tržišne vrijednosti akcija utvrđene u skladu sa ovim zakonom ili ako društvo propusti da izvrši plaćanje naknade, ima pravo da podnese zahtjev za procjenu vrijednosti akcija od nadležnog suda, podnošenjem takvog zahtjeva sudu u roku od 30 dana od dana isplate ili od dana kašnjenja u isplati.

(9) Akcionar koji koristi prava iz stava 1. ovog člana navodi u tužbi svoju procjenu tržišne vrijednosti akcija, a društvo bez odgađanja o tužbi obavještava druge nesaglasne akcionare u skladu sa članom 272. ovog zakona.

(10) Po podnesenoj tužbi iz stava 9. ovog člana sud može za utvrđivanje tržišne vrijednosti akcija odrediti ovlašćenog procjenjivača ili drugog stručnjaka radi utvrđivanja saglasnosti cijene koju je odredilo društvo sa tržišnom vrijednošću akcija, kao i da naloži društvu isplatu te vrijednosti i snošenje troškova i naknade procjene.

(11) Odluka suda iz stava 10. ovog člana odnosi se na sve nesaglasne akcionare, ako je dosuđena vrijednost veća od iznosa koje je akcionarsko društvo ponudilo u skladu sa stavom 7. ovog člana i objavljuje se u skladu sa članom 272. ovog zakona.


Utvrđivanje tržišne vrijednosti

Član 436.

(1) U smislu ovog zakona tržišna vrijednost akcija jeste njihova prosječna cijena koja se redovno objavljuje na berzi ili drugom uređenom tržištu, u periodu koji neposredno prethodi danu za koji se utvrđuje, a koji nije kraći od tri, niti duži od šest mjeseci. U slučaju da se akcijama ne trguje redovno ili ne postoji uređeno tržište, njihova tržišna vrijednost utvrđuje se na osnovu procijenjene vrijednosti kapitala društva primjenom odgovarajućih metoda procjene.

(2) Tržišna vrijednost udjela utvrđuje se na osnovu procijenjene vrijednosti kapitala društva primjenom odgovarajućeg metoda procjene.

(3) Tržišna vrijednost akcija i udjela utvrđuje se odlukom upravnog odbora društva, izuzev slučajeva kad se ovim zakonom ili osnivačkim aktom propisuje da se utvrđuje procjenom suda uz korišćenje nezavisnog procjenjivača ili drugog lica ili tijela.

(4) Ako jedan ili više članova upravnog odbora akcionarskog društva ima lični interes u izvršenju posla na čijoj osnovi je plaćena tržišna vrijednost akcionaru, tu vrijednost mogu da utvrde samo članovi upravnog odbora koji nemaju lični interes u skladu sa članom 34. ovog zakona.

(5) Lica koja utvrđuju tržišnu vrijednost iz st. 1. i 2. ovog člana mogu angažovati nezavisnog procjenjivača za ovo procjenjivanje, a dužni su da angažuju nezavisnog procjenjivača u slučaju da je plaćanje zahtijevano u skladu sa članom 435. ovog zakona.


Prava članova društva sa ograničenom odgovornošću i ortaka ortačkog i komanditnog društva na neslaganje i otkup udjela od društva

Član 437.

(1) Posebna prava akcionara predviđena čl. 435. i 436. ovog zakona mogu se predvidjeti i kao prava članova u osnivačkom aktu društva sa ograničenom odgovornošću, ortačkog i komanditnog društva, ugovoru članova društva ili ugovoru ortaka društva ili u ugovoru o reorganizacijama ovih društava (spajanje, podjele, odvajanje i promjena pravne forme).

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, čl. 435. i 436. primjenjuju se na članove i ortake, odnosno njihove udjele i naknadu ovih udjela u tim društvima, do ograničenja predviđenog tim aktima.


Prinudna prodaja

Član 438.

(1) Lice koje u postupku preuzimanja javnom ponudom otkupi najmanje 95 % akcija ciljnog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti u odnosu na ukupan broj akcija ima pravo da kupi i akcije na koje se javna ponuda odnosila od akcionara koji nisu prihvatili prodaju akcija po toj ponudi (nesaglasni akcionar), pod uslovima iz javne ponude.

(2) Ako ponudilac ne otkupi akcije iz stava 1. ovog člana u roku od šest mjeseci od dana isticanja javne ponude, gubi to pravo (prinudna kupovina).

(3) Radi ostvarenja prava akcionara iz stava 1. ovog člana ponudilac nesaglasnom akcionaru upućuje pisani zahtjev za prinudnu prodaju njegovih akcija najkasnije u roku od 120 dana od dana isteka krajnjeg roka iz javne ponude, uz navođenje uslova kupovine akcija iz javne ponude, a kopiju tog zahtjeva upućuje upravnom odboru ciljnog društva, u protivnom gubi pravo na prinudni otkup akcija.

(4) Akcionar iz stava 1. ovog člana koji je u javnoj ponudi za preuzimanje dao akcionarima ciljnog društva pravo izbora između naknade u novcu ili u hartijama od vrijednosti ili drugim oblicima imovine, to pravo mora dati i nesaglasnom akcionaru u pisanom zahtjevu.

(5) Ako akcionar iz stava 1. ovog člana ne primi odgovor o prihvatanju zahtjeva za prinudnu prodaju u roku od 30 dana od dana podnošenja tog zahtjeva, ima pravo da ciljnom društvu pošalje obavještenje o otkupu akcija nesaglasnog akcionara i da tom društvu uplati naknadu ili preda druge oblike imovine iz tog zahtjeva uz ovlašćenje da tu naknadu ili druge oblike imovine ustupi nesaglasnom akcionaru.

(6) Nakon prijema pisanog obavještenja iz stava 5. ovog člana ciljno društvo je dužno da upiše u Centralni registar ponudioca kao akcionara prinudno otkupljenih akcija, kao i u sudski registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata i da primljenu naknadu drži u svoje ime a za račun nesaglasnog akcionara, dok je ne primi taj akcionar.


Prinudna kupovina

Član 439.

(1) Akcionar koji stekne 95 % akcija drugog društva (većinski akcionar), obavezan je da kupi akcije preostalih akcionara na njihov zahtjev (manjinski akcionar).

(2) Manjinski akcionar iz stava 1. ovog člana može podnijeti pisani zahtjev većinskom akcionaru najkasnije u roku od šest mjeseci od dana sticanja većinskog paketa od 95 % akcija, obavještavajući ga o vrsti, klasi i broju akcija koje nudi na prodaju.

(3) Većinski akcionar iz stava 1. ovog člana dužan je da najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za prinudnu kupovinu pošalje pisani odgovor na taj zahtjev.

(4) Većinski akcionar iz stava 1. ovog člana dužan je da otkupi akcije manjinskih akcionara po cijeni posljednje akcije po kojoj je stekao 95 % akcija.

(5) Prinudna kupovina registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata i upisuje u Centralni registar u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrijednosti.


Sudska zaštita

Član 440.

Po zahtjevu nesaglasnog akcionara podnesenom u roku od 30 dana od dana prijema pisanog zahtjeva za prinudnu prodaju, nadležni sud je dužan da u vanparničnom postupku u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva zabrani ponudiocu iz javne ponude za preuzimanje tu kupovinu pod uslovima koji su različiti od uslova iz javne ponude za preuzimanje.

VI KAZNENE ODREDBE[uredi]

Prekršaji privrednog društva i odgovornog lica

Član 441.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj privredno društvo, ako:

a) ne prijavi upis ili brisanje poslovne jedinice u sudski registar (član 3. ovog zakona),
b) suprotno ovom zakonu zloupotrijebi pravno lice (član 15. stav 1),
v) zloupotrijebi poslovno ime suprotno ovom zakonu (čl. 17, 20. i 21) i ako pisma i poslovna dokumenta upućena trećim licima ne sadrže podatke predviđene zakonom (član 22),
g) u svom poslovanju koristi skraćeno ili modifikovano poslovno ime, suprotno ovom zakonu (član 19),
d) zastupnik privrednog društva zaključi pravni posao izvan djelatnosti društva navedenih u osnivačkom aktu (član 25. stav 4),
đ) suprotno ovom zakonu povrijedi dužnost nekonkurencije privrednom društvu (član 36),
e) suprotno ovom zakonu ne uplati u propisanom roku najmanje polovinu novčanog dijela osnovnog kapitala (član 107. stav 1. i član 187. stav 3),
ž) suprotno ovom zakonu pruža finansijsku podršku za sticanje akcija iz člana 185. ovog zakona,
z) izda akcije suprotno odredbama čl. 199. i 200. ovog zakona,
i) povrijedi prava akcionara iz čl. 203. i 204. ovog zakona,
j) rasporedi dividende i izvrši druge usplate akcionarima protivno odredbama čl. 210–214. ovog zakona,
k) stekne ili upiše sopstvene akcije suprotno odredbama čl. 215. i 216. ovog zakona,
l) povrijedi pravilo o ograničenju isplate i zabranjenim isplatama iz čl. 225. i 226. ovog zakona;
lj) društvo ne obavijesti nadležne organe propisane ovim zakonom o povećanju, odnosno o smanjenju osnovnog kapitala (čl. 251, 260. i 261),
m) smanji osnovni kapital suprotno član 228. stav 5, čl. 253. do 265. ovog zakona,
n) suprotno član 228. stav 5. i član 230. st. 7, 8. i 9. ovog zakona ne održava vrijednost osnovnog kapitala,
nj) u zakonske rezerve ne unese iznose iz člana 231. ovog zakona, ili sredstva zakonskih rezervi upotrijebi protivno članu 231. ovog zakona,
o) za vrijeme likvidacije preduzima nove poslove ili plaća dividende ortacima, članovima ili akcionarima (član 343),
p) ne sastavi izvještaj o sprovedenoj likvidaciji, završni likvidacioni bilans i prijedlog o podjeli likvidacionog ostatka u slučaju propisanom ovim zakonom (član 348),
r) ne sačini konsolidovani godišnji izveštaj i izvještaj članovima i akcionarima zavisnog društva (član 363),
s) suprotno ovom zakonu povrijedi zabranu stvaranja prividnog kapitala (član 384),
t) stiče i raspolaže imovinom velike vrijednosti na način suprotan ovom zakonu (član 434),
ć) povrijedi prava akcionara na neslaganje i na otkup akcija suprotno ovom zakonu (čl. 435. i 437) i
u) suprotno ovom zakonu povrijedi pravo akcionara na prinudnu prodaju akcija (član 438).

(2) Za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM

(3) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM, kazniće se za prekršaj privredno društvo, ako:

a) obavlja djelatnost suprotno ovom zakonu (čl. 5. i 6),
b) zastupnik privrednog društva ne poštuje ograničenja ovlašćenja na zastupanje propisana ovim zakonom (član 25. stav 1),
v) zaključi ugovor ili drugi pravni posao u slučaju postojanja sukoba interesa (član 34),
g) ne čuva poslovnu tajnu (član 38),
d) povrijedi pravo na informisanje iz člana 43. Zakona,
đ) povrijedi zabranu izbora suprotno ovom zakonu (član 45),
e) izmijeni i dopuni osnivački akt suprotno ovom zakonu (član 50. stav 3, čl. 88, 168, 329. i 330),
ž) ne izabere lice ovlašćeno na zastupanje (čl. 68, 86, 154. i 314),
z) ne vodi knjigu udjela ili je ne vodi uredno (član 114),
i) ne vodi poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (čl. 153. i 305),
j) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan čl. 169. i 353. ovog zakona,
k) ne vrati upisnicima uplaćene iznose u slučaju neuspjelog osnivanja društva (član 195),
l) ne sazove osnivačku skupštinu na način propisan ovim zakonom (član 193); ako ne vodi knjigu udjela i knjigu odluka na način utvrđen ovim zakonom (član 114, član 131. st. 3. i 4, član 146, član 281. stav 2),
lj) ne sazove sjednicu skupštine na način propisan ovim zakonom (čl. 133, 134, 267, 278. i 271),
m) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan ovim zakonom (čl. 169, 333. i 335) i
n) ne prijavi za upis u sudski registar podatke koje se po odredbama ovog zakona upisuju u taj registar i to ne učini u zakonom propisanom roku (čl. 8, 30, 246, 240, 331,340, 346, 367, 389, 390, 409, 419, 423 i 428).

(4) Za radnje iz stava 3. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 200 KM do 1.500 KM.

VII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE[uredi]

Postojeća privredna društva

Član 442.

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona, postojeća privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti nastavljaju da rade na način i pod uslovima pod kojima su upisani u sudski registar.

(2) Privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti dužni su da svoju pravnu formu, organe, akcionare i članove, osnovni kapital, akcije i udjele, poslovno ime, memorandume, poslovne jedinice sa određenim ovlašćenjima u pravnom prometu, kao i svoje opšte akte, usklade sa odredbama ovog zakona u roku od dvije godine od dana primjene ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.

(3) Postojeća akcionarska društva zadržavaju statut kao obavezan opšti akt, a obavezu usklađivanja sa odredbama ovog zakona ispunjavaju odgovarajućim izmjenama statuta koji u odnosu na ta društva ima značaj i sadržinu osnivačkog akta iz ovog zakona, s tim da izmjene statuta moraju biti notarski potvrđene.

(4) Postojeća društva sa ograničenom odgovornošću obavezu usklađivanja sa odredbama ovog zakona ispunjavaju odgovarajućim izmjenama osnivačkog akta koje se notarski potvrđuju, a ona društva koja su nastala u postupku svojinske transformacije i koja nemaju osnivački akt dužna su da postupe na način iz stava 3. ovog člana.

(5) Ako postojeća privredna društva organizovana u formi društva s ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva zadrže tu pravnu formu, nisu dužna da u postupku usklađivanja sa odredbama ovog zakona uz prijavu za prevođenje u sudski registar podnose dokaz o ispunjenju uslova u pogledu novčanog dijela osnovnog kapitala utvrđenog ovim zakonom.

(6) Postojeća privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti koji ne postupe na način i u roku iz st. 2. do 4. ovog člana, prestaju da postoje nakon sprovedenog postupka likvidacije o trošku subjekta likvidacije, koji po službenoj dužnosti pokreće sud radi brisanja iz sudskog registra.


Početi postupci

Član 443.

Ako su sudskom registru do početka primjene ovog zakona podnesene prijave osnivanja ili promjene osnivača, ortaka, akcionara i člana društva, isključenja ortaka ili člana društva, kao i prijave postupka izbora organa i donošenja opštih akata privrednih društava i drugih oblika organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti, postupak po ovim prijavama okončaće se po odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja te prijave sudskom registru.


Ograničenja osnivanja

Član 444.

(1) Od dana primjene ovog zakona, osnivači i ortaci ortačkog i komplementari komanditnog društva ne mogu biti društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno akcionarsko društvo koja nemaju najmanje jednog člana, odnosno najmanje jednog akcionara sa značajnim učešćem kapitala u smislu ovog zakona.

(2) Od dana primjene ovog zakona, osnivači i ortaci ortačkog i komplementari komanditnog društva ne mogu biti ni privredna društva čiji su osnivači privredna društva iz stava 1. ovog člana.


Prestanak važenja postojećih propisa

Član 445.

(1) Od dana primjene ovog zakona na novoosnovana akcionarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću neće se primjenjivati odredba člana 69. Zakona o notarima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 86/04, 2/05 i 74/05).

(2) Od dana primjene ovog zakona, prestaje da važi Zakon o preduzećima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04 i 34/06).


Stupanje na snagu

Član 446.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a primjenjivaće se od 1. jula 2009. godine.

Izvori[uredi]

  • „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 127/08