Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova (2009)

Izvor: Викизворник
Ovaj propis je prestao da važi!



ZAKON O MIRNOM RJEŠAVANjU RADNIH SPOROVA

I OSNOVNE ODREDBE[uredi]

Član 1.

(1) Ovim zakonom uređuju se način i postupak mirnog rješavanja individualnih i kolektivnih radnih sporova, izbor, prava i obaveze miritelja i arbitara, kao i način osnivanja tijela za mirno rješavanje radnih sporova, te druga pitanja od značaja za mirno rješavanje radnih sporova.

(2) Postupak mirnog rješavanja radnih sporova pokreće se i vodi u skladu sa ovim zakonom, ukoliko o istom nije odlučeno pravosnažnom odlukom suda ili drugog organa u skladu sa propisima o radu.

(3) Mirno rješavanje radnih sporova je alternativni način rješavanja radnih sporova između strana u radnom sporu uz učešće trećih lica, a obuhvata mirenje i arbitražu.

Član 2.

(1) Strane u sporu dobrovoljno odlučuju o pristupanju mirnom rješavanju radnog spora, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Strane u radnom sporu biraju miritelje i arbitre iz Imenika miritelja i arbitara (u daljem tekstu: Imenik) u cilju mirnog rješavanja radnih sporova.

Član 3.

(1) U postupku mirnog rješavanja radnog spora učestvuju strane u sporu, miritelji i arbitri, odnosno tijela za mirno rješavanje kolektivnih sporova u skladu sa ovim zakonom.

(2) Miritelj i arbitar su dužni da postupaju odgovorno, savjesno i nepristrasno.

Član 4.

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) stranom u individualnom radnom sporu, u smislu ovog zakona, smatraju se radnik i poslodavac (u daljem tekstu: strane u individualnom sporu),
b) stranom u kolektivnom radnom sporu, u smislu ovog zakona, smatraju se učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora i drugi subjekti kolektivnih prava u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: strane u kolektivnom sporu),
v) miriteljem, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje samostalno ili kao član mirovnog vijeća pruža pomoć stranama i daje prijedloge i preporuke u radnom sporu sa ciljem zaključivanja sporazuma o rješavanju radnog spora,
g) arbitrom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje samostalno ili kao član arbitražnog vijeća donosi odluku kojom se okončava radni spor,
d) radnim sporom, u smislu ovog zakona, smatraju se individualni i kolektivni radni sporovi (u daljem tekstu: radni spor),
đ) individualnim radnim sporom, u smislu ovog zakona, smatra se spor povodom otkaza ugovora o radu, ponude i zaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim okolnostima, neisplaćivanja plata i naknada, naknade materijalne štete i otpremnine (u daljem tekstu: individualni spor),
e) kolektivnim radnim sporom, u smislu ovog zakona, smatra se spor povodom zaključivanja, izmjena i dopuna, otkaza ili primjene kolektivnog ugovora, ostvarivanja prava na sindikalno organizovanje, štrajk i drugih kolektivnih prava (u daljem tekstu: kolektivni spor),
ž) tijela za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova su mirovno vijeće i arbitraža,
z) mirovno vijeće je tijelo koje sporazumno osnivaju strane u kolektivnom radnom sporu koje daje prijedloge i preporuke sa ciljem zaključenja sporazuma o rješenju radnog spora i
i) arbitraža je tijelo koje se osniva sporazumom strana radi konačnog rješavanja kolektivnih radnih sporova.

II AGENCIJA ZA MIRNO RJEŠAVANjE RADNIH SPOROVA[uredi]

Član 5.

(1) Agencija za mirno rješavanje radnih sporova (u daljem tekstu: Agencija) osniva se ovim zakonom.

(2) Agencija je javna ustanova i način njene organizacije i poslovanja urediće se u skladu sa Zakonom o sistemu javnih službi („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 68/07).

Član 6.

Agencija obavlja stručne poslove koji se odnose na:

a) mirno rješavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova,
b) izbor miritelja i arbitara,
v) vođenje Imenika,
g) edukaciju i stručno usavršavanje miritelja i arbitara,
d) evidenciju o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova i
đ) druge poslove određene zakonom.

Član 7.

Organi Agencije su upravni odbor i direktor.

Član 8.

(1) Upravni odbor Agencije (u daljem tekstu: upravni odbor) imenuje i razrješava Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite (u daljem tekstu: Ministarstvo) na period od četiri godine nakon sprovedenog postupka javne konkurencije.

(2) Upravni odbor ima tri člana.

(3) Zaposleni u Agenciji ne mogu biti članovi njenog upravnog odbora.

Član 9.

Upravni odbor:

a) donosi Statut Agencije,
b) odlučuje o poslovanju Agencije,
v) razmatra i usvaja izvještaj o poslovanju i godišnji obračun Agencije,
g) donosi program rada i finansijski plan Agencije,
d) odlučuje o korišćenju sredstava, u skladu sa zakonom i Statutom Agencije, i
đ) vrši i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i Statutom Agencije.

Član 10.

(1) Direktor rukovodi radom Agencije, predstavlja i zastupa Agenciju i odgovoran je za zakonitost njenog rada.

(2) Direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada na period od četiri godine uz prethodno sproveden postupak javne konkurencije.

(3) Uslovi za direktora utvrđuju se Statutom Agencije.

III POSTUPAK MIRNOG RJEŠAVANjA RADNOG SPORA[uredi]

1. Zajedničke odredbe[uredi]

Član 11.

(1) Postupak mirnog rješavanja radnog spora pokreće se podnošenjem Agenciji prijedloga za mirno rješavanje radnog spora (u daljem tekstu: prijedlog).

(2) Strane u sporu mogu da podnesu prijedlog zajednički ili pojedinačno.

(3) Prijedlog obavezno sadrži:

a) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u sporu i
b) predmet spora.

(4) Uz prijedlog, strane u sporu dostavljaju dokumentaciju u vezi sa predmetom spora, kao i imena svjedoka, ako ih imaju.

(5) Ukoliko se podneseni prijedlog ne odnosi na radne sporove u smislu ovog zakona, Agencija će odbaciti prijedlog i o tome obavijestiti podnosioca.

Član 12.

(1) Ako je prijedlog podnijela samo jedna od strana u sporu, Agencija odmah po prijemu prijedloga dostavlja isti zajedno sa dokumentacijom drugoj strani u sporu i poziva je da se u roku od 15 dana od dana prijema izjasni da li prihvata mirno rješavanje radnog spora.

(2) Ako druga strana ne prihvati postupak u roku od 15 dana od dana prijema poziva, direktor Agencije određuje miritelja u cilju mirnog rješavanja radnog spora.

(3) Ako miritelj iz stava 2. ovog člana ne obezbijedi da strane u radnom sporu u roku od 15 dana pristupe mirnom rješavanju nastalog spora, obavijestiće direktora Agencije da postupak mirenja nije započet.

2. Određivanje miritelja[uredi]

Član 13.

(1) Miritelja odnosno arbitra sporazumno određuju strane u sporu sa spiska miritelja i arbitara koji se vodi u Imeniku, u zajedničkom prijedlogu, odnosno u roku od 15 dana od dana prihvatanja pojedinačnog prijedloga.

(2) U slučaju kada strane u sporu sporazumno ne odrede miritelja odnosno arbitra, miritelja odnosno arbitra određuje direktor Agencije.

Član 14.

Agencija dostavlja prijedlog i dokumentaciju u vezi sa predmetom spora miritelju odnosno arbitru koji je određen za konkretan spor.

Član 15.

Svaka strana u sporu snosi svoje troškove, osim troškova postupka koje snosi Agencija.

3. Učešće miritelja u individualnom radnom sporu[uredi]

Član 16.

(1) Strane u individualnom radnom sporu mogu da podnesu prijedlog Agenciji za učešće miritelja u cilju pružanja pomoći i rješavanja nastalog spora.

(2) Strane mogu da podnesu prijedlog zajednički ili pojedinačno.

(3) Ako je prijedlog podnijela jedna od strana, Agencija odmah po prijemu dostavlja prijedlog i dokumentaciju drugoj strani s pozivom da se u roku od 15 dana izjasni da li prihvata učešće miritelja u radnom sporu.

(4) Prijedlog sadrži opis individualnog spora, strane u sporu, mjesto i vrijeme mirenja, a zajednički prijedlog može da sadrži i ime, prezime i adresu miritelja.

Član 17.

(1) Miritelj u individualnom radnom sporu:

a) prisustvuje razgovorima strana u sporu,
b) ukazuje stranama na moguća rješenja konkretnog spora i
v) pruža stručnu i drugu pomoć učesnicima.

(2) Miritelj je dužan da bude nepristrasan u toku pregovora.

4. Učešće miritelja u kolektivnom pregovaranju[uredi]

Član 18.

(1) Učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora (u daljem tekstu: učesnici) mogu da podnesu prijedlog Agenciji za učešće miritelja u kolektivnom pregovaranju u cilju pružanja pomoći i sprečavanja nastanka spora.

(2) Učesnici mogu da podnesu prijedlog zajednički ili pojedinačno.

(3) Ako je prijedlog podnio jedan od učesnika, Agencija odmah po prijemu dostavlja prijedlog i dokumentaciju drugim učesnicima s pozivom da se u roku od osam dana izjasne da li prihvataju učešće miritelja u kolektivnom pregovaranju.

(4) Prijedlog sadrži vrstu kolektivnog ugovora, učesnike, mjesto i vrijeme pregovora, a zajednički prijedlog i ime, prezime i adresu miritelja.

Član 19.

(1) Miritelj u postupku kolektivnog pregovaranja:

a) prisustvuje pregovorima,
b) ukazuje učesnicima na prijedloge koji nisu u skladu sa zakonom i drugim propisom i
v) pruža stručnu i drugu pomoć učesnicima.

(2) Miritelj je dužan da bude nepristrasan u toku pregovora.

5. Učešće miritelja u kolektivnom radnom sporu[uredi]

Član 20.

U slučaju spora u zaključivanju i primjeni kolektivnog ugovora, njegovog otkazivanja od strane jednog ili više učesnika u njegovom zaključivanju, kao i potrebe za njegovom izmjenom ili dopunom, učesnici u zaključivanju kolektivnog ugovora sporazumno rješavaju sporno pitanje, a ako do toga ne dođe, spor se iznosi pred mirovno vijeće.

Član 21.

U djelatnostima od opšteg interesa ili u djelatnostima u kojima bi prekid rada mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili da nanese štetu većih razmjera, strane u sporu dužne su da iznesu spor pred mirovno vijeće, u skladu sa zakonom.

Član 22.

(1) U djelatnostima iz člana 21. ovog zakona strane u sporu su dužne da zajednički podnesu prijedlog, u roku od pet dana od dana nastanka spora.

(2) Ako strane u sporu ne podnesu prijedlog, dužne su da o tome obavijeste Agenciju.

(3) Ako strane u sporu ne podnesu prijedlog, direktor Agencije po službenoj dužnosti pokreće postupak mirenja i određuje mirovno vijeće iz Imenika.

6. Postupak mirenja[uredi]

Član 23.

(1) Miritelj je dužan da zakaže raspravu u roku od tri dana od dana prijema prijedloga i dokumentacije o predmetu spora i o tome obavještava strane u sporu.

(2) Strane u sporu su dužne da odrede svog predstavnika u postupku mirenja i o tome obavijeste miritelja najkasnije do dana zakazane rasprave.

(3) Ako strane u sporu ne odrede svog predstavnika u roku iz stava 2. ovog člana, postupak mirenja vodi miritelj neposrednim kontaktom sa stranama u sporu.

Član 24.

(1) U cilju rješavanja radnog spora miritelj ima pravo da odvojeno, van rasprave, traži i prikuplja informacije i druge podatke od predstavnika strana u sporu.

(2) Ima pravo da uključi vještake i druge stručnjake koji će pomoći u rješavanju spora, uz saglasnost i o trošku strana u sporu.

Član 25.

(1) Sporazum koji strane postignu u postupku mirenja zaključuje se u pisanoj formi i obavezujući je za obje strane.

(2) Ako je između strana u postupku zaključen kolektivni ugovor, sporazum zaključen u postupku mirenja postaje sastavni dio kolektivnog ugovora.

(3) Primjerak potpisanog sporazuma iz st. 1. i 2. ovog člana miritelj dostavlja Agenciji.

Član 26.

Ako uz pomoć miritelja strane u postupku ne zaključe sporazum o predmetu spora u roku od 15 dana od dana početka postupka, miritelj proglašava postupak završenim i o tome obavještava Agenciju.

7. Postupak pred arbitražom[uredi]

Član 27.

Ako strane u radnom sporu ne riješe radni spor, pregovorima ili u postupku mirenja, mogu nakon neuspjeha pregovora ili okončanja postupka mirenja uputiti spor na arbitražu.

Član 28.

(1) Svaka od strana u postupku bira svog arbitra iz Imenika, a trećeg arbitra bira direktor Agencije, nakon čega donosi akt o osnivanju arbitraže.

(2) Arbitar kojeg imenuje direktor Agencije obavlja poslove predsjedavajućeg arbitraže.

Član 29.

(1) Predsjedavajući arbitar je dužan da zakaže raspravu u roku od tri dana od dana osnivanja arbitraže i o tome obavijesti strane u sporu.

(2) Strane u sporu su dužne dostaviti arbitraži svu dokumentaciju o predmetu spora, kao i imena lica koja treba saslušati u postupku.

(3) Arbitraža odlučuje da li strane u sporu treba da dopune dokumentaciju vezanu za spor ili je za rješenje spora potrebno saslušati još neko lice u toku postupka.

Član 30.

Arbitraža donosi odluku o radnom sporu najkasnije u roku od 60 dana od dana svog osnivanja i primjerak odluke dostavlja svakoj strani i Agenciji.

Član 31.

(1) Odluka arbitraže je konačna i obavezujuća za strane u sporu.

(2) Odluka ima snagu izvršne isprave i sadrži:

a) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u sporu,
b) izreku,
v) obrazloženje,
g) datum donošenja odluke i
d) imena, prezimena i potpise arbitara.

8. Izuzeće miritelja i arbitara[uredi]

Član 32.

(1) Strana u sporu može direktoru Agencije da podnese zahtjev za izuzeće miritelja ili arbitra i to:

a) ako zastupa neku od strana u sporu, ili je u posljednje tri godine zastupao neku od strana u sporu,
b) ako je srodnik neke od strana u sporu u pravoj liniji, u pobočnoj do četvrtog stepena i u tazbinskoj do drugog stepena i
v) ako je povezan sa stranama u sporu na bilo koji drugi način koji bi mogao da utiče na njegovu nepristrasnost.

(2) Miritelj i arbitar po službenoj dužnosti vode računa o razlozima za izuzeće u toku postupka i dužni su da o njima obavijeste direktora Agencije.

Član 33.

(1) Direktor Agencije odlučuje o izuzeću miritelja i arbitra po obavještenju miritelja, odnosno arbitra i na zahtjev strane u sporu, u roku od tri dana od saznanja za postojanje razloga za izuzeće.

(2) U slučaju izuzeća postupak mirnog rješavanja radnog spora nastavlja se izborom novog miritelja, odnosno arbitra, u skladu sa ovim zakonom.

IV MIRITELjI I ARBITRI[uredi]

Član 34.

(1) Za miritelja i arbitra može da bude imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove:

a) da je državljanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,
b) da ima visoku stručnu spremu i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti rada i socijalnog dijaloga i
v) da nije osuđivano za krivično djelo.

(2) Pored uslova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, predsjedavajući arbitar mora imati položen pravosudni ispit, ili zvanje magistra, odnosno doktora nauka iz oblasti radnog prava.

Član 35.

(1) Imenovanje miritelja i arbitara vrši se javnim konkursom na osnovu odluke Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske (u daljem tekstu: Savjet) vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti i polnoj ravnopravnosti.

(2) Konkurs raspisuje i proceduru provodi Konkursna komisija koju imenuje Savjet (u daljem tekstu: Komisija).

(3) Nakon sprovedene procedure, Komisija utvrđuje prijedlog liste miritelja i arbitara i dostavlja ga Savjetu.

Član 36.

(1) Odluku o imenovanju miritelja i arbitara donosi Savjet u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga Komisije.

(2) Odluka iz stava 1. ovog člana je konačna.

Član 37.

(1) Miritelji i arbitri se biraju na period od četiri godine i mogu biti ponovo izabrani.

(2) Rok iz stava 1. ovog člana računa se od dana upisa u Imenik.

Član 38.

(1) Na osnovu odluke Savjeta o imenovanju miritelja i arbitra, direktor Agencije donosi rješenje o upisu u Imenik.

(2) Rešenje sadrži ime, prezime, adresu i stručnu spremu miritelja, odnosno arbitra.

(3) Svojstvo miritelja i arbitara stiče se danom upisa u Imenik.

Član 39.

(1) Imenik vodi Agencija.

(2) Imenik sadrži sljedeće podatke:

a) ime i prezime miritelja odnosno arbitra,
b) adresu miritelja odnosno arbitra,
v) stručnu spremu,
g) naziv i sjedište poslodavca miritelja odnosno arbitra ako je u radnom odnosu,
d) broj i datum odluke Savjeta o izboru miritelja odnosno arbitra i
đ) broj i datum rešenja o upisu i brisanju iz Imenika.

(3) Ministar rada i boračko-invalidske zaštite (u daljem tekstu: ministar) pravilnikom će propisati obrazac i način vođenja Imenika.

Član 40.

Miritelj i arbitar dužni su da prijave promjenu podataka iz člana 39. stav 2. t. a), b) i g) ovog zakona u roku od tri dana od dana nastanka promjene.

Član 41.

Miritelj i arbitar dužni su da postupaju odgovorno, savjesno i po svom najboljem znanju, u cilju rješavanja spora između strana.

Član 42.

Miritelj i arbitar su dužni da se stručno usavršavaju, u oblastima od značaja za provođenje ovog zakona.

Član 43.

(1) Miritelj i arbitar su dužni da redovno obavještavaju Agenciju o toku i okončanju postupka mirnog rješavanja radnog spora.

(2) Miritelj i arbitar za svoj rad odgovaraju Agenciji.

Član 44.

(1) Miritelj i arbitar imaju pravo na nagradu za rad i naknadu troškova koje su imali tokom postupka.

(2) Odlukom Vlade utvrđuju se uslovi za ostvarivanje prava na nagradu i naknadu troškova i njihova visina.

(3) Sredstva iz stava 1. ovog člana obezbjeđuju se u Budžetu Republike Srpske.

Član 45.

Miritelj i arbitar imaju pravo na odsustvo sa rada bez naknade zarade za vrijeme dok vode postupak mirnog rješavanja radnog spora.

Član 46.

Ministar pravilnikom uređuje bliže uslove u pogledu načina međusobne komunikacije učesnika u mirnom rješavanju spora i vođenja postupka.

Član 47.

(1) Svojstvo miritelja i arbitra prestaje brisanjem iz Imenika.

(2) Miritelj, odnosno arbitar se briše iz Imenika:

a) ako se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi iz člana 34. ovog zakona,
b) ako prestanu da postoje uslovi iz člana 34. t. a) i v) ovog zakona,
v) po isteku roka na koji je izabran, ako ne bude ponovo izabran,
g) ako odbije da se stručno usavršava,
d) ako nestručno i nesavjesno obavlja dužnosti,
đ) ako se neuredno odaziva na poziv Agencije,
e) ako neopravdano odugovlači postupak mirnog rješavanja radnog spora,
ž) na lični zahtjev,
z) usljed gubitka poslovne sposobnosti i
i) usljed smrti.

Član 48.

(1) Zahtjev za brisanje miritelja odnosno arbitra iz Imenika podnosi Savjet u slučajevima iz člana 47. stav. 2. t. a), b), g), d), đ) i e).

(2) U slačajevima iz stava 1. ovog člana direktor je dužan da u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva izvrši brisanje miritelja i arbitra iz Imenika.

(3) U slučajevima nastanka okolnosti iz člana 47. stav 2. t. v), ž), z) i i), direktor Agencije donosi rješenje o brisanju miritelja i arbitra iz Imenika u roku od 15 dana od dana saznanja za nastale okolnosti o čemu obavještava Savjet.

Član 49.

Rešenje o upisu i brisanju iz Imenika objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

V EVIDENCIJA O POSTUPCIMA MIRNOG RJEŠAVANjA RADNIH SPOROVA[uredi]

Član 50.

Agencija vodi evidenciju o postupcima mirnog rješavanja radnih sporova.

Član 51.

(1) Evidencija sadrži naročito:

a) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedište strana u sporu,
b) ime i prezime miritelja odnosno arbitra,
v) predmet spora,
g) datum pokretanja postupka i
d) datum okončanja spora i način na koji je spor riješen.

(2) Ministar pravilnikom propisuje obrazac i način vođenja evidencije iz stava 1. ovog člana.

VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE[uredi]

Član 52.

(1) U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti Odluku o uslovima za ostvarivanje prava na nagradu i naknadu troškova miritelja i arbitara (član 44. stav 2).

(2) Izbor miritelja i arbitara izvršiće se do kraja 2009. godine, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedeće pravilnike:

a) o načinu vođenja Imenika miritelja i arbitara (član 39. stav 3),
b) o načinu međusobne komunikacije učesnika u mirnom rješavanju spora i vođenja postupka (član 46) i
v) o načinu vođenja evidencije o mirnom rješavanju radnih sporova (član 51).

Član 53.

Postupci za mirno rješavanje radnih sporova započeti prije stupanja na snagu ovog zakona završiće se prema propisu na osnovu kojeg su i pokrenuti.

Član 54.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.


Broj: 01-1116/09
Datum: 15. jul 2009. godine


Predsjednik
Narodne skupštine
Mr Igor Radojičić, s. r.

Izvori[uredi]

  • „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 71/09