Zakon o krivičnom postupku — Prečišćeni tekst (2009)/III
| Ovaj propis je prestao da važi! |
ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU
- Prečišćeni tekst -
Glava XXI
GLAVNI PRETRES[uredi]
1. Javnost glavnog pretresa[uredi]
Član 250.
Opšta javnost
(1) Glavni pretres je javan.
(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetna lica.
(3) Lica koja su prisutna na glavnom pretresu ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe, osim čuvara optuženog i lica kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijeća.
Član 251.
Isključenje javnosti
(1) Od otvaranja zasjedanja pa do završetka glavnog pretresa sudija, odnosno vijeće može u svako doba, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka i branioca, ali uvijek po njihovom saslušanju, isključiti javnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu državne bezbjednosti ili ako je to potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala u demokratskom društvu, ličnog i intimnog života optuženog ili oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka.
(2) Odluku o isključenju javnosti donosi sudija, odnosno vijeće rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.
(3) Rješenje o isključenju javnosti može se pobijati samo u žalbi na presudu.
Član 252.
Na koga se ne odnosi isključenje javnosti
(1) Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, oštećenog, zakonskog zastupnika i punomoćnika.
(2) Sudija, odnosno vijeće može dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost isključena budu prisutna službena lica, naučni i javni radnici, a na zahtjev optuženog može to dopustiti i njegovom bračnom, odnosno vanbračnom drugu i bliskim srodnicima.
(3) Sudija, odnosno vijeće će upozoriti lica koja su prisutna glavnom pretresu na kome je javnost isključena da su dužna da kao tajnu čuvaju sve ono što su na pretresu saznala i ukazaće im da odavanje tajne predstavlja krivično djelo.
2. Rukovođenje glavnim pretresom[uredi]
Član 253.
Obavezno prisustvo na glavnom pretresu
(1) Sudija, odnosno članovi vijeća i zapisničar moraju biti neprekidno na glavnom pretresu.
(2) Ako je u izgledu da će glavni pretres trajati duže, predsjednik vijeća može zatražiti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili članove vijeća u slučaju njihove spriječenosti.
Član 254.
Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijeća
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća rukovodi glavnim pretresom.
(2) Dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća je da se stara za svestrano pretresanje predmeta, i otklanjanje svega što odugovlači postupak, a ne doprinosi razjašnjenju stvari.
(3) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano o predlozima stranaka i branioca, odlučuje sudija odnosno predsjednik vijeća.
(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vijeća se uvijek objavljuju s kratkim obrazloženjem razmatranih činjenica i unose u zapisnik o glavnom pretresu.
Član 255.
Redoslijed radnji glavnog pretresa
Glavni pretres teče redom koji je određen u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naročito zbog broja optuženih, broja krivičnih djela i obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijeće se razlozi zašto se glavni pretres ne održava prema zakonom utvrđenom redoslijedu.
Član 256.
Dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća
(1) Dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća je da se stara o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti lica koja su prisutna na glavnom pretresu da se pristojno ponašaju i da ne ometaju rad suda. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti pretresanje lica koja prisustvuju na glavnom pretresu.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se sa zasjedanja udalje sva lica koja kao slušaoci prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za održavanje reda predviđene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za osiguranje nesmetanog održavanja glavnog pretresa.
(3) U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik suda može dozvoliti takvo snimanje na glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vijeća može na glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odlučiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.
Član 257.
Kažnjavanje zbog narušavanja reda
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može udaljiti lice iz sudnice da bi zaštitilo pravo na pravedno i javno suđenje ili da bi održalo dostojanstveno i nesmetano suđenje.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se optuženi udalji iz sudnice za određeni vremenski period ukoliko optuženi i nakon upozorenja nastavi s nedoličnim ponašanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vijeća može nastaviti postupak, ukoliko optuženi ima branioca.
(3) Ako tužilac, branilac, oštećeni, zakonski zastupnik, punomoćnik oštećenog, svjedok, vještak, tumač ili drugo lice koje prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava naređenjima sudije, odnosno predsjednika vijeća za održavanje reda - sudija, odnosno predsjednik vijeća će ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspješno, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se lice udalji iz sudnice i kazni novčanom kaznom do 10.000 KM. Ako tužilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vijeća će obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Srpske ili advokatsku komoru čiji je branilac član - radi preduzimanja daljih mjera.
(4) Braniocu ili punomoćniku oštećenog koji, nakon što je kažnjen, produži da narušava red, sudija, odnosno predsjednik vijeća može uskratiti dalje zastupanje na glavnom pretresu i kazniti novčanom kaznom do 30.000 KM. Rješenje o tome, s obrazloženjem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rješenja dozvoljena je posebna žalba. Glavni pretres će se prekinuti ili odložiti, dok optuženi ne uzme drugog branioca i ne pripremi za odbranu.
Član 258.
Davanje lažnog iskaza od strane svjedoka ili vještaka
Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vještak na glavnom pretresu dao lažni iskaz, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se sačini poseban prepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vještaka koji će se dostaviti tužiocu.
3. Pretpostavke za održavanje glavnog pretresa[uredi]
Član 259.
Otvaranje zasjedanja
Sudija, odnosno predsjednik vijeća otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa. Zatim će sudija, odnosno predsjednik vijeća utvrditi da li su došla sva pozvana lica, a ako nisu, provjeriće da li su im pozivi uručeni i da li su svoj izostanak opravdala.
Član 260.
Nedolazak tužioca, odnosno lica koje ga zamjenjuje na glavni pretres
(1) Ako tužilac ili lice koje ga zamjenjuje koje je uredno pozvano ne dođe na glavni pretres, glavni pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vijeća pozvaće tužioca, odnosno lice koje ga zamjenjuje da iznese razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija će utvrditi da li on treba biti kažnjen. Ako se tužilac, odnosno lice koje ga zamjenjuje kažnjava, obavezno se o tome obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Srpske.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može izreći novčanu kaznu do 5.000 KM tužiocu, odnosno licu koje ga zamjenjuje koje se na uredno dostavljen poziv suda nije odazvalo i nije opravdalo svoj izostanak.
Član 261.
Nedolazak optuženog na glavni pretres
(1) Ako je optuženi uredno pozvan, a ne dođe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vijeća će odložiti glavni pretres i narediti da se optuženi na idući glavni pretres prinudno dovede. Ako do privođenja optuženi opravda izostanak, sudija, odnosno predsjednik vijeća će opozvati naredbu o prinudnom dovođenju.
(2) Ako optuženi koji je uredno pozvan očigledno izbjegava da dođe na glavni pretres i ako prinudno dovođenje nije uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vijeća može optuženom odrediti pritvor.
(3) Protiv rješenja o određivanju pritvora, dozvoljena je žalba koja ne odlaže njegovo izvršenje.
(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najduže 30 dana.
Član 262.
Zabrana suđenja u odsustvu
Optuženom se ne može suditi u odsustvu.
Član 263.
Nedolazak branioca na glavni pretres
(1) Ako branilac koji je uredno pozvan ne dođe na glavni pretres, glavni pretres će se odložiti. Sudija, odnosno predsjednik vijeća pozvaće branioca da objasni razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branioca, sudija, odnosno predsjednik vijeća će utvrditi da li branilac treba biti kažnjen. Kada se branilac u ovakvim slučajevima kažnjava, obavještava se advokatska komora čiji je on član.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može izreći novčanu kaznu do 5.000 KM braniocu koji se nije odazvao na uredan poziv suda i nije opravdao svoj izostanak.
(3) Ako je optuženom određen novi branilac ili je optuženi izabrao novog branioca glavni pretres će biti odložen. Sudija, odnosno predsjednik vijeća će dati novom braniocu dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj period ne može biti kraći od 15 dana ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, osim ako se optuženi ne odrekne ovog prava a sudija, odnosno predsjednik vijeća se uvjeri da kraće vrijeme za pripremu odbrane neće uticati na pravo optuženog na pravedno suđenje.
Član 264.
Nedolazak svjedoka ili vještaka na glavni pretres
(1) Ako je svjedok ili vještak uredno pozvan, a ne dođe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti prinudno dovođenje svjedoka ili vještaka.
(2) Svjedoka ili vještaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vijeća može kazniti novčanom kaznom do 5.000 KM.
(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, sudija, odnosno predsjednik vijeća će odlučiti da li glavni pretres treba odložiti.
4. Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa[uredi]
Član 265.
Razlozi za odlaganje glavnog pretresa
(1) Na zahtjev stranaka ili branioca, glavni pretres može odložiti rješenjem sudija, odnosno predsjednik vijeća ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je optuženi nakon izvršenog krivičnog djela nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno provede.
(2) Rješenje kojim se odlaže glavni pretres unijeće se u zapisnik i, po mogućnosti, odrediće se dan i čas nastavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijeća će takođe narediti obezbjeđenje dokaza koji se mogu izgubiti ili uništiti zbog odlaganja glavnog pretresa.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana nije dozvoljena žalba.
Član 266.
Nastavljanje odloženog glavnog pretresa
(1) Ako se glavni pretres koji je bio odložen drži pred istim sudijom, odnosno vijećem, pretres će se nastaviti, a sudija, odnosno predsjednik vijeća će ukratko iznijeti tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može odrediti da glavni pretres počne iznova.
(2) Glavni pretres koji je odložen mora iznova početi ako se izmijenio sastav vijeća ili ako je odlaganje trajalo duže od 30 dana, ali uz saglasnost stranaka i branioca vijeće može odlučiti da se u ovakvom slučaju svjedoci i vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uviđaj, nego da se koriste iskazi svjedoka i vještaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se koristi zapisnik o uviđaju.
(3) Ako se glavni pretres drži pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijeća – glavni pretres mora iznova početi i svi dokazi se moraju ponovno izvesti. Izuzetno, ako se pretres drži pred drugim predsjednikom vijeća, uz saglasnost stranaka i branioca, vijeće može odlučiti da se ranije izvedeni dokazi neće ponovo izvoditi.
(4) U slučaju iz st. 2. i 3. ovog člana, sudija odnosno vijeće može bez saglasnosti stranaka i branioca, a po njihovom saslušanju odlučiti da se iskazi svjedoka i vještaka dati u ranijem pretresu koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci ili vještaci umrli, duševno oboljeli, ili se ne mogu pronaći ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili je znatno otežan iz drugih razloga.
Član 267.
Prekid glavnog pretresa
(1) Osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom, sudija, odnosno predsjednik vijeća može prekinuti glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optužbe ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijećem.
(3) Ako se glavni pretres ne može nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijećem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duže od osam dana, postupiće se po odredbama člana 266. ovog zakona.
5. Zapisnik o glavnom pretresu[uredi]
Član 268.
Način vođenja zapisnika
(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik. Ako je glavni pretres sniman u skladu sa članom 66. ovog zakona, prepis preduzete radnje će se na zahtjev stranaka i branioca dostaviti strankama i braniocu najkasnije u roku od tri dana od preduzete radnje na glavnom pretresu.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se određeni dio zapisnika pročita ili reprodukuje, a pročitaće ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branilac ili lice čija se izjava unosi u zapisnik.
Član 269.
Unošenje izreke presude u zapisnik
(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude, uz naznačenje da li je presuda javno objavljena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik.
(2) Ako je doneseno rješenje o pritvoru, i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu.
Član 270.
Čuvanje materijalnih dokaza
(1) U posebnoj prostoriji suda se pohranjuju i čuvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivičnog postupka. Sudija, odnosno predsjednik vijeća može u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima.
(2) Ministarstvo pravde donijeće propise kojima će odrediti uslove i način čuvanja materijalnih dokaza iz stava 1. ovog člana.
6. Početak glavnog pretresa[uredi]
Član 271.
Ulazak sudije, odnosno vijeća u sudnicu
(1) Prilikom ulaska sudije ili vijeća u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlašćenog lica, treba da ustanu.
(2) Stranke i drugi učesnici postupka dužni su da ustanu kad se obraćaju sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke.
Član 272.
Uslovi za održavanje glavnog pretresa
Kada sudija, odnosno predsjednik vijeća utvrdi prisustvo svih pozvanih lica na glavnom pretresu ili kada odluči da se glavni pretres održi bez prisustva određenih pozvanih lica ili je odlučivanje o ovim stvarima odloženo, pozvaće optuženog i uzeti od njega lične podatke radi utvrđivanja identiteta.
Član 273.
Utvrđivanje identiteta optuženog i davanje uputa
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća uzima od optuženog lične podatke (član 143. ) da bi utvrdio njegov identitet.
(2) Nakon utvrđivanja identiteta optuženog, sudija, odnosno predsjednik vijeća će upitati stranke i branioca da li imaju primjedbe na sastav vijeća i nadležnost suda.
(3) Nakon utvrđivanja identiteta optuženog, sudija, odnosno predsjednik vijeća će uputiti svjedoke i vještake u prostoriju van sudnice za njih određenu, gdje će čekati dok budu pozvani da svjedoče. Sudija, odnosno predsjednik vijeća će upozoriti svjedoke da dok čekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju sa drugim svjedocima. Na prijedlog tužioca, optuženog ili branioca, sudija, odnosno predsjednik vijeća će odobriti onim vještacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.
(4) Ukoliko je prisutan oštećeni, ali još nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vijeća će ga poučiti da može podnijeti taj zahtjev do zaključenja glavnog pretresa.
(5) Sudija, odnosno predsjednik vijeća može preduzeti neophodne mjere radi sprečavanja međusobnog komuniciranja svjedoka, vještaka i stranaka.
Član 274.
Pouke optuženom
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će upozoriti optuženog na potrebu pažljivog praćenja toka pretresa i poučiće ga da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist, da može postavljati pitanja sa optuženim, svjedocima i vještacima i da može davati obrazloženja u vezi s njihovim iskazima.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će poučiti optuženog da može dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvu svjedoka i ako odluči dati takav iskaz, da će biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju u smislu člana 277. ovog zakona, odnosno da će biti opomenut i upozoren u smislu člana 151. ovog zakona. U tom slučaju optuženi kao svjedok ne polaže zakletvu, odnosno ne daje izjavu. Sud će omogućiti da se o tom svom pravu optuženi prethodno konsultuje sa braniocem, a ukoliko nema branioca, sud će pažljivo ispitati da li mu je branilac neophodan.
Član 275.
Čitanje optužnice i uvodna izlaganja
(1) Glavni pretres počinje čitanjem optužnice. Optužnicu čita tužilac.
(2) Nakon čitanja, optužnice, sudija, odnosno predsjednik vijeća upitaće optuženog da li je razumio njene navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća ustanovi da optuženi nije razumio optužnicu, ukratko će je izložiti optuženom na način koji mu je razumljiv. Nakon toga tužilac će ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva optužnicu.
(3) Optuženi ili njegov branilac mogu nakon toga izložiti koncept odbrane.
7. Dokazni postupak[uredi]
Član 276.
Izvođenje dokaza
(1) Stranke i branilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze.
(2) Osim ako sudija, odnosno vijeće u interesu pravde ne odredi drukčije, dokazi se na glavnom pretresu izvode sljedećim redom:
a) dokazi optužbe,
b) dokazi odbrane,
v) dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi odbrane (replika),
g) dokazi odbrane, kao odgovor na pobijanje (duplikat),
d) dokazi čije je izvođenje naredio sudija, odnosno vijeće,
đ) sve dokaze relevantne za izricanje krivičnopravne sankcije.
(3) Prilikom izvođenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vijeće može u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.
Član 277.
Direktno i unakrsno ispitivanje svjedoka
(1) Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branioca koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje), zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnosno branioca (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branioca koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik vijeća i članovi vijeća mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajuće pitanje. Pitanja svjedoku od suprotne stranke ograničavaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitanja u korist vlastitih tvrđenja. Pitanja na ponovnom ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograničavaju se na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka od suprotne stranke. Nakon što svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i članovi vijeća mogu mu postavljati pitanja.
(2) Pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u slučaju potrebe razjašnjenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti - dozvoljena su samo prilikom unakrsnog ispitivanja. Kada stranka pozove suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav ili ne želi da sarađuje, sudija, odnosno predsjednik vijeća može dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se želi čuti.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će u odgovarajućoj mjeri kontrolisati način i redoslijed ispitivanja svjedoka i izvođenja dokaza, vodeći računa da ispitivanje i izvođenje dokaza bude efikasno za utvrđivanje istine, da se izbjegne nepotrebno gubljenje vremena i zaštite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja.
(4) Prilikom izvođenja dokaza iz člana 276. stav 2. tačka d) ovog zakona, sud će ispitati svjedoka, a nakon toga dozvoliće strankama i braniocu da mu postavljaju pitanja.
Član 278.
Pravo suda da ne dozvoli pitanje ili dokaz
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je već postavljeno - ako je to pitanje po njegovoj ocjeni nedozvoljeno ili nevažno za predmet.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća zaključi da okolnosti koje stranka ili branilac želi da dokaže, nemaju značaja za predmet ili da je ponuđeni dokaz nepotreban, odbiće izvođenje dokaza.
Član 279.
Posebna pravila o dokazima u slučajevima seksualnih delikata
(1) Oštećenog krivičnim djelom nije dopušteno ispitivati o njegovom seksualnom životu prije izvršenog krivičnog djela koje je predmet postupka. Ni jedan dokaz koji se iznosi da bi pokazao ranije seksualno iskustvo, ponašanje ili seksualnu orijentaciju oštećenog neće biti prihvatljiv.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana može se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi potiču od drugog lica, a ne od optuženog.
(3) U slučajevima izvršenja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava, pristanak žrtve se ne može upotrijebiti u prilog odbrane optuženog.
(4) Prije prihvatanja dokaza u skladu sa ovim članom, obaviće se odgovarajuće saslušanje, s koga je isključena javnost.
(5) Zahtjev, prateća dokumentacija, i zapisnik sa saslušanja čuvaju se zapečaćeni u posebnom omotu, osim ako sud ne odredi drukčije.
Član 280.
Posljedice priznanja optuženog
Ako je priznanje optuženog na glavnom pretresu potpuno i u skladu sa ranije izvedenim dokazima, u dokaznom postupku će se izvesti samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivičnoj sankciji.
Član 281.
Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave
(1) Svi svjedoci polažu zakletvu ili daju izjavu prije svjedočenja koja zamjenjuje zakletvu.
(2) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: „Zaklinjem se – izjavljujem da ću o svemu što pred sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od onoga što mi je poznato neću prešutjeti.”
(3) Nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati daju zakletvu, odnosno izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odnosno izjave, a gluvi svjedoci će pročitati tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluvi ili nijemi svjedoci ne znaju čitati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje preko tumača.
Član 282.
Zaštita svjedoka od vrijeđanja, prijetnji i napada
(1) Sudija, odnosno predsjednik vijeća dužan je zaštititi svjedoka od vrijeđanja, prijetnji i napada.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će upozoriti ili novčano kazniti učesnika u postupku ili bilo koje drugo lice koje vrijeđa, prijeti ili dovodi u opasnost bezbjednost svjedoka pred sudom. U slučaju izricanja novčane kazne, primijeniće se odredbe člana 257. ovog zakona.
(3) U slučaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vijeća će obavijestiti tužioca radi preduzimanja krivičnog gonjenja.
(4) Na prijedlog stranke ili branioca, sudija, odnosno predsjednik vijeća narediće policijskim organima preduzimanje mjera neophodnih za zaštitu svjedoka.
Član 283.
Kažnjavanje za odbijanje svjedočenja
(1) Ako svjedok odbije da svjedoči bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, može biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000 KM.
(2) Ako svjedok i poslije toga odbije da svjedoči, može se pritvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da svjedoči, ili dok njegovo svjedočenje ne postane nepotrebno, ili dok se krivični postupak ne završi, ali najduže 30 dana.
(3) O žalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili određen zatvor, odlučuje vijeće iz člana 24. stav 5. ovog zakona. Žalba protiv rješenja o novčanoj kazni i zatvoru ne zadržava izvršenje rješenja.
Član 284.
Angažovanje vještaka
(1) Vještaka mogu angažovati stranke, branilac i sud.
(2) Troškove vještaka iz stava 1. ovog člana snosi onaj koji ga je angažovao.
Član 285.
Ispitivanje vještaka
(1) Prije ispitivanja vještaka, sudija, odnosno predsjednik vijeća opomenuće ga na njegovu dužnost da iznese nalaz i mišljenje na najbolji mogući način u skladu s vještinom i pravilima struke i upozoriće ga da davanje lažnog iskaza o nalazu i mišljenju predstavlja krivično djelo.
(2) Vještak će položiti zakletvu odnosno dati izjavu prije svjedočenja.
(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.
(4) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: “Zaklinjem se čašću da ću vještačenje izvršiti savjesno i po svom najboljem znanju i da ću tačno i potpuno iznijeti svoj nalaz i mišljenje.”
(5) Pisani nalaz i mišljenje vještaka biće prihvaćen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vještak svjedočio na pretresu.
Član 286.
Otpuštanje svjedoka i vještaka
(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaće ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vijeća potpuno ne otpusti nakon ispitivanja od strane stranaka i branioca, odnosno suda.
(2) Na prijedlog stranke ili branioca ili po službenoj dužnosti, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da ispitani svjedoci i vještaci napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovo ispitani u prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vještaka.
Član 287.
Saslušanje van sudnice
(1) Ako se u toku suđenja sazna da svjedok ili vještak nije u mogućnosti da dođe pred sud, ili da bi njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim teškoćama, sudija, odnosno predsjednik vijeća može narediti da se svjedok, odnosno vještak ispita van sudnice - ukoliko njegovo svjedočenje smatra važnim. Sudija, odnosno predsjednik vijeća, stranke i branilac će prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje će se sprovesti u skladu s članom 277. ovog zakona.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća nađe da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se može izvršiti prilikom rekonstrukcije događaja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vijeća, stranke i branilac će biti prisutni na rekonstrukciji, a ispitivanje će se sprovesti u skladu sa članom 277. ovog zakona.
(3) Stranke, branilac i oštećeni uvijek se pozivaju da prisustvuju ispitivanju svjedoka ili izvođenju rekonstrukcije. Saslušanje će se sprovesti kao da se izvodi na glavnom pretresu, u skladu sa članom 277. ovog zakona.
(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vijeća nađe da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno će se primijeniti odredbe člana 151. stav 6. i člana 155. ovog zakona.
Član 288.
Izuzeci od neposrednog sprovođenja dokaza
(1) Iskazi dati u istrazi dozvoljeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti korišćeni prilikom direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje ili na dodatno ispitivanje nakon čega se prilažu kao dokazni materijal. U ovom slučaju, licu se može dati mogućnost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijeća pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u slučaju ako su ispitana lica umrla ili trajno duševno oboljela ili se ne mogu pronaći, ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili je znatno otežan iz važnih razloga.
(3) Ako se tokom glavnog pretresa optuženi koristi pravom da nije dužan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na postavljena pitanja, zapisnik o iskazu optuženog koji je dat u istrazi može se po odluci sudije ili predsjednika vijeća pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo ako je optuženi prilikom saslušanja u istrazi bio upozoren u skladu sa članom 143. stav 2. tačka v) ovog zakona.
Član 289.
Zapisnici o dokaznom materijalu
(1) Zapisnici o uviđaju na licu mjesta, o pretresanju stana ili lica, o oduzimanje stvari, knjiga, zapisnika i ostalih dokaza iznijeće se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadržaj, a po ocjeni sudije, odnosno predsjednika vijeća njihov sadržaj se može ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu.
(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija, osim ako nije drukčije propisano ovim zakonom.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, može se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je potvrđena kao neizmijenjena u odnosu na original.
(4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog člana se čita ukoliko se stranke i branilac drukčije ne dogovore.
Član 290.
Izmjena optužnice
Ako tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u optužnici, on može na glavnom pretresu izmijeniti optužnicu. Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se može odgoditi. U ovom slučaju ne vrši se potvrđivanje optužnice.
Član 291.
Dopuna dokaznog postupka
(1) Nakon izvođenja dokaza sudija, odnosno predsjednik vijeća će upitati stranke i branioca da li imaju drugih dokaznih prijedloga.
(2) Ukoliko stranke i branilac nemaju novih dokaznih prijedloga ili prijedlozi budu odbijeni, sudija, odnosno predsjednik vijeća će objaviti da je dokazni postupak završen.
Član 292.
Završne riječi i završetak glavnog pretresa
(1) Nakon završetka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vijeća će pozvati tužioca, oštećenog, branioca i optuženog, radi davanja završne riječi. Posljednja riječ uvijek pripada optuženom.
(2) Ako optužnicu zastupa više tužilaca ili optuženi ima više od jednog branioca, svi mogu dati završnu riječ, ali se njihova izlaganja ne mogu ponavljati.
(3) Nakon završnih riječi sudija, odnosno predsjednik vijeća objavljuje da je glavni pretres završen, a sud se povlači na vijećanje i glasanje radi donošenja presude.
Glava XXII
PRESUDA[uredi]
1. Izricanje presude[uredi]
Član 293.
Izricanje i objavljivanje presude
Presuda se izriče i objavljuje u ime Republike Srpske.
Član 294.
Vezanost presude za optužbu
(1) Presuda se može odnositi samo na lice koje je optuženo i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u potvrđenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici.
(2) Sud nije vezan za prijedloge tužioca u pogledu pravne ocjene djela.
Član 295.
Dokazi na kojima se zasniva presuda
(1) Sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.
(2) Sud je dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.
2. Vrste presuda[uredi]
Član 296.
Meritorne i procesne presude
(1) Presudom se optužba odbija ili se optuženi oslobađa od optužbe ili se oglašava krivim.
(2) Ako optužba obuhvata više krivičnih djela, u presudi će se izreći da li se i za koje djelo optužba odbija ili se optuženi oslobađa od optužbe ili se oglašava krivim.
Član 297.
Presuda kojom se optužba odbija
Presudu kojom se optužba odbija sud će izreći:
a) ako za presuđenje sud nije stvarno nadležan;
b) ako je tužilac od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optužnice;
v) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadležni državni organ odustao od odobrenja;
g) ako je optuženi za isto djelo već pravnosnažno osuđen, oslobođen od optužbe ili je postupak protiv njega rješenjem pravnosnažno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavljanju postupka iz člana 341. ovog zakona;
d) ako je optuženi aktom amnestije ili pomilovanja oslobođen od gonjenja ili se krivično gonjenje ne može preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.
Član 298.
Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe
Presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe sud će izreći:
a) ako djelo za koje je optužen nije zakonom propisano kao krivično djelo,
b) ako ima okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost,
v) ako nije dokazano da je optuženi učinio djelo za koje je optužen.
Član 299.
Presuda kojom se optuženi oglašava krivim
(1) U presudi u kojoj se optuženi oglašava krivim sud će izreći:
a) za koje se djelo oglašava krivim, uz navođenje činjenica i okolnosti koje čine obilježja krivičnog djela, kao i onih od kojih zavisi primjena određene odredbe krivičnog zakona;
b) zakonski naziv krivičnog djela i koje su odredbe krivičnog zakona primjenjene;
v) kakva se kazna izriče optuženom ili se po odredbama krivičnog zakona oslobađa od kazne;
g) odluku o uslovnoj osudi;
d) odluku o mjerama bezbjednosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraćanju predmeta (član 139.) ako predmeti do tada nisu vraćeni vlasniku, odnosno držaocu;
đ) odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržane kazne;
e) odluku o troškovima krivičnog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravnosnažna presuda ima objaviti putem sredstava javnog informisanja.
(2) Ako je optuženom izrečena novčana kazna, u presudi će se odrediti rok u kojem se novčana kazna ima platiti i način zamjene novčane kazne u slučaju da se novčana kazna ne plati.
3. Objavljivanje presude[uredi]
Član 300.
Vrijeme i mjesto objavljivanja presude
(1) Pošto je presuda izrečena, sud će je odmah objaviti. Ako sud nije u mogućnosti da istog dana po završetku glavnog pretresa izrekne i objavi presudu, odložiće objavljivanje presude najviše za tri dana i odrediće vrijeme i mjesto objavljivanja presude.
(2) Sud će u prisustvu stranaka, branioca, zakonskih zastupnika i punomoćnika javno pročitati izreku i saopštiti ukratko razloge presude.
(3) Objavljivanje će se izvršiti i kad stranka, branilac, zakonski zastupnik ili punomoćnik nije prisutan. Sud može odlučiti da optuženom koji je odsutan, presudu usmeno saopšti sudija, odnosno predsjednik vijeća ili da mu se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila isključena, izreka presude će se uvijek pročitati u javnom zasjedanju. Vijeće će odlučiti hoće li i koliko isključiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.
(5) Svi prisutni saslušaće čitanje izreke presude stojeći.
Član 301.
Pritvor nakon izricanja presude
Za određivanje, produženje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude primjenjivaće se odredba člana 197. ovog zakona.
Član 302.
Pouka o pravu na žalbu i druga upozorenja
(1) Po objavljivanju presude, sudija, odnosno predsjednik vijeća će poučiti optuženog i oštećenog o pravu na žalbu, kao i o pravu na odgovor na žalbu.
(2) Ako je optuženom izrečena uslovna osuda, upozoriće ga sudija, odnosno predsjednik vijeća na značaj uslovne osude i na uslove kojih se mora pridržavati.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijeća će upozoriti optuženog da do pravnosnažnog okončanja postupka obavijesti sud o svakoj promjeni adrese.
4. Pismena izrada i dostavljanje presude[uredi]
Član 303.
Pismena izrada presude
(1) Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u složenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izrađena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vijeća je dužan obavijestiti predsjednika suda zbog čega to nije učinjeno. Predsjednik suda će, po potrebi, preduzeti mjere da se presuda što prije izradi.
(2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik vijeća i zapisničar.
(3) Ovjereni prepis presude dostaviće se tužiocu i oštećenom, a optuženom i braniocu saglasno članu 82. ovog zakona. Ako se optuženi nalazi u pritvoru, ovjereni prepis presude mora biti dostavljeni u rokovima predviđenim u stavu 1. ovog člana.
(4) Optuženom i oštećenom dostaviće se i pouka o pravu na žalbu.
(5) Ovjereni prepis presude sud će s poukom o pravu na žalbu dostaviti licu čiji je predmet oduzet tom presudom, kao i pravnom licu kome je izrečeno oduzimanje imovinske koristi. Pravnosnažna presuda će se dostaviti oštećenom.
Član 304.
Sadržaj presude
(1) Pismeno izrečena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.
(2) Uvod presude sadrži: naznačenje da se presuda izriče u ime Republike Srpske, naziv suda, ime i prezime sudije odnosno predsjednika i članova vijeća i zapisničara, ime i prezime optuženog, krivično djelo za koje je optužen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu, dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan, ime i prezime tužioca, branioca, zakonskog zastupnika i punomoćnika koji su bili prisutni na glavnom pretresu i dan objavljivanja izrečene presude.
(3) Izreka presude sadrži lične podatke o optuženom i odluku kojom se optuženi oglašava krivim za krivično djelo za koje je optužen ili kojom se oslobađa od optužbe za to djelo ili kojom se optužba odbija.
(4) Ako je optuženi oglašen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u članu 299. ovog zakona, a ako je oslobođen od optužbe ili je optužba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optužen i odluku o troškovima krivičnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen.
(5) U slučaju sticaja krivičnih djela sud će u izreku presude unijeti kazne utvrđene za svako pojedinačno krivično djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izrečena za sva djela u sticaju.
(6) U obrazloženju presude sud će iznijeti razloge za svaku tačku presude.
(7) Sud će određeno i potpuno iznijeti koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza, iz kojih razloga nije uvažio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih razloga je odlučio da se ne sasluša neposredno svjedok ili vještak čiji je iskaz pročitan, kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a naročito pri utvrđivanju da li postoji krivično djelo i krivična odgovornost optuženog i pri primjenjivanju određenih odredaba krivičnog zakona na optuženog i njegovo djelo.
(8) Ako je optuženom izrečena kazna, u obrazloženju će se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Sud će posebno obrazložiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublažiti ili optuženog osloboditi od kazne ili izreći uslovnu osudu ili da treba izreći mjeru bezbjednosti ili oduzimanje imovinske koristi.
(9) Ako se optuženi oslobađa od optužbe, u obrazloženju će se naročito navesti iz kojih se razloga navedenih u članu 298. ovog zakona to čini.
(10) U obrazloženju presude kojom se optužba odbija sud se neće upuštati u ocjenu glavne stvari, nego će se ograničiti samo na razloge za odbijanje optužbe.
Član 305.
Ispravke u presudi
(1) Pogreške u imenima i brojevima, kao i druge očigledne pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izrađene presude s izvornikom ispraviće, posebnim rješenjem, sudija odnosno predsjednik vijeća, na zahtjev stranke, branioca ili po službenoj dužnosti.
(2) Ako postoji nesaglasnost između pismeno izrađene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz člana 299. stav 1. t. a) do d) i tačka e) ovog zakona, rješenje o ispravci dostaviće se licima iz člana 303. ovog zakona. U tom slučaju rok za žalbu protiv presude teče od dana dostavljanja tog rješenja protiv koga posebna žalba nije dozvoljena.
Glava XXIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI[uredi]
1. Žalba na presudu prvostepenog suda[uredi]
Član 306.
Pravo na žalbu i rok
(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
(2) U složenim stvarima na zahtjev stranaka i branilaca, sud može produžiti rok za žalbu najduže za 15 dana.
(3) Do odluke suda o zahtjevu iz stava 2. ovog člana ne teče rok za žalbu.
(4) Blagovremeno izjavljena žalba odlaže izvršenje presude.
Član 307.
Subjekti žalbe
(1) Žalbu mogu izjaviti stranke, branilac i oštećeni.
(2) U korist optuženog žalbu mogu izjaviti zakonski zastupnik, bračni odnosno vanbračni drug, roditelj ili dijete i usvojilac, odnosno usvojenik. Rok za žalbu i u tom slučaju teče od dana kada je optuženom, ili njegovom braniocu dostavljen prepis presude.
(3) Tužilac može izjaviti žalbu kako na štetu tako u korist optuženog.
(4) Oštećeni može pobijati presudu samo zbog odluke suda o troškovima krivičnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.
(5) Žalbu može izjaviti i lice čiji je predmet oduzet ili od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
(6) Branilac i lica iz stava 2. ovog člana mogu izjaviti žalbu i bez naročitog ovlašćenja optuženog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuženom izrečena kazna dugotrajnog zatvora.
Član 308.
Odricanje i odustanak od žalbe
(1) Optuženi se može odreći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena. Optuženi se i prije toga može odreći prava na žalbu ako se tužilac odrekao prava na žalbu, osim ako bi optuženi po presudi imao da izdržava kaznu zatvora. Do donošenja odluke drugostepenog suda, optuženi može odustati od već izjavljene žalbe.
(2) Tužilac se može odreći prava na žalbu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za izjavu žalbe, a može do donošenja odluke drugostepenog suda odustati od već izjavljene žalbe.
(3) Odricanje i odustajanje od žalbe ne može se opozvati.
Član 309.
Sadržaj žalbe i otklanjanje nedostataka u žalbi
(1) Žalba treba da sadrži:
a) označenje presude protiv koje se izjavljuje (naziv suda, broj i datum presude),
b) osnov za pobijanje presude (član 310.),
v) obrazloženje,
g) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimično ukine ili preinači,
d) potpis lica koje izjavljuje žalbu.
(2) Ako je žalbu izjavio optuženi ili drugo lice iz člana 307. stav 2. ovog zakona, a optuženi nema branioca ili ako je žalbu izjavio oštećeni koji nema punomoćnika, a žalba nije sastavljena u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana, prvostepeni sud će pozvati žalioca da u određenom roku dopuni žalbu pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku kod suda. Ako žalilac ne postupi po ovom pozivu, sud će odbaciti žalbu ako ne sadrži podatke iz tač b), v) i d) stava 1. ovog člana, a ako žalba ne sadrži podatak iz tačke a) stava 1. ovog člana, odbaciće se ako se ne može utvrditi na koju se presudu odnosi. Ako je žalba izjavljena u korist optuženog, sud će je dostaviti drugostepenom sudu ako se može utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne može utvrditi, sud će žalbu odbaciti.
(3) Ako je žalbu izjavio oštećeni koji ima punomoćnika ili tužilac, žalba ne sadrži podatke iz tač. b), v) i d) stava 1. ovog člana ili ako žalba ne sadrži podatak iz tačke a) stav 1. ovog člana, a ne može se utvrditi na koju se presudu odnosi - sud će žalbu odbaciti. Ako je žalba izjavljena u korist optuženog, dostaviće se drugostepenom sudu, ako se može utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne može utvrditi - sud će žalbu odbaciti.
(4) U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi, koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti izneseni na glavnom pretresu. Žalilac je dužan da navede razloge zašto ih ranije nije iznio. Pozivajući se na nove činjenice, žalilac je dužan da navede dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati, a pozivajući se na nove dokaze - dužan je da navede činjenice koje pomoću tih dokaza želi dokazati.
Član 310.
Žalbeni osnovi
Presuda se može pobijati ako je žalba izjavljena:
a) zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka,
b) zbog povrede Krivičnog zakona,
v) zbog pogrešno ili nepotpuno uvrđenog činjeničnog stanja,
g) zbog odluke o krivičnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informisanja.
Član 311.
Bitne povrede odredaba krivičnog postupka
(1) Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji:
a) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravnosnažnom odlukom izuzet od suđenja;
b) ako je na glavnom pretresu učestvovao sudija koji se morao izuzeti (član 37. tač. a) do g));
v) ako je glavni pretres održan bez lica čije je prisustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno, ili ako je optuženom, braniocu ili oštećenom, protivno njegovom zahtjevu, uskraćeno da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa (član 8.);
g) ako je povrijeđeno pravo na odbranu;
d) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnom pretresu;
đ) ako je sud povrijedio propise krivičnog postupka o postojanju odobrenja nadležnog organa;
e) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti;
ž) ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe;
z) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne može zasnivati presuda;
i) ako je optužba prekoračena (član 294. stav 1.);
j) ako je izreka presude nerazumljiva, protivriječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda uopšte ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.
(2) Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji i ako sud u toku glavnog pretresa ili prilikom donošenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
Član 312.
Povrede Krivičnog zakona
Povreda Krivičnog zakona postoji ako je krivični zakon povrijeđen u pitanju:
a) da li je djelo za koje se optuženi goni krivično djelo;
b) postoje li okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost;
v) postoje li okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, a naročito da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili je gonjenje isključeno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravnosnažno presuđena;
g) da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti;
d) da li je odlukom o kazni, uslovnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlašćenje koje sud ima po zakonu;
đ) da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.
Član 313.
Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
(1) Presuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kada je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kada na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi.
Član 314.
Odluke o krivičnoj sankciji, troškovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju odluke
(1) Presuda, odnosno rješenje o sudskoj opomeni može se pobijati zbog odluke o kazni, uslovnoj osudi i sudskoj opomeni kada tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlašćenje (član 312. tačka d)), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o oslobađanju od kazne, o uslovnoj osudi ili o sudskoj opomeni, iako su za to postojali zakonski uslovi.
(2) Odluka o mjeri bezbjednosti ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz člana 312. tačka d) ovog zakona, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru bezbjednosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz istih razloga može se pobijati odluka o troškovima krivičnog postupka.
(3) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informisanja može se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.
Član 315.
Podnošenje žalbe
(1) Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca radi davanja odgovora.
(2) Neblagovremenu (član 325.) i nedozvoljenu (član 326.) žalbu odbaciće rješenjem sudija, odnosno predsjednik vijeća.
Član 316.
Odgovor na žalbu
Primjerak žalbe dostavlja se protivnoj strani i braniocu (čl. 82. i 83.), koji mogu u roku od osam dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na žalbu. Žalba i odgovor na žalbu, sa svim spisima i prepisom zapisnika sa glavnog pretresa, dostavlja se drugostepenom sudu.
Član 317.
Sudija izvjestilac
(1) Kad spis po žalbi stigne drugostepenom sudu, predsjednik žalbenog vijeća određuje sudiju izvestioca.
(2) Sudija izvjestilac može, po potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvještaj o povredama odredaba krivičnog postupka, a može i provjeriti navode žalbe u pogledu novih dokaza i novih činjenica ili pribaviti potrebne izvještaje ili spise.
(3) Kada sudija izvestilac primi spis, predsjednik vijeća će zakazati sjednicu vijeća.
Član 318.
Sjednica vijeća
(1) O sjednici vijeća obavijestiće se tužilac, optuženi i njegov branilac.
(2) Ako se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne, obezbijediće se njegovo prisustvo.
(3) Sjednica vijeća počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu. Vijeće može od stranaka i branioca koji prisustvuju sjednici zatražiti potrebna objašnjenja u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Stranke i branilac mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dozvoli predsjednika vijeća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu, ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima.
(4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni, ne sprečava održavanje sjednice vijeća.
(5) Na sjednici vijeća kojoj prisustvuju stranke javnost se može isključiti samo pod uslovima određenim ovim zakonom (čl. 251. i 252.).
(6) Zapisnik o sjednici vijeća priključuje se spisima.
(7) Rješenja iz čl. 325. i 326. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavještavanja stranaka i branioca o sjednici vijeća.
Član 319.
Odlučivanje u sjednici vijeća ili na pretresu
(1) Drugostepeni sud donosi odluku u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa.
(2) Na pisanu izradu odluke koja je donesena na sjednici vijeća primjenjuju se rokovi iz člana 303. stav 1. ovog zakona.
Član 320.
Granice ispitivanja presude
Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom.
Član 321.
Zabrana reformatio in peius
Ako je izjavljena žalba samo u korist optuženog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.
Član 322.
Prošireno dejstvo žalbe
Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede krivičnog zakona izjavljena u korist optuženog sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o krivičnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi (član 314.).
Član 323.
Beneficium cohaesionis
Ako drugostepeni sud povodom ma čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist optuženog od koristi i za kojeg od saoptuženih koji nije izjavio žalbu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupiće po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.
Član 324.
Odluke drugostepenog suda po žalbi
(1) Drugostepeni sud može u sjednici vijeća odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinačiti prvostepenu presudu ili donijeti odluku da ukine prvostepenu presudu i održi pretres.
(2) O svim žalbama protiv iste presude drugostepeni sud odlučuje jednom odlukom.
Član 325.
Odbacivanje žalbe kao neblagovremene
Žalba će se odbaciti rješenjem kao neblagovremena ako se utvrdi da je podnesena poslije zakonskog roka za njeno podnošenje.
Član 326.
Odbacivanje žalbe kao nedopuštene
Žalba će se odbaciti rješenjem kao nedopuštena ako se utvrdi da je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašćeno za podnošenje žalbe ili lice koje se odreklo prava na žalbu ili ako se utvrdi odustanak od žalbe ili da je poslije odustanka ponovo izjavljena žalba ili ako žalba po zakonu nije dozvoljena.
Član 327.
Odbijanje žalbe
Drugostepeni sud će presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom.
Član 328.
Preinačenje prvostepene presude
(1) Drugostepeni sud će, uvažavajući žalbu, presudom preinačiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlučne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukčija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede iz člana 311. stav 1. t. đ), e) i i) ovog zakona.
(2) Ako drugostepeni sud nade da postoje zakonski uslovi za izricanje sudske opomene, preinačiće rješenjem prvostepenu presudu i izreći će sudsku opomenu.
(3) Ako su se zbog preinačenja prvostepene presude stekli uslovi da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu člana 196. st. 1. i 5. ovog zakona, drugostepeni sud će o tome donijeti posebno rješenje protiv koga nije dopuštena žalba.
Član 329.
Ukidanje prvostepene presude i održavanje pretresa
(1) Drugostepeni sud će, uvažavajući žalbu, rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti održavanje pretresa ako utvrdi da:
a) postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka, osim slučajeva iz člana 328. stav 1. ovog zakona,
b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti već u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
(2) Drugostepeni sud može i djelimično ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres.
(3) Ako se optuženi nalazi u pritvoru, drugostepeni sud će ispitati da li još postoje razlozi za pritvor i donijeće rješenje o produženju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
(4) Ako se optuženi nalazi u pritvoru, drugostpeni sud je dužan donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca, a u složenim predmetima najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je primio spise.
Član 330.
Obrazloženje odluke kojom se ukida prvostepena odluka
U obrazloženju rješenja kojim se ukida prvostepena presuda, navešće se samo kratki razlozi za ukidanje.
Član 331.
Pretres pred drugostepenim sudom
(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred drugostepenim sudom.
(2) Ako vijeće drugostepenog suda ustanovi da je potrebno ponovo izvesti već izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi saslušanih svjedoka i vještaka i pisani nalaz i mišljenje biće prihvaćeni kao dokazi i mogu biti pročitani ili reprodukovani ukoliko su ti svjedoci i vještaci prilikom svjedočenja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca, iako im je to bilo omogućeno kao i u slučaju ako je to ovim zakonom drugačije određeno, te ukoliko je riječ o dokazima iz člana 276. stav 2. tačka d) ovog zakona.
(3) Odredbe stava 2. ovog člana se ne odnose na lica koja mogu odbiti svjedočenje (član 148. ovog zakona).
2. Žalba na presudu drugostepenog suda[uredi]
Član 332.
Opšta odredba
(1) Protiv presude drugostepenog suda dozvoljena je žalba u slučaju ako je:
a) drugostepeni sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili potvrdio presudu prvostepenog suda kojim je izrečena takva kazna,
b) drugostepeni sud preinačio prvostepenu presudu kojom je optuženi oslobođen od optužbe i izrekao presudu kojom se optuženi proglašava krivim, odnosno ako je povodom žalbe na prvostepenu presudu kojom je optuženi proglašen krivim izrekao presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe i
v) drugostepeni sud povodom žalbe na oslobađajuću presudu na pretresu donio presudu kojom se optuženi proglašava krivim, odnosno ako je povodom žalbe na osuđujuću presudu na pretresu donio presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe.
(2) O žalbi protiv drugostepene presude odlučuje trećestepeno vijeće Vrhovnog suda. Pred ovim vijećem ne može se održati pretres.
3. Žalba na rješenje[uredi]
Član 333.
Dopuštenost žalbe na rješenje
(1) Protiv rješenja suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branilac i lica čija su prava povrijeđena mogu izjaviti žalbu uvijek kada u ovom zakonu nije izričito određeno da žalba nije dozvoljena.
(2)Protiv rješenja donesenog u toku istrage nije dopuštena žalba, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(3) Rješenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u žalbi na presudu.
(4) Protiv rješenja Vrhovnog suda žalba nije dopuštena, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Član 334.
Opšti rok za izjavljivanje žalbe
(1) Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje.
(2) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, žalba na rješenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja rješenja.
Član 335.
Suspenzivno dejstvo žalbe
Ako u ovom zakonu nije drukčije određeno, podnošenjem žalbe na rješenje odlaže se izvršenje rješenja protiv koga je izjavljena žalba.
Član 336.
Odlučivanje o žalbi na rješenje
(1) O žalbi protiv rješenja prvostepenog suda odlučuje drugostepeni sud u sjednici vijeća, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. O žalbi protiv rješenja donesenog u prvom stepenu pred Vrhovnim sudom odlučuje vijeće u drugom sastavu.
(2) O žalbi protiv rješenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno saslušanje odlučuje vijeće istog suda (član 24. stav 5.), ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(3) Odlučujući o žalbi, sud može rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
Član 337.
Shodna primjena odredbi o žalbi na prvostepenu presudu
Na postupak po žalbi na rješenje shodno će se primjenjivati odredbe čl. 307, 309, 315. stav 2, 317. stav 1, 320, 321. i 323. ovog zakona.
Član 338.
Shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rješenja
Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, odredbe čl. 333. i 337. ovog zakona primjeniće se shodno i na sva ostala rješenja koja se donose po ovom zakonu.
Glava XXIV
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI[uredi]
Odjeljak 1
Ponavljanje krivičnog postupka[uredi]
Član 339.
Opšta odredba
Krivični postupak koji je dovršen pravnosnažnom presudom ili pravnosnažnim rješenjem može se na zahtjev ovlašćenog lica ponoviti samo u slučajevima i pod uslovima predviđenim u ovom zakonu.
Član 340.
Nepravo ponavljanje krivičnog postupka
(1) Pravnosnažna presuda može se preinačiti i bez ponavljanja krivičnog postupka ako je u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenog pravnosnažno izrečeno više kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana sud će ovom presudom preinačiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izreći jedinstvenu kaznu. Za donošenje nove presude nadležan je prvostepeni sud koji je sudio u stvari u kojoj je izrečena najstroža vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni – sud koji je izrekao najveću kaznu, a ako su kazne jednake – sud koji je posljednji izrekao kaznu.
(3) Novu presudu donosi sud u sjednici vijeća na prijedlog tužioca ili osuđenog, odnosno branioca, a po saslušanju protivne stranke i branioca.
(4) Ako su u slučaju iz stava 1. ovog člana prilikom izricanja kazne uzete u obzir i presude drugih sudova, ovjereni prepis nove pravnosnažne presude dostaviće se i tim sudovima.
Član 341.
Nastavljanje krivičnog postupka i ponavljanje postupka završenog pravnosnažnim rješenjem
(1) Ako je krivični postupak rješenjem pravnosnažno obustavljen ili je presudom optužba pravnosnažno odbijena zato što nije bilo potrebnog odobrenja, postupak će se na zahtjev tužioca nastaviti čim prestanu razlozi zbog kojih su donesene navedene odluke.
(2) Ako je van slučajeva navedenih u stavu 1. ovog člana krivični postupak pravnosnažno obustavljen prije početka glavnog pretresa, na zahtjev tužioca može se dozvoliti ponavljanje krivičnog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovno pokretanje krivičnog postupka.
(3) Krivični postupak pravnosnažno obustavljen do početka glavnog pretresa može se ponoviti kad je tužilac odustao od gonjenja, ako se dokaže da je do odustanka došlo usljed krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja tužioca. U pogledu dokazivanja krivičnog djela tužioca, primjenjivaće se odredbe člana 342. stav 2. ovog zakona.
Član 342.
Ponavljanje postupka u korist osuđenog
(1) Krivični postupak završen pravnosnažnom presudom može se ponoviti u korist osuđenog:
a) ako se dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača;
b) ako se dokaže da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije, tužioca ili lica koje je vršilo istražne radnje;
v) ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti izneseni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobađenje lica koje je bilo osuđeno ili njegovu osudu po blažem krivičnom zakonu;
g) ako je nekom licu za isto krivično djelo više puta suđeno ili ako je više lica osuđeno za krivično djelo koje je moglo učiniti samo jedno lice ili neko od njih;
d) ako se u slučaju osude za produženo krivično djelo ili za drugo krivično djelo koje po zakonu obuhvata više istovrsnih ili više raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osuđeni nije učinio radnju koja je obuhvaćena djelom iz osude, a postojanje ovih činjenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne;
đ) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava ili Ustavni sud Republike Srpske utvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom kršenju;
e) ako je odlukom Ustavnog suda Republike Srpske ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao važiti zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena pravnosnažna osuđujuća presuda.
(2) U slučajevima iz stava 1. tač. a) i b) ovog člana mora se pravnosnažnom presudom dokazati da su navedena lica oglašena krivim za odnosna krivična djela. Ako se postupak protiv ovih lica ne može sprovesti zbog toga što su umrla ili što postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, činjenice iz stava 1. tač. a) i b) ovog člana mogu se utvrditi i drugim dokazima.
Član 343.
Ponavljanje postupka na štetu optuženog
(1) Krivični postupak može se ponoviti na štetu optuženog ako je presuda kojom se optužba odbija donesena zbog odustanka tužioca od optužbe, a dokaže se da je do ovog odustanka došlo usljed krivičnog djela protiv službene ili druge dužnosti tužioca.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana primjenjuje se odredba člana 342. stav 2. ovog zakona.
Član 344.
Lica ovlašćena za podnošenje zahtjeva
(1) Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osuđenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tužilac i lica navedena u članu 307. stav 2. ovog zakona.
(2) Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog može se podnijeti i pošto je osuđeni izdržao kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.
(3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivičnog postupka, obavijestiće o tome osuđenog, odnosno lice koje je ovlašćeno da u korist osuđenog podnese zahtjev.
Član 345.
Postupanje po zahtjevu
(1) O zahtjevu za ponavljanje krivičnog postupka odlučuje vijeće (član 24. stav 5.) suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu.
(2) U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom osnovu traži ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, sud će pozvati podnosioca da u određenom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rješavanja o zahtjevu u vijeću neće učestvovati sudija koji je učestvovao u donošenju presude u ranijem postupku.
Član 346.
Odlučivanje o zahtjevu
(1) Sud će rješenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijelo neovlašćeno lice ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka, ili da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva već bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravnosnažnim rješenjem suda, ili da činjenice i dokazi očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje ili da podnosilac zahtjeva nije postupio po članu 345. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostaviće se prepis zahtjeva protivnoj strani koja ima pravo da u roku od osam dana odgovori na zahtjev. Kada sudu stigne odgovor na zahtjev ili kada protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeća odrediće da se izvide činjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
(3) Poslije sprovedenih izviđaja sud će rješenjem odmah odlučiti o zahtjevu za ponavljanje postupka na način iz člana 347. stav 1. ovog zakona.
Član 347.
Dozvola za ponavljanje postupka
(1) Sud će, ako ne odredi da se izviđaj dopuni, na osnovu rezultata izviđaja zahtjev uvažiti i dozvoliti ponavljanje krivičnog postupka ili će zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivičnog postupka.
(2) Ako sud nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka u korist optuženog postoje i za kojeg od saoptuženih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupiće po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji.
(3) U rješenju kojim se dozvoljava ponavljanje krivičnog postupka sud će odlučiti da se odmah odredi novi glavni pretres.
(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka podnesen u korist osuđenog, a sud smatra, s obzirom na podnesene dokaze, da osuđeni može u ponovljenom postupku biti osuđen na takvu kaznu da bi se uračunavanjem već izdržane kazne imao pustiti na slobodu ili da može biti oslobođen od optužbe ili da optužba može biti odbijena -odrediće da se izvršenje presude odloži, odnosno prekine.
(5) Kad rješenje kojim se dopušta ponavljanje krivičnog postupka postane pravnosnažno, prekinuće se izvršenje kazne, ali sud može, na prijedlog tužioca, odrediti pritvor ako postoje uslovi iz člana 197. ovog zakona.
Član 348.
Pravila ponovljenog postupka
(1) Na novi postupak, koji se vodi na osnovu rješenja kojim je dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka, važe iste odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku sud nije vezan za rješenja donesena u ranijem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do početka glavnog pretresa - sud će rješenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izreći će da se ranija presuda djelimično ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud će optuženom uračunati izdržanu kaznu, a ako je ponavljanje određeno samo za neko od djela za koje je optuženi bio osuđen - sud će izreći novu jedinstvenu kaznu.
(4) Sud je u novom postupku vezan zabranom propisanom u članu 321. ovog zakona.
Odjeljak 2
Zahtjev za zaštitu zakonitosti[uredi]
Član 349.
Uslovi za podnošenje zahtjeva
(1) Protiv pravnosnažne presude može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti u sljedećim slučajevima:
a) zbog povrede Krivičnog zakona i
b) zbog povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ovog zakona.
(2) Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije moguće uložiti:
a) ako nije izjavljena žalba i
b) ako povrede iz stava 1. ovog člana nisu bile iznesene u žalbi na prvostepenu presudu, osim ako su počinjene u žalbenom postupku.
(3) Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije moguće uložiti protiv presude Vrhovnog suda donesene u trećem stepenu.
Član 350.
Ovlaštena lica i rok za podnošenje zahtjeva
(1) Zahtjev za zaštitu zakonitosti mogu podnijeti tužilac, osuđeni i branilac. Nakon smrti osuđenog zahtjev za zaštitu zakonitosti mogu u njegovu korist podnijeti lica iz člana 307. stav 2. ovog zakona.
(2) Tužilac može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti, na štetu ali i u korist osuđenog.
(3) Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi se u roku od tri mjeseca od dana prijema pravnosnažne presude.
Član 351.
Podnošenje zahtjeva
(1) Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi se Vrhovnom sudu posredstvom suda koji je donio presudu u prvom stepenu.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijeća prvostepenog suda odbaciće rješenjem zahtjev za zaštitu zakonitosti ako:
a) je podnesen protiv presude suda iz člana 349. st. 2. i 3. ovog zakona,
b) je uložen od neovlaštenog lica iz člana 350. stav 1. ovog zakona i
v) je podnesen neblagovremeno u skladu sa članom 350. stav 3. ovog zakona.
(3) Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Vrhovnom sudu.
Član 352.
Odgovor po zahtjevu i sudija izvjestilac
(1) Vrhovni sud će rješenjem odbaciti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako postoje razlozi iz člana 351. stav 2. ovog zakona, a ako ga ne odbaci, zahtjev će dostaviti protivnoj stranci i braniocu, koji mogu u roku od 15 dana od prijema zahtjeva podnijeti odgovor na zahtjev. Tužiocu će se dostaviti primjerak zahtjeva sa spisima predmeta.
(2) Prije odlučivanja o zahtjevu sudija izvjestilac može po potrebi pribaviti izvještaj o istaknutim povredama zakona.
(3) S obzirom na sadržaj zahtjeva, vijeće Vrhovnog suda može odrediti da se odgodi ili prekine izvršenje pravnosnažne presude.
Član 353.
Granice ispitivanja zahtjeva
(1) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud će se ograničiti samo na ispitivanje onih povreda zakona na koje se poziva podnosilac zahtjeva.
(2) Ako Vrhovni sud utvrdi da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist osuđenog postoje i za kojeg od saosuđenih u pogledu kojeg nije podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti, postupiće po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji.
(3) Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti uložen u korist osuđenog, Vrhovni sud je pri donošenju odluke vezan zabranom propisanom u članu 321. ovog zakona.
Član 354.
Odbijanje zahtjeva
Vrhovni sud će odbiti presudom zahtjev za zaštitu zakonitosti ako utvrdi da ne postoje povrede zakona na koje se poziva podnosilac zahtjeva.
Član 355.
Uvažavanje zahtjeva
(1) Ako Vrhovni sud utvrdi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, donijeće presudu kojom će se s obzirom na prirodu povrede: preinačiti pravnosnažna presuda ili u cjelini ili djelimično ukinuti prvostepena i drugostepena presuda ili samo drugostepena presuda i predmet vratiti na novo odlučivanje ili će se ograničiti samo na to da utvrdi povredu zakona.
(2) Ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti uložen na štetu osuđenog, a Vrhovni sud utvrdi da je osnovan, utvrdiće samo da postoji povreda zakona, ne dirajući u pravnosnažnu presudu.
Član 356.
Postupak nakon ukidanja pravnosnažne presude
(1) Ako je pravnosnažna presuda ukinuta i predmet vraćen na novo odlučivanje, za osnovu će se uzeti ranija optužnica ili onaj njen dio koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Sud je dužan da izvede sve procesne radnje i raspravi pitanja na koja mu je ukazano.
(3) Prilikom donošenja nove odluke sud je vezan zabranom propisanom u članu 321. ovog zakona.
Izvori[uredi]
- „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 100/09