u Omera više Sarajeva!
Zelena mu gora oko dvora,
I u gori zelena livda,
U livadi zeleno jezero,
Na jezeru divno kolo igra! 5
Damjan vodi, za njim se povdi:
Devet braće, devet paunova;
Devet snaa, devet paunica;
A pred njima mudra vidra šeće,
A za njome okićena kuna: 10
(Stara majka, i sestrica Dunja)
U tom kolu Damjanova ljuba.
Sve je kolo glavom nadvisila,
I ljepotom қolo začinila.
Al' govori iz kola Nikola: 15
Pokri lice Damjanova ljubo!
Danas će ti Damjam poginuti.
Puče puška iz gore zelene,
I udari Damjana u kolu.
Damjan pade, a ljuba dopade: 20
Joj! Damjane, žarko sunce moje!
L'jepo ti me ogrijalo bješe;
Al' mi brže za goricu zađe...
Ljubo moja pitoma ružice!
L'jepo ti se rašćetala bješe, 25
Al' se Damjan s tobom kitit' ne će...
To govori, a s dušom se bori,
To izusti, a dušicu pušti.
Reference
Izvor
Srpske narodne pjesme iz Like i Banije koje je sakupio i za štampu priredio Nikola Begović, (PRILjUBIO SRPSKOJ OMLADINI), Knjiga prva, u Zagrebu, Štamparija F. Fišera i dr., 1885., str.: 141-142.
