Grom i magnet

Jovan Ilić

Grom i magnet Pisac: Jovan Ilić

Grom i magnet

Onda kad je bura strahovita

Stub jestestva zanijala mahom,

Kad sve tamom obvijeno bjaše

I kad munje oblak šibkajući

Izazivlju vjetre na pozorje :

Grom povija s' u strašnome vidu

Pun bjesnila rikajući gromko.

Sva životna, time užasnuta,

Lik mrtvila na sebe primiše,

Tek jedino pri trepetnom zvuku,

Kl anjahu se tom strašilu samo

Poznavajuć nasilije istog

I njegova svirjepija groma.

Jedan samo u metežu tome,

Krov magnetom koj' zaštićen bjaše,

Klanjati se njemu ne hoćaše

Kô zlikovcu nedostojnom toga.

Grom al' gordi i svirjepstvom znatni

To videći raspali se gnjevom,

Pa naumiv svoje poniženje

Odmastiti, u jarosti grmne

I na njega ustremi se zvjerski,

Kao str'jela leteći s nebesa,

Namislivši da ga posve satre

I pakosnom udovolji srcu;

No kakvi ga napadnu užasi,

Strmoglavce kad sebe opazi,

Gdje u bezdnu kotrlja se mračnu,

Sav izmučen, al' pozno naučen:

"Da zlom kad-tad zlo nagrada biva,

Ko što sije da to i uživa". —

Napomene

• Ova pesma je objavljena u časopisu Podunavka, 1844, br. 19

Izvori

• Jovan Ilić: Celokupna dela, strana 7-8, Biblioteka srpskih pisaca, Narodna prosveta.

Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Jovan Ilić, umro 1901, pre 123 godine.