Vezak vezla Gabelkinja Zlata
Vezak vezla Gabelkinja Zlata,
u čardaku, na visokoj kuli,
na šiljtetu, kraj džamli pendžera.
Ona veze srmom po kumašu,
srmom veze, a biserom puni. 5
Vezući je niz polje gledala,
al' se nešto polje zamaglilo.
Ona zove svoju milu majku:
"Hod' da vidiš, moja mila majko,
što se ono polje zamaglilo, 10
al' su ovce, ali su trgovci,
al' su ono iz gore hajduci?"
Govorila ostarjela majka:
"Luda ti si, moja kćeri draga,
nit' su ovce, niti su trgovci, 15
a niti su iz gore hajduci,
već su ono od Senja kauri.
Oni idu Gabelu da robe,
iz Gabele roblje da izvode.
Sedamput su Gabelu robili, 20
iz Gabele roblje izvodili.
Sad su čuli od Senja kauri,
da ti babe u Gabeli nema,
ni babinih sedam bajraktara,
pa je pošo od Senja Ivane, 25
da te vodi, moja šćeri draga,
da te vodi u zemlju kaursku."
Kad to čula ljepotica Zlata,
ono proli suze od očiju,
pa uzima turski abdest na se, 30
i uzima Kur'an-hamajliju.
Ona ide bijelom mećitu,
obnese ga Kur'an-hamajlijom,
oko sebe mećit zatvorila.
Tu je bila ljetni dan do podne, 35
dok kauri Gabelu robiše,
porobiše, pa je zapališe,
iz Gabele roblje povedoše,
ne nađoše ljepoticu Zlatu.
Kad su bili na sred polja ravna, 40
pjesmu pjeva ovčar čobanine:
"Mili Bože, na svačem ti hvala,
a danas ti ponajbolje hvala
osta Zlata u b'jelu mećitu!"
Čoban misli da niko ne čuje, 45
al' to čuje od Senja Ivone,
pa se kaur natrag povratio,
pa on ide bijelu mećitu.
Halkom kuca na bijela vrata:
"Otvor' vrata, ljepotice Zlato, 50
kunem ti se Bogom i zaklinjem,
nećeš biti u Senju vlahinja,
već ćeš biti u Senju turkinja,
dvorit će te dvan'est robinjica!"
Zlata šuti, ništa ne govori. 55
Opet veli od Senja kaure:
"Otvor' vrata, ljepotice Zlato,
Kunem ti se Bogom jedinijem,
nećeš biti u Senju vlahinja,
već ćeš biti u Senju turkinja, 60
dvorit će te dvan'est robinjica!
Ako nećeš otvoriti vrata,
ja ću mećit vatrom zapaliti,
izgorjet ćeš u b'jelu mećitu."
Zlata šuti, ništa ne govori, 65
nego uči Kur'an-hamajliju,
Kur'an uči, a suze prol'jeva.
Kada vidje od Senja kaure,
da mu neće mećit otvoriti,
bi mu žao mećit zapaliti, 70
da izgori lijepa djevojka,
već on uze perna buzdohana,
tri put udri u mećitna vrata;
četvrti put vrata pokleknuše,
pa uniđe u mećit bijeli. 75
Zlata sjedi u kraju mećita,
ona uči Kur'an-hamajliju,
sve je lice iglom izbocala,
pa je lice krvi umivala,
ne bi li se vlahu omrazila. 80
Kad je vidje od Senja Ivane,
uze Zlatu za bijelu ruku,
izvede je kaur iz mećita,
pa je baci za se na đogata,
i pobježe od bjela mećita. 85
Kad su bili kod vode Crvača,
stade kaur roblje odmarati,
stade Zlata abdest uzimati,
sinu lice kano žarko sunce.
Govori joj od Senja kaure: 90
"Uzmi, Zlato, turski abdest na se,
kod mene ga uzimati nećeš:
Nećeš biti u Senju turkinja,
već ćeš biti u Senju vlahinja;
dvorit će te dvan'est robinjica, 95
robinjica iz turske krajine,
polazit ćeš crkve, manastire!"
Govori mu ljepotica Zlata:
"Šut', ne luduj, od Senja kaure,
neće biti kako kaur misli, 100
već će biti kako Bog naredi!
Sad će doći za me otkupovi,
otkupovi, blago nebrojeno:
jedan otkup od mile majčice,
drugi otkup od daidže moga, 105
od daidže, bega Adem-bega,
treći otkup od dragoga moga,
od dragoga, bega Ljubovića!"
U riječi, u kojoj bijahu,
zeleni se luzi zamagliše, 110
iz magle se konji pomoliše,
oni nose mnoge otkupove.
Kad su došli do vlaške ordije,
pred njiha je kaur izlazio.
Govore mu tri konjika mlada: 115
"Evo tebi mnogi otkupovi,
otkupovi blago nebrojeno,
povrati nam ljepoticu Zlatu!"
Govori im od Senja kaure:
"Ludi li ste, hećabili mladi, 120
ja imadem žutijeh dukata,
ne dam vama Zlate povratiti,
dok je moje na ramenu glave!"
Vratiše se hećabili mladi.
Kad to vidje ljepotica Zlata, 125
u njojzi je živo srce puklo.
A kad vidje od Senja kaure,
da umrije ljepotica Zlata,
on zavika hećabile mlade:
"Povrat'te se do tri hećabila, 130
umrije vam ljepotica Zlata!"
Datoteka:Murat Sipan vinjeta.jpg
