Bilješke

BILjEŠKE

U bilješkama se nalaze podaci o izvorima iz kojih su pjesme uzete, podaci o kazivačima, kao i određene napomene skupljača. Navode se i varijante; nisu pregledane samo zbirke u kojima su isključivo (ili u znatnom broju) pjesme Srba u Hrvatskoj, nego i nezaobilazne Vukove knjige, Erlangenski rukopis, Narodne lirske pjesme, koje je za biblioteku "Pet stoljeća hrvatske književnosti" priredio Olinko Delorko, te Narodne pjesme, što su ih, za istu biblioteku, priredili Olinko Delorko (knj. I) i Maja Bošković-Stuli (knj. II). Pregledani su još neki izvori. U antologiju su uvrštene mnoge pjesme iz bogate rukopisne građe. Treba očekivati da će buduća istraživanja iznijeti na vidjelo i one pjesme koje ne zaslužuju zaborav a u ovom se izboru nisu našle. Skupljači su ispod naslova pojedinih pjesama naznačavali odakle su (iz Dabra, iz Hrvatske itd.); pošto su bili nedosljedni, ove podatke prenio sam u bilješke. Za pjesme koje u izvorima nisu numerisane, navodi se broj stranica na kojoj su odnosno na kojoj započinju.

1. KRŠTENjE ISUSA HRISTOSA – "Srbsko-dalmatinski magazin", Zadar, 1968. – Iz Slunjske krajine. Varijante: Vuk Stef. Karadžić: Srpske narodne pjesme, knj. I, (dalje u tekstu: Vuk, I), Beč 1841, br. 202. i 203. Ova potonja varijanta obimnija je od pjesme uvrštene u antologiju, ali estetski znatno skromnija.

2. MJESEČEVA ŽENIDBA – Nikla Begović: Život i običaji Srba-graničara (dalje u tekstu: N. Begović, Život i običaji), Zagreb, 1887, str. 32. Varijante: Đorđe Rajković: Srpske narodne pesme (dalje u tekstu: Đ. Rajković), Novi Sad, 1809, str. 184.

3. SVETA CRKVA INĐIJA – Nikola Begović; Srpske narodne pjesme iz Like i Banije, knj. I (dalje u tekstu: N. Begović, Srpske narodne pjesme), Zagreb, 1885, br. 21.

4. SVECI PIJU VINO – N. Begović, Život i običaji (podrobnije o izboru; pod br. 2), str. 55. "Iz Dabra".

5. SUNČEV PUT – Đ. Rajković, (podrobnije o izvoru: pod br. 2), br. 183.

6. SJAJNA KOŠULjA – N. Begović, Život i običaji, str. 33.

7. MAJKA PETROVA IDE U KOLO – N. Begović, Srpske narodne pjesme (podrobnije o izvoru pod br. 3), br. 3. zapisano "na Dugoj Rijeci" (u Podravini).

8. TROJE PERJE – Frano Ženko Donadini: Čobanske pjesme, (dalje u tekstu: F. Ž. Donadini), Dubrovnik, 1913, br. 56. U svojoj zbirci skupljač napominje: "Pokupio sam ih (pjesme - op. Z. K.) baš od čobana samih, a ima ih i sličnih, jedne su ikavske a druge jekavske, a to prama kraju, u kojem se pjevaju jer treba znati, da su u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji katolici ikavci, a pravoslavni jekavci."

9. NAJTEŽA GREHOTA – N. Begović, Život i običaji, str. 59. "Iz Dabra". "Iz Otočke krajine, od Sime Vuksana".

10. PRIPIJEVALICA – N. Begović: Srpske narodne pjesme, br. 123 (a). Varijante: Vuk, I, br. 139.

11. DUŠA KUNE TIJELO – Zapisala Ljubica Ardalić u Bukovici. "Srbsko-dalmatinski magazin", Zadar, 1865, str. 71.

12. AJMO, SEJO, NA MOSTOVE – Zdravko Krsmanović: Folklorna graša iz okoline Drniša i Ramljana (pored Knina), Rukopis Zavoda za istraživanje folklora br. 881 (dalje u tekstu: Z. Krstanović, RKP. ZIF br. 881), br. 66. Kazivala Anica Vučenović, rođ. Krstanović, rođena 1913. Zapisano u Ramljanima, 11. VIII 1973.

13. VOZALA SE VIZA RIBA – Slavica Garonja: Narodne pesme slavonske granice, (dalje u tekstu: S. Garonja), Beograd, 1987, br. 94. Pjesmu su kazivale u dve istovetne varijante Marija Ćurčija (u Voćinu, 28. IX 1978) i Anđa Letić-Puač (u Kuli, 17. I. 1979). S. Garonja, navodi izvore varijanata. O Mariji Ćurčija rođ. Bunčić, pored ostalog, piše (str. 124): "Poseduje izvanrednu memoriju i visok estetski kriterijum u kazivanju zabeleženih pesama. Ona u iskustvu sakupljača predstavlja osvedočeni primer poznatog Vukovog pravila, 'da često od kazivača zavisi kvalitet i lepota neke narodne pesme'". Ova kazivačica rođena je 1911. u selu Kamenski Vučjak, (opština Slavonska Požega, veći dio života provela je u selu Kruševu, dugo je živjela u selu Kuli, a danas živi u Voćinu (opština Podravska Slatina). Kazivačica Anđa Letić-Puač, rođ. Puač, rođena je 1905. u selu Kruševu, a danas živi u selu Kuli. "Potiče iz porodice vrsnih pevača i talentovanih usmenih kazivača."

14. MATI STARA MARU SJETOVALA – S. Garonja, br. 91. Kazivala Milka Grujić, u Voćinu, 16. IV 1981.

Kazivačica Milka Grujić rođena je u Voćinu 1900. godine. Kazivala je lirske pesme i balade visokog kvaliteta. U jeziku i motivima pesama koje je ona kazivala očuvala se neka posebna arhaičnost. Varijante: Hrvatske narodne pjesme, VII, Zagreb, 1929, br. 89.

15. DJEVOJCI I BOG OPRAŠTA – S. Garonja, br. 86. – Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 9. VII 1979. "Pesma je pevana povodom tzv. letnjih svetaca i žetvenih radova."

16. ŠIROKO JE MORE I DUNAJ – Maja Bošković-Stuli: Folklorna građa sa Zrmanje, Rkp. ZIF br. 273 (dalje u tekstu: M. Bošković-Stuli, Rkp. ZIF br. 273), br. 200. Kazivala Sava Sučević (84 godine) iz Male ili Velike Popine.

17. ZADOJILA JE VILA – S. Garonja, br. 54. Kazivale Marija Ćurčija i Milka Grujić, u Voćinu, 16. IV 1981. U zbirci S. Garonje pjesma je objavljena pod naslovom "Večeraju braća Jovanova".

18. ZLATNA PARTA – Milan Obradović: Etnografska zbirka ASANU (Arhive Srpske akademije nauka i umetnosti), 45 - 1, (dalje u tekstu: M. Obradović, Etn. zbr. ASANU 45-1), (Oljasi, Sl. Požega, 1899, br. 125.

19. SUZE MATERINE – N. Begović, Život i običaji, str. 173. – "Iz Plaškoga, od Kamenke Puvar." Varijante: Đ. Rajković, br. 186.

20. SANAK SNILA CARICA MILICA – Slavica Garonja: Četiri varijante narodnih pesama Srba iz Slavonije, rukopis (dalje u tekstu: S. Garonja: Rukopis). Kazivala Marija Ćurčija, rođ. Bančić, rođena 1911. u Kamenskom Vučjaku, opština Slavonska Požega. Zapisano 26. XI 1988. u Voćinu. Varijante: M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 25-2, br. 26 (24). Ova varijanta vjerovatno se razlikuje od pjesme u antologiji.

21. MARKO KRALjEVIĆ I ZMIJA ŠESTOPERKA – S. Garonja, Rukopis. Varijante: M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, 25-2, br. 71 (69). Postoji i varijanta u ruk. 44-1, br. 81 koja je zapis. Vid Blašković: Narodne pjesme, Petrinja, 1920, str. 116.

22. ŽALOSNI JUNAK I VILA – Milan Obradović: Etnografska zbirka ASANU br. 93 (dalje u tekstu: M. Obradović: Etn. zbr. ASANU br. 93), br. 23, "Kotari, Daruvar i Pakrac", 1900/1901. Rogolji, Pakrac.

23. NEBESKA NEVJESTA – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, b r. 45-1, br. 197. Oljasi, "Okolica požeška", 1899.

24. ĐEVOJKA I OKOVAN DELIJA – N. Begović: Srpske nar. pjesme, br. 85. Varijante: Vid Blašković: Narodne pjesme (dalje u tekstu: V. Blašković), Petrinja, str. 21; F. Z. Donadini, br. 123; Đ. Rajković, br. 22.

25. JOVAN I JOVANKA – Olinko Delorko: Folklorna građa iz Like, knj. I, Rkp. ZIF br. 183, br. 53. Kazivala Ljubica Rašić, rođena 1932, iz Divosela. Varijante: Dragoslav Aleksić: Ličanke, Gračac, 1934 (dalje u tekstu: D. Aleksić), br. 83 a (str. 64), br. 83 b (str. 65) i br. 85 b (str. 66), Đ. Rajković, br. 175 i 176.

26. TI SI SEBI RUVO SAKUPILA – D. Aleksić (podrobnije o izvoru: pod brojem 21), br. 101, str. 75. Zapisali Nikola Jakšić i Milica Stanisavljević na Glogovu. Varijante: D. Aleksić, br. 102 (str. 75); Đ. Rajković, br. 187. i br. 188.

27. LIJEPA MARA I ARAMBAŠA NIKO – Olinko Delorko: Narodne pjesme iz Hrvatske Kostajnice i okoline, Rkp. ZIF br. 355 (dalje u tekstu: Delorko, Rkp. ZIF br. 355), br. 95. Kazivala Draginja Božić, rođ. Japić, rođena 1894. u Jasenovčanima, Mračaj, opština Sunja.

28. MARKO KONjA POD MOSTOM KOVAO – S. Garonja, br. 6, Kazivala Marija Ćurčija u Voćinu, 1978.

29. SMILjANIĆ ILIJA I DJEVOJKA – D. Aleksić, br. 147, str. 98. Zapisao Jovo Potkonjak u Otriću.

30. IZGLEDANjE DRAGOGA – Đ. Rajković, br. 18. Varijante: M. B. Kordunaš (riječ je o Manojlu Bubalu Kordunašu): Narodno vaspitanje iz Gornje Krajine (dalje u tekstu: M. Bubalo Kordunaš, Nara. vaspitanje), Novi Sad, 1897, br. 52.

31. UTRUDNjELI KONjI DO DJEVOJKE – N. Begović, Život i običaji, str. 167. Varijante: Đ. Rajković, br. 141.

32. VIJALO SE PERO PAUNOVO – S. Garonja, br. 1. Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 16. X 1977. Druga varijanta nalazi se u istoj knjizi, a navode se i izvori za ostale varijante.

33. KAKO SAM SE JA RODILA – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 41-1, (Oljasi, Sl. Požega, 1899), br. 68.

34. KLETVA – F. Ž. Donadini, br. 36. Varijante: M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 109; Vuk, I, br. 531.

35. MOMAK TJEŠI DJEVOJKU – "Srbsko-dalmatinski magazin", 1866, str. 100.

36. VJERNA LjUBA BARJAKTAR – Zdravko Krstanović: Privatna zbirka narodnih umotvorina (dalje u tekstu: Z. Krstanović, Priv. zbirka). Pjesmu sam dobio od književnice Jovanke Hrvaćanin iz Hrvatske Dubice, koja je kasnije živjela u Beogradu. Pjesmu je čula u rodnom mjestu. Varijante: M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 106; Milan Obradović: Etnografska zbirka ASANU, br. 25-2 (dalje u tekstu: M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 25-2), br. 41.

37. ĐEVOJAČKA ZAHVALNOST – D. Aleksić, br. 30, str. 40. Zapisao Jovo Potkonjak u Otriću. Varijante: Erlangenski rukopis (dalje u tekstu: EP), popularno izdanje, priredili Radoslav Medenica i Dobrilo Aranitović, Nikšić, 1987, br. 215.

38. MARKO KONjA POJI, ZA GRADOM NA VODI – S. Garonja, br. 85. Kazivale Marija Ćurčija, u Voćinu, 28. IX 1979. Varijante kazivačica potpuno su istovetne. Pjesma se - napominje S. Garonja - rado pjevala u prošlom stoljeću, samo se mijenjala narodnost djevojaka (Vlahinja/Šokica). Navedeni su i izvori za ostale varijante.

39. NEJAKA JAGODA – D. Aleksić, br. 20, str. 33. Zapisao Milan Dukić u Cerovcu. Varijante: Narodne lirske pjesme, priredio Olinko Delorko (dalje u tekstu: Delorko, Nar. lir. pjesme), biblioteka "Pet stoljeća hrvatske književnosti", Zagreb, 1963, br. 68. EP (podrobnije o izvoru: pod br. 33), br. 189.

40. NIŠTA SE SAKRITI NE MOŽE – F. Ž. Donadini (podrobnije o izvoru: pod br. 8), br. 98. Varijante: M. Bubalo Kordunaš: Nar. vaspitanje, br. 105; Vuk, I, br. 444; Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 36.

41. PODRŽ', BOŽE, OVAKO – Vuk, I, br. 692. Iz Hrvatske.

42. LAŽLjIV GLAS – Đ. Rajković, br. 48. Varijante: Vuk, I, br. 500, br. 501, i br. 502; F. Ž. Donadini, br. 27, i br. 28; S. Garonja, br. 65 (navode se i druge varijante); EP, br. 174.

43. DJEVOJKA SAMA SEBE KUNE – Đ. Rajković, br. 44.

44. BOR SADILA LIJEPA ĐEVOJKA – Nikola St. Kukić (riječ je o Nikoli Stankovu Kukiću: Zvuci narodne lire iz Gornje i Bosanske krajine (dalje u tekstu: N. S: Kukić, Zvuci nar. lire), sv. I, Zagreb, 1924, br. 49.

45. SVATOVSKA – Delorko, Rkp. ZIF br. 335 (podrobnije o izvoru: pod br. 23), br. 110. Kazivala Jelena Sladić, rođ. Pribičević, rođena 1970. u Glavičanima, Donji Kukuruzari, opština Javoranj, okolina Dvora na Uni. Varijante: D. Aleksić, br. 134, str. 92: Vuk, I, br. 24.

46. MILA MAJKO, LIJEPOGA MILE – S. Garonja, br. 11. Kazivala Milka Grujić, u Voćinu, 9. X 1981.

47. TITRALA SE LEPA MARA – S. Garonja, br. 21. Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 16. X 1977. Navode se i izvori za druge varijante.

48. TRI KĆERI – S. Garonja, br. 61. Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 9. VIII 1979.

49. AJDE, DUŠO DA TRAŽIMO – Stanko Opačić Ćanica: Narodne pjesme Korduna (dalje u tekstu S. Opačić Ćanica: Nar. pjes. Korduna), Zagreb, 1971, br. 75. "Pjevana južno od Slunja. Kazivao Joso Jančić (saznao sam da mu je pravo ime Josif Jančić - op. Z. K.) iz Slušnice. Zapisao 1968. godine Petar Zinaić iz Slunja." Pjeva se u kolu.

50. PORUKA DRAGOJ – Đ. Rajković, br. 96.

51. TAMBURDžIJA IVO I TURCI SARAJLIJE – Đ. Rajković, br. 4. Varijante: EP, br. 57.

52. TRI RUŽE – Đ. Rajković, br. 59.

53. DJEVOJKA I SOKO – Đ. Rajković, br. 85.

54. JOVO I MARE – Đ. Rajković, br. 91.

55. ČOBANIN I KALUĐER – Đ. Rajković, br. 45.

56. DJEVOJKA I KOSCI – M. Bubalo Kordunaš: Nar. vaspitanje, br. 79.

57. ROĐENA U GORI – D. Aleksić, br. 123, str. 86.

58. DVA BRATA I ZLATOKOSA MARA – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU br. 25-2 (podrobnije o izvoru: pod br. 32), br. 69 (61). Pravi broj pjesme je 69, a sakupljačev broj u zagradi je omaška. Kamenski kraj. "Kotar Pakrac, Požeška županija" 1890/1891. god.

59. BASMA KAD VODA STANE – Zapisao Vladimir Ardalić, "Zbornik za život i običaje Južnih Slovena" (dalje u tekstu: V. Ardalić, ZNŽO), 1912, knj. XVII, str. 361. "Kazivala Stevanija Pološeva, iz Duboke Bukovice, selo Parčić."

60. CRNA KUJA PUTOM KASA – Škreb-Petre, Uvod u književnost, Zagreb, 1971. Zapisala M. Bošković-Stuli, Kazivala Katica Papuča sa Banije.

61. DEVET UROKA – Z. Krstanović: Folklorna građa Korduna, Rukopisna zbirka Zavoda za istraživanje folklora (dalje u tekstu: Ž. Krstanović: Rkp, ZIF br. 907), br. 907, br. 39. Kazivala Milka Korać, rođ. Vujanović, rođena 1920. Zapisano u Čemernici, 8. VII 1973.

62. SAN ZASPO, A UROK NE ZASPO – N. Begović, Život i običaji, str. 164. Kazivao Nikola Vujanović iz Kukuruzara.

63. ADAM I EVA – N. Begović, Život i običaji, str. 165. "Od babe Simeune Kalinićke iz Prisjeke".

64. ĐE ORE NE PJEVA – N. Begović, Život i običaji, str. 163. Kazivao Nikola Vujaković iz Kukuruzara.

65. OTAC, I SIN, I DUH ŠJATI – N. Begović, Život i običaji, str. 255.

66. OSTA MARA – D. Aleksić, br. 56, str. 52. Zapisao Milan Aleksić u Štikadi.

67. PROLEĆELA DVA VRANA GAVRANA – Z. Krstanović, Rkp. ZIF br. 907 (podrobnije o izvoru: pod br. 57), br. 50. Kazivao Nikola Korać, u Čemernici, 8. VII 1973.

68. PAVLOVI SVATOVI – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 25-2 (Kamenski kraj, Kotar Pakrac, 1891), br. 141 (133). Pravi broj pjesme je 141, a skupljačev broj, u zagradi, je omaška.

69. MATERINA KLETVA – N. Begović, Život i običaji, str. 165. Varijante: Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 37.

70. NEJAKO CVIJEĆE – D. Aleksić, br. 59, str. 54. Zapisao Milan Tišma iz Nebljusa.

71. BOG, SUNCE I DJEVOJKA – N. Begović, Život i običaji, str. 10. "Iz Plaškoga". "Pribilježila Kamenka Puvar".

72. BUDILA MAJKA JOVANA – Z. Krstanović, Rkp. ZIF br. 907, br. 56. Kazivala Marija Miličević, rođ. Sučević, rođena u Slavskom Polju 1927. Zapisano u mjestu Brnjavac, 29. IV 1974. Varijante: Vuk, I, br. 27. U ovoj varijanti sestra nije kriva; krive su vještice i majka.

73. GRIJEH BRATA I SESTRE – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 907, br. 40. Kazivala Kata Kragulkac, rođ. Banda, rođena 1901. u Bukovici kod Čemernice (Vrginmost). Zapisano u Čemernici, 8. VII 1973. Varijante: O. Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 91.

74. AJDUKOVA LjUBA – D. Aleksić, br. 70, str. 59. Zapisao Milan Tišma iz Nebljusa. Varijante: Vuk, I, br. 668. Ova varijanta se samo djelimično podudara sa pjesmom u Antologiji. F. Ž. Donadini, br. 100; Đ. Rajković, br. 239.

75. MARKOVA ŽENIDBA – S. Garonja, br. 80. Kazivala Dušanka Bošnja, rođ. Ćurčija, iz Kule (op. Slavonska Požega, 1980. g.). Ova "pesma se peva i u tradicionalnom graničarskom kolu, okretanju". (S. G.) Kazivačica je rođena "u selu Kruševu (Kamenski kraj, op. Sl. Požega), 1933. godine. Pesme je slušala u detinjstvu od majke Marije, a najviše ih upamtila u najranijoj mladosti, igrajući i pevajući u kolu. Danas živi u selu Kuli (op. Sl. Požega)". "Naglašena je njena naklonost i interesovanje za pesme elegičnog karaktera." Kazivala je veliki broj kvalitetnih balada. Pjesma je u zbirci S. Garonje objavljena pod naslovom "Ženio se mlad Marko". Nisu spomenuti izvori u kojima se, takođe, nalaze varijante ove pjesme: M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 25. i O. Delorko: Lir. nar. pjesme, br. 152.

76. ŠTO S' MORAVA ZAMUTILA – N. S. Kukić, Zvuci nar. lire (podrobnije o izvoru: pod br. 40), br. 40.

77. UDARALA MUNjA IZ OBLAKA – S. Garonja, br. 90. Kazivala Marija Ćurčija, u Osijeku, 6. IV 1980.

78. MUDRA MANDALINA – M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 110. U istoj knjizi, pod brojem 111, nalazi se varijanta ove pjesme koja je, po mom sudu, takođe antologijske vrijednosti. Stoga je objavljujemo na ovome mjestu:

Isto, malo drukčije

Svu noć sjala sjajna mjesečina,
Pa presjala bijele gradove,
Đe 'no Ive tri ćeri udaje.
Jednu daje đe se sunce rađa,
Drugu daje đe 'no otpočiva,
Sasmo Mandu spored Carigradom.
Kad su Mandu svatovi poveli,
L'jepo majka Mandu svjetovala:
"l'jepa Mando, ćeri najmilija,
C'jelog puta l'jepo mi se vladaj;
Kada dođeš spored Carigradom,
Spušti struke niz bijele ruke,
B'jelo elo niz bijelo čelo,
Crljen skerlet konju do koljena,
Sitne igle konju do kopita.
Gledaće te sva careva vojska,
I carica sa srebrna sto'ca."
Ljepše Manda majku poslušala.
Kad su bili spored Carigradom,
Spušti struke niz bijele ruke,
B'jelo elo niz bijelo čelo,
Crljen skerlet konju do koljena,
Sitne igle konju do kopita.
Gledala je sva careva vojska,
I carica sa srebrena sto'ca.
Pa doziva cara gospodina:
"Dušo moja, care gospodine,
Bi l' mi vako konja nakitili?"
Al' govori care gospodine:
"Oj, carice, moja vjerna ljubo,
Mi bi 'nako konja nakitili,
Ali ne bi na konju junaka,
Blago majci kojoj onaj dođe!"

Varijante: O. Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 183. Ova varijanta nesumnjivo je fragment.

79. MARKO KRALjEVIĆ I ĆORDA – Z. Krstanović: Priv. zbirka (podrobnije o izvoru: pod br. 32). Pjesmu sam dobio od književnice Jovanke Hrvaćanin, koja me je u pismu obavijestila da se ova pjesma pjevala "sve do poslednjeg rata u Dubici u kolu (muškarci)". Varijante: O. Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 177; Đ. Rajković, br. 238.

80. JUNAK I KONj – N. Begović, Život i običaji", str. 153. Pjesma je objavljena pod naslovom "Smrtna bola na majčinu krilu". Varijante: D. Aleksić, br. 145, str. 97; Đ. Rajković br. 120.

81. SOKO I GOSPODAREVE ĆERI – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 25-2, (Kamenski kraj, Kotar Pakrac, 1891), br. 145(137). Pravi broj pjesme je 145, a skupljačev broj, u zagradi, omaška je.

82. DOJČIĆ PETAR I KRALj MATIJAŠ – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 907, br. 7. Pjesmu su pevali Dušan Poštić, Mićo Obradović i Milan Obradović iz Čemernice, u Vrginmostu, 17. VI 1973. Varijante: Vuk, I, br. 633; O. Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 115; EP, br. 178.

Delorko zapisuje: "Ova je pjesma mnogo raširena među Hrvatima kajkavcima." No, čudni su putevi narodne pjesme: čini mi se da je pjesma iz moje Antologije estetski znatno zrelija od Delorkove varijante i varijante iz Erlangenskog rukopisa, zapisane prije dva i po stoljeća. Ako se ne varam: u objema varijantama kao da je presudnije mjesto od junaka, snažnijeg od kralja!

83. POD BUDIMOM OVCE PLANDOVALE – S. Garonja, br. 3. Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 16. X 1977. Navode se i izvori za druge varijante.

84. VIDRA-DJEVOJKA – S. Garonja, br. 95. Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 28. IX 1978. Navode se i izvori za druge varijante.

85. IZVOR VODA IZVIRALA – S. Garonja, br. 44. Kazivale Marija Ćurčija i Anđa Letić-Puač, u Kuli, 1979. Navode se i izvori za druge varijante.

86. DJEVOJKA I USNULI DRAGI – D. Aleksić, br. 23, str. 34. Zapisao Milan Alagić u Štikadi.

87. DJEVOJČINI DAROVI – Z. Krstanović, Rkp. ZIF br. 881 (podrobnije o izvoru: pod br. 12), br. 23. Kazivala Stana Lončar, rođ. Višić, rođena 1899. u Žitniću (kod Drniša). Pjesma je zapisana 30. VII 1973. u Biočiću, gdje se govori ijekavski. U rodnom mjestu kazivačice, kao i u još nekim selima Dalmatinske zagore (oko Drniša, Šibenika, Splita i Sinja) Srbi su ikavci. Inače, u golemoj većini dalmatinski Srbi su ijekavci. Izgovor se uzima kao znak konfesionalne, odnosno nacionalne pripadnosti, te se za Srbe ijekavce kaže da im je jezik "rišćanski". U nekim pjesmama izgovori se miješaju; pokazuje to i primjer ove kazivačice.

88. KO SE ONO BRDOM ŠEĆE – N. S. Kukić, Zvuci nar. lire, br. 41.

89. LjUBA PAVLA NA ZLO NAGOVARA – Đ. Rajković, br. 3.

90. ĆIRO OD BUDIMA I LjEPOTA DJEVOJKA – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 45-1, (Oljasi, Sl. Požega, 1899), br. 1.

91. ĐEVOJKA I KALUĐER – F. Ž. Donadini, br. 76.

92. OŽENIO SE UDOVICOM – F. Ž. Donadini, br. 8.

93. MOMAK I DJEVOJKA – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 881, br. 24. Kazivala Stana Lončar, rođ. Višić. Podrobnije o kazivačici: pod br. 83.

94. POBRATIMOVA MOLBA – N. Begović, Život i običaji, str. 63. "Iz Tobolica, od Đure Grubora". Pjesma je objavljena pod naslovom "Grjehota je pobratima uvrijediti". Varijante: Vuk, I. br. 515.

95. LEPA MARA I JOVO – S. Opačić Ćanica, Nar. pjes. Korduna (podrobnije o izvoru: pod br. 45), br. 91.

96. SRPČE MOMČE I CAR – N. Begović, Život i običaji, str. 152. "U pjesmi ovoj ponavlja se svaki redak pjevajući".

97. DJEVOJKU DRAGI IZBAVIO – N. Begović, Život i običaji, str. 109.

98. TRI DELIJE I DJEVOJKA – N. Begović, Život i običaji, str. 148. Varijante: D. Aleksić, br. 54, str. 51; M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 20; F. Ž. Donadini, br. 62.

99. OJ, JOVANKO, DRUGARICE MOJA – N. Begović, Život i običaji, str. 148. Pjesma je objavljena pod naslovom "Drugarice". Varijante: Đ. Rajković, br. 95.

100. ĐEVOJKA SE NADMUDRUJE S MOMKOM – N. Begović, Život i običaji, str. 150.

101. OTVOR', MAJKO, OBOR-DVORE – N. Begović, Život i običaji, str. 176.

102. BOŽJA LjEPOTICA – Đ. Rajković, br. 52.

103. DJEVOJKA I GOSPODA – N. Begović, Život i običaji, str. 72. "Iz Plaškoga." Varijante: Vuk, I, br. 424.

104. SVU NOĆ SJALA SJAJNA MJESEČINA – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 907, br. 1. Kazivao Stevo Arbutina iz Dugog Sela, Zapisano u Vrginmostu, 17. VI 1973.

105. DVIJE DRUGE – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 970, br. 57. Kazivala Marija Miličević, rođ. Sučević, u Brnjavcu, 29. IV 1974.

106. BOLESNIKOVA ŽELjA – M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 10.

107. L'JEPA MARA BOSIOK SIJALA – Z. Krstanović, Priv. zbirka.

Pjesmu sam dobio od književnice Jovanke Hrvaćanin. U pismu me informiše: "U Dubici većinu pesama pevaju Srbi i Hrvati, ali na nekima se jasno vidi čije su." Kad ovu pjesmu u kolu pjevaju hrvatski svatovi, umjesto Jove, pominje se Ivo.

108. RAN', ĐEVOJKO, NA VODU – Olinko Delorko: Narodne pjesme iz okoline Dvora na Uni, Rukopis Zavoda za istraživanje folklora br. 324. (dalje u tekstu: Delorko, Rkp. ZIF, br. 324), br. 12. Kazivala Milka Pribičević, rođ. Pušnik, u Gvozdanskom, Donja Stupnica, 10. IV 1959.

109. JA USADI' GRKI PELIM – V. Ardalić, ZNŽO (podrobnije o izvoru: pod br. 55), knj. XXIII, Zagreb, 1918, str. 310.

110. VOJVODA I DJEVOJKE – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 881, br. 39. Kazivala Stana Lončar, rođ. Višić. Podrobnije o kazivačici: pod br. 83.

111. MUŽ KOLIK' PUŽ – Zapisala Ljubica Ardlić u Bukovici. "Srbsko-dalmatinski magazin", Zadar, 1863, str. 70. Varijante: D. Aleksić, br. 47, str. 47; Vuk, I, br. 710; F. Ž. Donadini, br. 124. i 125; Đ. Rajković, br. 198.

112. PRIJA PRIJI U ROD DOŠLA – S. Garonja, br. 100. Kazivala Marija Ćurčija, u Voćinu, 30. XI 1979. Navode se izvori za dvije varijante ove pjesme.

113. VALISAVA I STARAC – Zapisala Ljubica Ardalić u Bukovici. "Srbsko-dalmatinski magazin", Zadar, 1863, str. 71-72. Varijante: M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 26; Vuk, I, br. 401. Ova varijanta je fragment, bez osobite snage.

114. IZVRNUTA PJESMA – V. Ardalić, ZNŽO, knj. XVII, Zagreb, 1912. str. 191. Rastko Petrović, u svom eseju Mladićstvo narodnog genija, ovu pjesmu navodi u cjelini, a preuzeo ju je, kako napominje, iz knjige Josipa Pašarića Hrvatska narodna šala. Nesumnjivo je, međutim, zapisana među bukovičkim Srbima, što znamo po zapisivaču, mjestu zapisivanja i jeziku.

115. PRELICE SU PRELILE – N. Begović, Život i običaji, str. 206. "Iz Plaškoga". Varijante: D. Aleksić, br. 20, str. 33; M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 22, i br. 23; S. Garonja, br. 97; F. Ž. Donadini, br. 9.

116. GRLIČICA I GOLUB – N. Begović, Život i običaji, str. 207.

117. DED, ZAPJEVAJ, S VELEBITA VILO – Maja Bošković-Stuli: Folklorna građa sa Zrmanje, Rukopis Zavoda za istraživanje folklora br. 273 (dalje u tekstu: M. Bošković-Stuli: Rkp. ZIF, br. 273), br. 34. Kazivao Dane Ćuk, rođen 1888.

118. MLADOŽENjA I MLINARICA – Zapisala Ljubica Ardalić u Bukovici.

"Srbsko-dalmatinski magazin", Zadar, 1865, str. 70-71. Varijante: O, Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 74. Ova varijanta ima samo osam stihova; zacijelo je fragment, F. Ž. Donadini, br. 37, i br. 137.

119. GRLIČICA GRČE – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 881, br. 67. Kazivala Milica Krstanović, rođena 1913, u Ramljanima. Pjesma je zapisana 11. VII 1973.

120. ŽABA I RAK – M. Bošković-Stuli, Rkp. ZIF, br. 273, br. 32.

Podaci su isti za pjesmu br. 113. Varijante: D. Aleksić, br. 95, str. 73; M. B. Kordunaš, Srpske narodne pjesme slijepca Ilije Rapajića (dalje u tekstu: M. Bubalo Kordunaš: Pjes. slijepca I. Rapajića), Novi Sad, 1892, br. 10.

121. KOKAN OD OVACA – M. Bubalo Kordunaš, Nar. vaspitanje, br. 114.

122. RASTANAK BRATA I SESTRE – M. Obradović, Etn. zbr. ASANU, br. 93, br. 227 Vrijeska (Daruvar), 1900/1901.

123. GRANIČAREVA SUDBINA – Stanko Opačić Ćanica: Narodne pjesme Korduna, knj. II, Zagreb, 1987, br. 1. "Pjesma je dugo pjevana do NOB-a, na Kordunu. Na nju me podsjetila Ranka Opačić iz Prisjeke kod Krstinje, kad sam bio 1975. u Topuskom na liječenju."

124. ZAŽELILI SE BOJA – Z. Krstanović, Rkp. ZIF, br. 907, br. 90. Kazivala Sava Stanojević i Pajo Borota, u Boviću, 28. IV 1974.

125. BUBANj BUBNjA, NENO – Z. Krstanović, Priv. zbirka. Pjesmu sam dobio od književnice Jovanke Hrvaćanin, koja ju je čula u rodnom mestu, proprativši je, u pismu, ovom bilješkom: "Uz ovu se pesmu igrala igra 'rajtek". U moje vreme nije se igrala, ali su je znali neki."

126. ŽELjA ZA SLOBODOM (DO 1918) – Đ. Aleksić, br. 2, str. 19. Sakupljač navodi da su ovu pjesmu pjevali "pastiri na Otriću, kod Zrmanje" (str. 12).

127. GRANIČARSKA – N. Begović, Život i običaji, str. 3.

128. KO BI KRVCU U R'JEKU SKUPIO – S. Opačić Ćanica, Nar. pjes. Korduna, br. 221. Ovo je odlomak pjesme "Petrova gora - naša radost i tuga". "zapisao u Radonji i Klokoču prof. Mile Dakić, a u Perni pukovnik JNA Pero Roknić."

129. NA KORDUNU GROB DO GROBA – O. Delorko, Rkp. ZIF, br. 324, br. 33. Kazivao Petar Vasiljević, rođen 1897, u Pedlju, Donja Stupnica. Varijante: O. Delorko, Lir. nar. pjesme, br. 249.

130. POGIBIJA STOJANA MATIĆA

131. TUŽBALICA ZA DANICOM LjEPOVIĆ – S. Opačić Ćanica, Nar. pjes. Korduna, br. 237."Kazivala Desanka Ljepojević, Daničina sestra (...) Danica Ljepojević poginula je 1943. godine u Lici, u borbi s Nijemcima, na jurišu. Ni za brata Desanka tada nije znala, pa je i njega unijela u svoju tužbalicu. Kasnije je saznala da je i brat Damjan poginuo na sremskom frontu."

132. BOLNA BOJANA – U. Krstanović, Priv. zbirka. Pjesmu sam dobio od Nikole Živkovića, profesora srpskohrvatskog jezika iz Belog Manastira, koji je rođen 1942. u slavonskom brđanskom selu Smude. Pjesmu je pjevala njegova sestra Milka Jorgić, rođ. Živković, rođena 1937, u istom selu. Danas je radnica u Rijeci. "Ona je bila čuvena po lijepom glasu, po divnom pjevanju i igranju." Treba li uopšte reći: ova nesvakidašnja pjesma to potvrđuje.

133. MAJKA NEMAJKA – Nikola Stankov Kukić: Srpske narodne umotvorine (dalje u tekstu: N. S. Kukić, Srp. nar. umotvorine), Zagreb, 1898, str. 42.

134. SMRT OMERKE DJEVOJKE – S. Garonja, br. 76. Pjesma je objavljena pod naslovom (koji je i početni stih) "Bolovala Omerka djevojka". Kazivala Dušanka Bošnja, u Kuli, 17. I 1979. (op. S. Požega).

135. SEJA BRATA NA VEČERU ZVALA – S. Garonja, br. 83. Kazivala Dušanka Bošnjak, u Kuli, 28. XI 1979. (op. S. Požega). Navodi se niz izvora u kojima se nalaze varijante ove pjesme.

136. VJENČANI U NEZNANjU – D. Aleksić, br. 94, str. 72. Zapisao Milan Dukić u Cerovcu. Varijante: V. Blašković, str. 48; Đ. Rajković, br. 215. i br. 216.

137. BALADA O ARAMBAŠI LUKI – S. Garonja, br. 84. Kazivala Milka Grujić, u Voćinu, 18. IV 1981.

138. ŽALOST ZA BRATOM – S. Garonja, br. 75. Pjesma je objavljena pod naslovom "Čuva ovce Eva Radojeva". Kazivala Dušanka Bošnjak, u Kuli, 28. XI 1979 (op. S. Požega). Balada "postoji kao modifikovana varijanta (u početnoj slici) u zbirci Đ. Rajkovića pod br. 125 (1869)".

139. OMERKA DJEVOJKA – F: Ž. Donadini, br. 147. Varijante: V. Blažinčić, str. 59; Vuk, I, br. 343, 344. i 345.

140. BOG NIKOM DUŽAN NE OSTAJE – Manojlo Kordunaš (riječ je o Manojlu Bubalu Kordunašu): Srpske narodne pjesme (dalje u tekstu: M. B. Kordunaš, Srp. nar. pjesme), Novi Sad, 1981, br. 10. Varijante: V. Blažinčić, str. 107; Vuk, II, br. 5. Ova pjesma, uvjeren sam, velika je pjesma srpskoga jezika. Mogućno je da nije osvojila potrebnu pažnju stoga što se našla u zaturenom, skrajnutom dijelu naše književne riznice. Proučavaoci su prevashodno okrenuti Vukovim zbirkama, a u ovom slučaju - čitalac će se lako osvjedočiti - Vukova varijanta neuporedivo je slabija. Varijantu V. Blažinčića samo registrujemo; njena je vrijednost skromna.

141. ĐAKON STEVAN I DVA ANĐELA – M. B. Kordunaš: Srp. nar. pjesme, br. 1 (podrobnije o izvoru: br. 135). Varijante: Vuk, II, br. 3; Manojlo Kordunaš (riječ je o Manojlu Bubalu Kordunašu): Srpske narodne pjesme slijepca Rade Rapajića (dalje u tekstu: M. B. Kordunaš, Pjesme R. Rapajića), Novi Sad, 1982, br. 12.

142. NEJAKI DEJAN I CAR – M. B. Kordunaš: Srp. nar. pjesme, br. 3. Varijante: Đ. Rajković, br. 190.

143. SMRT MAJKE JUGOVIĆA – Vuk, II, br. 47. "Iz Hrvatske". Vladan Nedić, u svom tekstu Usmena književnost Srba u Hrvatskoj, u knjizi Književna hrestomatija (uredio Stanko Korać), Zagreb, 1979, napominje "Sa velikom izvesnošću može se tvrditi da je ovu pjesmu Vuk dobio iz Plaškoga, od gornjokarlovačkog episkopa Lukijana Mušickog". Varijante: M. B. Kordunaš, Srp. nar. pjesme, br. 25.

144. STARINA NOVAK I KNEZ BOGOSAV – Vuk, III, br. 1. "Od slepca Gaje Balaća, rodom iz Rvatske iz Ličke regimente (no sad je u Srbiji i ja sam pesme od njega prepisivao u Kragujevcu 1830. godine)."

145. BAN SEKULA I VILA – Đ. Rajković, br. 169. Varijante: Vuk, I, br. 266. Varijanta se samo djelimično podudara sa pjesmom iz Antologije.

146. OKLADA SIBINj-JANKA – Đ. Rajković, br. 209.

147. JANKO I MILANKO – M. B. Kordunaš: Srp. nar. pjesme, br. 14. Varijante: Vuk, II, br. 15. Kod Vuka se pjesma zove "Predrag i Nenad.

148. NIJEMA MANDALINA – M. B. Kordunaš: Srp. nar. pjesme, br. 30.

149. ŽENIDBA JANKOVIĆA STOJANA – N. S. Kukić, Srp. nar. umotvorine (podrobnije o izvoru: pod br. 128), str. 11. Varijante: Vuk, III, br. 21, i br. 22.

150. DVA POBRATIMA – M. B. Kordunaš, Srp. nar. pjesme, br. 13.

151. KUMOVANjE GRČIĆA MANOJLA – D. B. Kordunaš, Pjesme R. Rapajića (podrobnije o izvoru: pod br. 136), br. 6. Izostavio sam dva posljednja stiha, koji su nesumnjivo pokušaj komentarisanja pjesme: Nije dobro ni pravo se kleti,/ Kamo l' da je krivo prisizati. Izostavio sam i pripjev pjevača: O, nevjero, da te Bog ubio, / Dobra da si, ni bilo te ne bi. Varijante: Vuk, II, br. 6. Varijanta je iz Crne Gore.

152. MALI RADOJICA – Vuk, III, br. 51. Od Gaje Balaća.

153. OSLOBOĐENjE BEČA OD TURAKA – M. B. Kordunaš, Pjesme R. Rapajića, br. 37.

NAPOMENA. Naslovi pjesama potiču od sastavljača ove Antologije, uz neke izuzetke, dok su originalni naslovi (iz zbirki) doneti u bilješkama uz svaku pjesmu.

Reference

Izvor

Zlatna pjena od mora, Narodne pjesme Srba u Hrvatskoj, priredio Zdravko Krstanović, Rad, Beograd, 1990.