Đevojka se htjela okupati,
Kod Ribnice blizu Podgorice,
Pa se mlada poče svukovati,
Baci kavez u zelenu travu,
A košulju kod vode studene. 5
Iskrade se čoban momče mlado,
Ukrade joj ruho sa kavezom,
I njezinu svilenu košulju.
Ljuto kune lijepa đevojka,
To začula Jovanova majka, 10
Pa đevojci tiho odgovara:
„Ko mi kune mog sina Jovana,
Dogodine u mom domu došla,
A do druge i čedo imala,
Njemu baba košulju skrojila”! 15
Milorad Radević, Miodrag Maticki: Narodne pesme u Srpsko-dalmatinskom magazinu, Matica srpska, Institut za književnost i umetnost, Novi Sad * Beograd, 2010., str. 80.
