Katarina (Istra)

Извор: Викизворник


[Katarina]

Katarina,
slatka hći,
gdi je tanca,
tu si ti,
gdi se dela, 5
tu te ni.

Zapis: Sv. Ivan, 24. X. 1952.,
O. Delorko, rkp. INU 85, br. 44. Kazivala
Marija Marijon rođ. Črneka, rođ. 1884. u Crnju.

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg



Napomena[уреди]

Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]

1. »Istarske narodne pjesme«. Opatija, 1924., br. pjesme: 20, II/II. ženske (»Katarina i tanac«). Početni stih: »Katarina, zlata kći«.

2. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija, 1957. XXXIX., str. 371 (Ivo Jardas, »Kastavština«). Početni stih: »Marijice, tancunice, ki ti doma zibje?«.

3. Jelušić-Strkov, rkp. M.H 17, br. LVIII. Početni stih: »Katarina, zlata hći!«

4. Ibid., br. XIX. Početni stih: »Aj divojka, za ljubit si đobra«.

5. Bonifačić Rožin, rkp. INU 89, br. 1. Početni stih: »Katarina zlatna kći«. Našem primjeru nalik samo prvi dio pjesme.

6. Ibid., br. 160. Pcčetni stih: »Oj Valturke, vražje šćere«. Samo je drugi dio ove kratke pjesmice sličan primjeru našeg izbora.

7. Ibid., rkp. INU 118, br. 38. Početni stih: »Katarina zlatna hći«.

8. Francetić, rkp. INU 239, br. 50. Početni stih: »Katarina zlatna hći«.

9. Jardas, rkp. INU 251, br. 40. Početni stih: »Oj ti Tonka bleda«. Samo su posljednja dva stiha povezana s našim primjerom. I u njima je vino zamijenilo ples.

Референце[уреди]

Извор[уреди]

Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 145.