Doša je pastir Jakobe
|
Napomena[уреди]
Priliono oštećena pjesma. Da joj sadržaj ne poznamo iz drugih varijanata teško bi je razumjeli.
Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka[уреди]
1. Vuk Stef. Karadžić, »Srpske narodne pjesme«. I., Beč, 1841., br. pjesme: 237 (»Izjeden ovčar«), Početni stih: »Osu se nebo zvezdama«. Nije označeno otkuda je. Pjesma se popularizirala kroz mnoge čitanke.
2. »Biser«, Zabavnik. I. Zagreb, 1863., str. 46 (»Jurman i majka mu«). Početni stih: »O Jure, Jurmane«.
3. A. Juranić, »Vienčić narodnih pjesama«. Zadar 1865., str. 44—45 (»Majka sinku«). Početni stih: »Budila majka Jakova«. Pjesma je s otoka Krka.
4. Fr. Kurelac, »Jačke ili narodne pesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah šoprunskoj, mošonjskoj i železnoj na Ugrih«. Zagreb, 1871., br. pjesme: 653. Početni stih: »Zora je zora, beli dan«. Pjesma je iz Inceda.
5. Ibid., br. pjesme: 657. Početni stih: »Sinko Janko: kadi s’ konje pasal?« Pjesma iz Sentaleka.
6. »Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih Otocih« Trst, 1879., br. pjesme: XXIX, zabunom: XLVII, II. diel (»Juraj i vile«). Početni stih: »O Jure Jurmane! kade si noćeval?« Pjesma je iz Veprinca.
7. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija, Zagreb, 1908., XIII/1, str. 89, br. pjesme: 18 (Vatroslav Rožić, »Prigorje: pjesme«). Početni stih: »Ustani se, sinko, Jakope!«
8. Ibid., Zagreb, 1913., XVIII, str. 352 (Milan Lang, »Samobor: pjesme«). Naslov je pjesme »Osuda«, a početni stihovi glase: »Kinčeno nebo zvezdami«.
9. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VII, Matica Hrvatska, Zagreb, 1929., br. pjesme: 336 (»Vještice«),. Početni stih: »Budila maja Ivana«. Pjesma je iz okolice Dubrovnika (otok Šipan). Uz ovu varijantu dr. N. Andrić piše: »U Luci na Šipanu i u Dubrovniku djevojke pjevaju ovu pjesmu samo uoči Ivanja dne, a matere svagda malenoj djeci uz kolijevku«.
10. Vj. Štefanić, »Narodne pjesme otoka Krka«. Zagreb,, 1944., I. dio, Petrisova zbirka, br. pjesme: XLVII. Početni stih: »Aj Jure Jurmane, kadi si noćeval«. I cva je varijanta fragment kao i naš primjer u izboru.
11. Dr. V. Žganec, »Hrvatske narodne pjesme, kajkavske«. Matica Hrvatska. 1950., br. pjesme: 373 (»Sanja Jakovekova«). Početni stih: »Lepo je nebo kinčano« Pjesma je iz okolice Varaždina. Žganec joj je naveo 18 varijanata.
12. O. Delorko, »Zlatna jabuka«, II. knjiga »Hrvatskih narodnih balada i romanca«. »Zora«, Zagreb, 1956., br. pjesme: 27 (»Začarani Jakopek«). Početni stih: »Ustani, sinko Jakopek«. Pjesma je iz okolice Zagreba. Donijet ćemo je ovdje, jer je vrlo dobro uščuvana, cjelovita:
»Ustani, sinko Jakopek«,
»Ne mogu, majko, ustati,
vile su srce zvadile!«
»Je li ji poznaš, koje su?«
»Prva si bila, majko, ti, druga je bila, sestrica, treta je bila ljubica;
ti si ga, majko, vadila, sestrica svećkom svetila,
ljubica tajner držala.
Tebe ću majko, ubiti, sestricu svećkom spaliti,
ljubicu tajner baciti!«
U varijantama Vukova i Matičina zbornika mladića su vile izjele, dok mu je majka izvadila srce. I u ovoj posljednjoj među našim varijantama govori se o vađenju srca. Zanimliiv motiv. Očito vrlo star (vile su možda poslije došle). I u kakva tamna razdoblja seže, kad se vadilo srce, jelo ljudsko meso? Ostataka sličnih stanja možemo još naći u ponekoj našoj pjesmi, tako na pr. u onoj, koju smo naveli kao varijantu pod br. 7 pjesmi br. 11 ovog dijela našeg izbora. U toj se varijanti nalaze i ovi stihovi:
Kose so jim od srebra i zlata,
a voderi roga jelenskoga
a kosišće s tela junačkoga.
Sllčno je i u ovoj koja je zapisan god. 1956. u Tijesnome (otok Murter) i koja čitava ovako glasi:
Piše knjigu Kriste gospodine,
a na ruke staroga Abrama,
da će njemu na obide dojti,
š njim četiri sveca vanđelišta.
Oni neću mesa janjećega,
ni baškota kruha bijeloga,
niti oću vina crvenoga,
već da kolje sina Benjamina,
da ga njemu za obide sprema.
Ovdje su možda Krist, Abraham i ostali zamijenili neka druga znatno starija lica.
Inače pjesma o izjedenom ovčaru, kome su vile srce vadile, promijenila je za vrijeme svog plodnog trajanja više puta svoj metrički oblik (peterac, osmerac, deveterac, deseterac).
13. Volčić, rkp. MH 59, II. br. 2. Početni stih: »O Jure, Jurmane«.
14. Ibid., br. 66. Pcčetni stih: »O Jure Jurmane«. Za razliku od varijante u tršćanskoj štampanoj zbirci, ovdje je škopac umjesto koplja, a bilo bi ga bolje pojesti nego Jurmana, kako misli njegova ljuba. Možda je ova varijanta, obzirom na škopca, potekla iz izvora iz koga je i varijanta štampana u »Biseru« (vidi br. 2 ovih varijanata).
15. Bonifafčić Rožin, rkp. INU 91, br. 4. Početni stih: »Oj ti sinko Ivane«.
16. Ibid., br. 12. Pcčetni stih: »Doša je pastir Jakobe«. Bliža od prethodne primjeru našeg izbora.
17. Bošković-Stulli, rkp. INU 80, br. 15. Početni stih: »Vrtić moj mali ograđen«.
18. Ibid., br. 19. Početni stih: »Nemoj se vijat, ružice«. I u ovoj varijanti se pastir, koji je zaspao, zove Jakob.
19. Delorko, rkp. INU 86, br. 15. Početni stih: »Vrtić moj mali, Jakobe, Jakobe«. Od ovog stiha sastoji se čitav zapis.
Napomena: Pjesama ovog motiva ima još u Kuhačevoj knjizi »Južno-slovjenske narodne popijevke« (Zagreb, 1941.) i to pod br. 379 (iz Splita, početni stih glasi: »Prosjano nebo«); 380 (iz Crne Gore, početni stih glasi: »Kićeno nebo zvijezdama«) itd.
Референце[уреди]
Извор[уреди]
Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 84-86.