Mrnarica

Извор: Викизворник
Mrnarica
Писац: Антун Сасин





   Na prozoru svome stoje
poglavica od Misine
reče slugam: "Sluge moje,
kažujte mi do istine,
   koje su ono toli mila 5
velje plavi kako gora
bijela jedra priklopila
po pučini sinja mora?
   Ter se diče i gizdaju,
ter se svijetli sinje more,10
gdi korablje zlatne sjaju
kako sunce povrh gore.
   i vidjet je svako jedro
po pučini gdi se bani,
kako kad je nebo vedro15
ter Danica dzorom rani,
   ali paun zlata krila
kada prospe i raširi,
ali vlase gorska vila,
tančac vodeć prid satiri. 20
   A ja ne vim, tko je na svijeti,
da toliku ima krepos,
da bi mogao svu izrijeti
toli krasnu onu ljepos,
   ka se meni mni ohola 25
i toliko plemenita,
kako gnijezdo od sokola,
gdi je litica kamenita,
   na sva jedra gdi se brode
toj li krasna, toj li slavna. 30
Eto bliže k nam prihode,
kako da su na boj spravna.
   Zato svi mi rec’'te sada,
tako da ste vazda zdravi,
tko njeguje, tko li vlada 35
toli krasne ove plavi.
   Jeda Turke ali More
ona jidra zlamenuju,
da porobe naše dvore
pokraj mora i pljenjuju? 40
   Ako gredu na taj djela,
ništor veće ne krsmajte,
u oružja vaša bijela
ner se hrlo oružajte;
   vita kopja i sulice, 45
diljke, puške pripravite,
ter se š njimi suzubice
na poljani krvarite.
   Ne bojte se, ni strašite,
neg' na bedra vrh pancijera 50
svijetle mače pripašite,
da se brani prava vjera.
   Ter svi pijesci i konjici
kad budete u poljani,
hrabreno se vi, vojnici,55
podnesite meu pogani.
   A čas vam će biti plata,
mnogo krasna, mnogo slavna
i od srebra i od zlata,
ka 'e vitezom vazda spravna; 60
   a kralj, vam će darovati
bijela perja i klobuke,
kad budete poharati
vašom sabljom klete Turke.
   To li budu Dubrovčani, 65
ne štedi se milos vaša,
da su od svijeh poštovani,
kako draga bratja naša."



Izvor[уреди]

Stari pisci hrvatski, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, knjiga XVI, Djela Petra Zoranića, Antuna Sasina, Savka Gučetića Bendeviševića, str.168-169, Zagreb, 1888


Јавно власништво
Овај текст је у јавном власништву у Србији, Сједињеним државама и свим осталим земљама са периодом заштите ауторских права од живота аутора плус 70 година јер је његов аутор, Антун Сасин, умро 1596, пре 428 година.